ŠTA RADITI KADA I SRCE I DUŠA PATE, A NADA NESTAJE? Ova molitva tugu pretvara u mir
Molitva u tuzi duševnoj otkriva kako preneti sve brige na Gospoda, pronaći utehu i osetiti Božiju prisutnost čak i u najmračnijim životnim trenucima.
U pravoslavlju molitva nije vezana za položaj tela ili vreme – ona je dar hrabrog i trezvenog srca, suza koje čuvamo u tajnosti i unutrašnji razgovor koji oblikuje dušu u svetlu vrlina.
U pravoslavnoj tradiciji molitva nije vezana za određeni položaj tela, mesto ili vreme. Sveti Jovan Zlatoust podseća da je dovoljno imati hrabro i trezveno srce da bi molitva bila primljena. To je unutrašnji čin duše, iskren i nepretenciozan, oslobođen spoljašnjih pravila, a ipak duboko svet.
Molitva je izdanak krotkosti i neuznemirenosti. Prepodobni Nil Sinajski govori da ona udaljuje tugu i loše raspoloženje, jer umiren duh prirodno traži zajedništvo sa Bogom.
– Molitva je izdanak krotkosti i neuznemirenosti. Molitva udaljuje tugu i loše raspoloženje – govorio je Prepodobni Nil Sinajski.
Prepodobni Talasije Libijski ističe da su mira i molitva moćno oružje za vrlinu, jer pročišćavaju um i čine ga prozornim, sposobnim da sagleda božansku istinu.
U svakoj molitvi korisno je da postoji makar jedna suza. Geront Hieronimos Apostolidis savetuje da trenutke pobožnog ushićenja čuvamo za sebe, jer su to darovi Božji koji se mogu lako izgubiti ako ih delimo ljudskim očima. Ali molitva zahteva i punu pažnju – Sveti Siluan Atonski upozorava da Gospod ne prima molitvu ako misli čoveka lutaju ka drugim stvarima.
Mira, tajna molitva, veoma pomaže u molitvi, poput nevidljivog daha u čoveku, podseća nas Sveti Pajsije Svetogorac.
Molitva čini duh mekim i otvorenim, dopuštajući molitvi da uzleti ka nebu. Iako su suze za mrtve prolazne, cvetovi vene, molitva, kako kaže Sveti Avgustin, uzdiže se do prestola Božijeg, trajna i neuništiva.
– Suze za mrtve isparavaju, cvetovi vene, ali molitva se uzdiže do prestola Božijeg – uči nas Sveti Avgustin.
Prava molitva je čin predanja – Sveti Nil Sinajski nas uči da je ona plod naše misli koju nudimo Bogu, kao prvi i najčistiji dar. Onaj koji se sprema da moli ne usuđuje se da izgovori ništa neprikladno, čak ni tokom jela, podseća nas Sveti Jovan Zlatousti.
Ipak, put molitve nije uvek miran. Prepodobni Makarije Egipatski upozorava da oni koji još nisu savršeni vode unutrašnji rat – malo pronalaze spokoj u molitvi, a u drugo vreme bore se sa tugom i nemirom.
– Onaj ko još nije postao savršen, vodi unutrašnji rat. Malo pronalazi spokoj u molitvi, a u drugo vreme nalazi se u borbi i tuzi – govorio je Prepodobni Makarije.
Molitva je, dakle, dah duše, tajni razgovor sa Bogom, most između zemaljskog i nebeskog, koji nas uči strpljenju, umirenju i pravoj ljubavi prema svemu stvorenome.
Molitva u tuzi duševnoj otkriva kako preneti sve brige na Gospoda, pronaći utehu i osetiti Božiju prisutnost čak i u najmračnijim životnim trenucima.
Saznajte zašto je kandilo u pravoslavnom domu više od svetiljke i otkrijte molitvu koja osvetljava dušu.
