Shutterstock/FOTOGRIN, Printscreen/YoutubeOtac Aleksandar Milojkov
Kroz molitvu, čovek ne izgovara samo reči, već otvara srce, ulazi u dijalog sa Bogom i dotiče večnost.
U pravoslavlju, molitva je temelj duhovnog života, jer predstavlja sam razgovor sa Bogom. Kroz molitvu, čovek ne izgovara samo reči, već otvara srce, ulazi u dijalog sa Bogom i dotiče večnost. Međutim, suština molitve nije u njenom spoljašnjem obliku, već u unutrašnjem doživljaju. Ona ne treba da bude mehaničko ponavljanje rečenica, već iskreno obraćanje duše koje pokreće i um i srce.
Ukoliko se molitva svodi na rutinu – izgovaranje reči bez prisustva uma i osećanja – ona gubi svoj smisao. Pravoslavno učenje nas uči da molitva treba da potekne iz dubine bića, da se svaka izgovorena reč oseti, razume i doživi. Tek tada ona postaje istinski razgovor sa Bogom, a ne puko izgovaranje. Bog, kao Otac, ne traži od nas savršenstvo u formi, već iskrenost u duhu.
Shutterstock
Molitva, Ilustracija
Molitva ima moć da menja čoveka iznutra. Kada u tišini stanemo pred Boga i sa pažnjom slušamo ono što govorimo, počinjemo i sami sebe dublje da razumemo. Ta unutrašnja pažnja jeste prvi korak ka duhovnom isceljenju i istinskom kontaktu sa Tvorcem.
Zato je u pravoslavlju molitva više od verskog čina – ona je živi susret, trenutak istine i najdubljeg odnosa između čoveka i Boga. U njoj ne tražimo samo pomoć, već i prisustvo, mir i svetlost. I upravo zato, ona nikada ne sme biti samo formalnost, već svesni čin ljubavi i vere.
Printscreen/Youtube/Телевизија Храм
Otac Aleksandar Milojkov
Đakon Aleksandar Milojkov je rekao da kada se čita molitva, mora se voditi računa da se to uradi tako da to Bog čuje.
- Kada čitamo molitveno pravilo i to radimo mehanički, da mozak nema kontakt sa tim rečima, ona je to praznoslovlje.Treba da se trudimo da one prođe kroz nas, to je poenta. Ako to uradimo, onda će i Bog da ih čuje. Treba da slušamo sami sebe prvo, jer kako da očekujemo da nas Bog sluša, ako mi sami sebe ne slušamo šta govorimo - objasnio je on.
Prave brojanice moraju da bude napravljene od čiste ovčje vune, što treba da nas podseti da smo mi "slovesne ovce dobrog pastira Isusa Hrista", koji je kao jagnje Gospodnje postradao za nas i izbavio iz večne smrti.
Oni su bili muž i žena, koji su dvadeset dana nakon venčanja, za vreme vladavine Dioklecijana, izvedeni pred sud, pred tivaidskog namesnika Ariana, zbog hrišćanske vere.
Koliko god bio spreman za životne bitke, zapamti – sve tvoje pripreme samo su predlog Bogu, jer spasenje dolazi jedino od Njega, poručuje vladika Nikolaj u besedi za četvrtak 4. sedmice po Duhovima.
Proroštvo Svetog Save Storozhevskog povezalo je cara Francuske i pravoslavnu monahinju iz manastira kraj Pariza, a ova neverovatna priča o ljubavi, veri i zaboravljenoj plemenitosti nadilazi vekove.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Svetitelj u svojoj knjizi Misli za svaki dan u godini, za subotu druge sedmice Velikog posta, otkriva da put ka blagodatnom preobraženju vodi kroz tišinu i samoću, uz trud i poklone.
Koliko god bio spreman za životne bitke, zapamti – sve tvoje pripreme samo su predlog Bogu, jer spasenje dolazi jedino od Njega, poručuje vladika Nikolaj u besedi za četvrtak 4. sedmice po Duhovima.
Proroštvo Svetog Save Storozhevskog povezalo je cara Francuske i pravoslavnu monahinju iz manastira kraj Pariza, a ova neverovatna priča o ljubavi, veri i zaboravljenoj plemenitosti nadilazi vekove.