Preporuke sa društvenih mreža i pojedinih portala unose zabunu među pravoslavne vernike, namećući katoličku molitvu koja nikada nije bila deo pravoslavnog predanja.
Na društvenim mrežama, a ponekad i na pojedinim portalima, poslednjih nekoliko godina počinju da se pojavljuju razne „preporuke“ povodom praznika Rođenja Presvete Bogorodice – Male Gospojine. Mnoge od njih, međutim, nemaju nikakvo utemeljenje u pravoslavnoj veri i mogu vernike dovesti u nedoumicu, pa čak i u zabludu.
Kada je reč o sujevernim praksama i običajima koji svoje korene imaju u paganstvu, sveštenici u besedama gotovo uvek upozoravaju da takve preporuke nemaju mesta u životu jednog hrišćanina. Međutim, posebnu pažnju izazivaju objave koje vernike upućuju da na Malu Gospojinu „obavezno“ čitaju molitvu „Zdravo, Marijo“.
printscreen/spc
Ikona Rođenja Presvete Bogorodice
Katolička molitva nije deo pravoslavne prakse
Molitva „Zdravo, Marijo“ zaista jeste hrišćanska, ali nije deo pravoslavne liturgijske i molitvene prakse. Ona je duboko ukorenjena u katoličkoj pobožnosti.
– Zdravo Marijo, milosti puna“, predstavlja prepoznatljivu i duboko poštovanu katoličku molitvu posvećenu Blaženoj Djevici Mariji. Ova molitva nas vodi kroz razmatranje Marijinog uzvišenog poziva da postane Majka Božja i podseća na njenu ulogu u spasenju ljudskog roda. Kroz reči „Zdravo Marijo, milosti puna...“ izražava se duboka počast i molba za Marijin zagovor. Ova molitva nas podstiče na razmišljanje o njenoj predanosti i vernosti Božjem planu, te nas inspiriše da tražimo njenu zaštitu i vođstvo u sopstvenom duhovnom putovanju – piše katolički portal molitva.com.hr.
Iako pravoslavci sa velikom ljubavlju i poštovanjem slave Presvetu Bogorodicu, u bogoslužbenoj i molitvenoj tradiciji nigde se ne koristi ova molitva. Čak je i način obraćanja različit – pravoslavni vernici nikada ne bi rekli samo "Marija“, već Djeva Marija, Prisnodjeva Marija, Vladičica, Bogorodica...
Umesto „uvezenih“ molitava, svaki vernik može i treba da se obrati Presvetoj Bogorodici molitvama iz pravoslavnog molitvenika. Njih ima više i mogu se čitati svakoga dana, a posebno u prazničnim danima kada slavimo Presvetu Bogorodicu.
Kada je reč o velikim praznicima, posebno mesto imaju praznični tropari. Tako se na dan Rođenja Presvete Bogorodice, u narodu poznat kao Mala Gospojina, čita praznični tropar:
„Rođenje Tvoje, Bogorodice Djevo, radost najavi svoj vaseljeni, jer iz Tebe zasija Sunce Pravde, Hristos Bog naš, Koji, razručivši prokletstvo, dade nam blagoslov i, uništivši smrt, darova nam život večni.“
Shutterstock/PJ photographzy/Oxana Mayorova
Svedočanstvo himnografije i pouka Crkve
O bogatstvu praznika svedoči i činjenica da je još od 7. veka ustanovljena svečana služba posvećena Rođenju Bogorodice. Kako podseća katiheta Branislav Ilić, himnografi koji su doprineli prazničnoj službi bili su veliki oci Crkve:
– Što se tiče himnografa za ovaj praznik, Sveti Roman Melod je napisao jedan kondak praznika Roždestva Presvete Bogomajke. Sveti Andrej Kritski je sastavio dve praznične propovedi, kao i drugi kanon praznika; Sveti Jovan Damaskin sastavio je prvi kanon praznika; stihovnje stihire napisao je Sveti German, patrijarh carigradski, dok je treću litijsku stihiru sastavio Anatolije. Sveti Stefan Svjatogradac sačinio je tri stihire na Gospodi vozvah i prvu litijsku stihiru. Josif Himnograf napisao je kanon pretprazništva. Službu praznika Rođenja Presvete Bogorodice možemo pratiti od sedmog veka. Praznik ima jedan dan pretprazništva i četiri dana poprazništva – zaključuje katiheta Branislav Ilić, podsećajući i na praznični tropar, ali nigde ne pominje molitvu „Zdravo Marijo“. Njegove reči prenosi zvanični sajt Srpske pravoslavne crkve.