Od svetih hramova do naših domova – saznajte kako pravilno kađenje i izgovorena molitva donose duhovni mir, štite prostor i prizivaju Svetoga Duha.
Pravoslavna crkva podseća da smisao ovog velikog praznika nije u spoljnim običajima, već u molitvi, unutrašnjem preobraženju i približavanju Hristu – pročitajte molitvu koju verni upućuju Gospodu na dan Preobraženja.
Počivši nastojatelj Manastira Lepavina objasnio je kada je dozvoljeno da koristi osveštanu vodu i kome i zašto je Bogojavljenska vodica posebno moćna.
U ovoj jedinstvenoj molitvi starca Sofronija, duhovnog učitelja Svetog Siluana Atonskog, svaka reč odražava borbu sa slabostima, težnju za pokajanjem i duboku čežnju za Božjom milošću.
U ovim bogonadahnutim rečima koje ne traže čudo, već snagu, sabrana je uteha za sve koji svakodnevno nose svoj krst tihe patnje.
Ova kratka molitva Presvetoj Bogorodici i Gospodu Isusu Hristu smiruje srce i donosi nadu u teškim trenucima – pročitajte je u celosti.
Dok hiljade ljudi svakodnevno mole za ozdravljenje, malo ko zna za snažnu molitvu zahvalnosti posle bolesti koju je ostavio veliki ruski svetac.
Himna koju je napisao Sveti Nektarije Eginski nakon nebeskog ukazanja Djeve Marije donosi duhovnu snagu u borbi sa životnim olujama i nedaćama.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da Hristos nije zasijao tamo gde je lako verovati, već upravo u zemlji senke smrtne, gde ljudi najmanje očekuju spasenje.
Najstariji sin Mite Pantića iz serijala „Tesna koža“, glumac Gojko Baletić, svedočio je o svom duhovnom putovanju kroz Svetu goru i Svetu zemlju, gde je pronašao blagodet, snagu vere i novu perspektivu za život.
Ikonopisac Mijalko Đunisijević lik Svetog Vasilija prenеo je sa crkvenih fresaka na javni zid u Nikšiću, stvarajući prostor gde se vera i umetnost susreću i gde prolaznici svakodnevno pronalaze duhovnu inspiraciju.
Arhimandrit Hrizostom ističe da propuštanje bogosluženja znači gubitak najvećeg dara koji čovek može da primi.
Opomena izrečena na liturgiji otvara pitanje koliko znamo da se u Crkvi ponašamo dostojno i koliko smo spremni da tišinu prinesemo Bogu kao svoj dar.
Neka Sveta Marina bude zaštitnica naših domova i naše dece. U veri i ljubavi da joj pevamо.
Sveštenik Goran Nuhanović otkrio je kako obična štićenica staračkog doma, pred odlazak s ovoga sveta, kroz ispovest i pričešće doživela viziju nebeske svetlosti i prizvala prisustvo svetitelja.
Centar je takođe saopštio da je u njegovim obrazovnim programima u istom periodu učestvovalo 1.300 studenata, što potvrđuje njegovu sve značajniju ulogu u kulturnom povezivanju i obrazovanju.
Prema pravoslavnom učenju, dom nije samo mesto stanovanja već i duhovni prostor koji može postati svetilište, ali i meta nevidljivih, nečistih sila.
Poglavar Crkve Krita uputio je snažnu poruku Vladi Grčke, upozoravajući da intervencije koje narušavaju Statutarnu povelju i ugrožavaju autonomiju Crkve ne mogu biti tolerisane, naglašavajući principijelnu odbranu crkvene slobode.
Sve više vernika svoju religioznost svodi na običaje i sujeverja, dok dogmati i učenje Crkve ostaju nepoznanica. Protojerej Slobodan Lukić u svom autorskom tekstu koji prenosimo u celosti ističe da bez istinskog razumevanja vere, duhovni život postaje prazan oblik.