Vernici se ovim svetiteljkama najčešće mole kada traže unutrašnji mir, zaštitu od nevolja, oprost za grehe ili duhovnu snagu za svakodnevne izazove. Njihov život i mučeništvo podsećaju na neprolazne vrednosti vere, nade i ljubavi, koje su temelj svih hrišćanskih vrlina.
Za sve koji žele da danas upute molitvu svetiteljkama, objavljujemo tradicionalnu molitvu:
Molitva Svetim mučenicama Veri, Nadi i Ljubavi i majci im Sofiji
Shutterstock
Molitvenik
O, svete i hvale dostojne mučenice, Vera, Nado i Ljubavi i hrabrih kćeri mudra majko Sofija, k vama sada pritičemo sa usrdnom molitvom, jer šta bi snažnije moglo za nas pred Bogom posredovati, nego vera, nada i ljubav, tri temeljna kamena svih vrlina, po kojima ste nazvane i čije obličje bejaste.
Umolite Gospoda da nas u žalostima i iskušenjima zaštiti neizrecivom blagodaću Svojom, da nas spase i sačuva kao Blag i Čovekoljubiv. Njegovu slavu, kao sunce nezalazno, sada gledate i pomozite nam u smirenim molitvama našim, da oprosti nam Gospod Bog grehe i bezakonja naša, da pomiluje nas grešne i nedostojne milosrđa Njegovog.
Molite, dakle, za nas, svete mučenice, Gospoda našeg Isusa Hrista, a Njemu slavu uznosimo, sa Bespočetnim Njegovim Ocem i Presvetim i Blagim i Životvornim Njegovim Duhom, sada i uvek i u vekove vekova. Amin.
Na današnji dan, dok se sećamo života ovih svetih mučenica, preporučuje se da se u tišini srca zaustavimo i pročitamo ovu molitvu. Vernici veruju da upravo kroz molitvu svetiteljkama primamo posredničku pomoć pred Bogom, jačajući veru, nadu i ljubav u sopstvenim životima.
U pravoslavlju molitva nije vezana za položaj tela ili vreme - ona je dar hrabrog i trezvenog srca, suza koje čuvamo u tajnosti i unutrašnji razgovor koji oblikuje dušu u svetlu vrlina.
U „Molitvi za spasenje od straha“ vladika Nikolaj Velimirović pokazuje kako senke nestaju pred Hristovim svetlom i otkriva put oslobođenja od nevidljivih pritisaka i unutrašnjih stega.
Preporuke sa društvenih mreža i pojedinih portala unose zabunu među pravoslavne vernike, namećući katoličku molitvu koja nikada nije bila deo pravoslavnog predanja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika i arhiđakona Lavrentija po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti sveštenomučenik Irinej. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Ruže Limske, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka optinskog starca o fariseju i mitaru pokazuje zašto je svest o sopstvenoj grešnosti dragocenija od uverenja da smo bolji od drugih i zbog čega bez nade u Božiju milost nema pravog puta ka spasenju.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Pouka optinskog starca o fariseju i mitaru pokazuje zašto je svest o sopstvenoj grešnosti dragocenija od uverenja da smo bolji od drugih i zbog čega bez nade u Božiju milost nema pravog puta ka spasenju.
Predlog izmena omogućava verskim zajednicama da osnivaju ustanove od vrtića do visokog obrazovanja, a posebnu pažnju privlači projekat Srpskog pravoslavnog univerziteta Sveti Sava.