Printscreen/YouTube/Studio B
Katiheta Branislav Ilić
Pouka za vernike
Zbog toga se nameće pitanje – zašto bi se pravoslavnim vernicima preporučivala molitva koja nije deo pravoslavnog predanja? Jasno je da takve objave ne dolaze iz Crkve, već sa interneta, gde često kruže informacije bez ikakve provere.
Pravoslavna crkva, međutim, svojim vernicima nudi izvornu riznicu molitavi, himni i tropara kojima se uznosi čast i blagodarnost Presvetoj Bogorodici. A Njeno Rođenje nije povod za nedoumice, već za radost cele vaseljene – kako počinje i sam tropar praznika.
U ovoj jedinstvenoj molitvi starca Sofronija, duhovnog učitelja Svetog Siluana Atonskog, svaka reč odražava borbu sa slabostima, težnju za pokajanjem i duboku čežnju za Božjom milošću.
U pravoslavlju molitva nije vezana za položaj tela ili vreme - ona je dar hrabrog i trezvenog srca, suza koje čuvamo u tajnosti i unutrašnji razgovor koji oblikuje dušu u svetlu vrlina.
U „Molitvi za spasenje od straha“ vladika Nikolaj Velimirović pokazuje kako senke nestaju pred Hristovim svetlom i otkriva put oslobođenja od nevidljivih pritisaka i unutrašnjih stega.
Paroh budvanski upozorava da, umesto na „kazne“ i zabrane, pažnju treba usmeriti na podvig svetiteljke koja je, uprkos stradanjima, nepokolebivo ispovedala Hrista i svojom verom mnoge privela hrišćanstvu.
U besedi za subotu 10. sedmice po Duhovima, svetitelj ukazuje na razliku između čoveka koji još nije spoznao istinu i onoga koji ju je upoznao, pa joj svesno okrenuo leđa.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnomučenicu Paraskevu (Svetu Petku) Rimljanku po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti Emilijan Ispovednik. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Dominika, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Ruski svetitelj je upozoravao na stanje koje čoveka navodi da izgubi veru u Božiju milost, oproštaj i mogućnost da se posle svakog pada ponovo vrati na pravi put.
Posle smrti roditelja donela je odluku koja je obeležila čitav njen život - razdelila je celokupno porodično imanje siromašnima, odrekla se zemaljskog bogatstva i zamonašila se.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U bogatoj riznici duhovnog nasleđa, ava Justin Popović ostavio je svoj zapis o Rođenju Presvete Bogorodice, prazniku koji donosi neizmernu radost, spasava dušu i podseća nas na početak spasenja celog sveta.
Umesto uobičajenih čestitki, praznik Rođenje Presvete Bogorodice nas podseća da je najlepši poklon Majci Božjoj naša molitva, dobro delo i ljubav prema bližnjem – jer upravo kroz smirenje i zajedništvo sa Bogom vernik otkriva pravu suštinu prazničnih dana.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnomučenicu Paraskevu (Svetu Petku) Rimljanku po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti Emilijan Ispovednik. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Dominika, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posle smrti roditelja donela je odluku koja je obeležila čitav njen život - razdelila je celokupno porodično imanje siromašnima, odrekla se zemaljskog bogatstva i zamonašila se.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Uspenje svete Ane, majke Presvete Bogorodice, po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobni Dometije. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog pape Siksta II, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Planirana solarna elektrana u okolini manastirskog kompleksa izazvala je zabrinutost zbog mogućeg narušavanja prirodnog ambijenta i duhovnog značaja prostora koji vekovima privlači hodočasnike.