Preporuke sa društvenih mreža i pojedinih portala unose zabunu među pravoslavne vernike, namećući katoličku molitvu koja nikada nije bila deo pravoslavnog predanja.
Na društvenim mrežama, a ponekad i na pojedinim portalima, poslednjih nekoliko godina počinju da se pojavljuju razne „preporuke“ povodom praznika Rođenja Presvete Bogorodice – Male Gospojine. Mnoge od njih, međutim, nemaju nikakvo utemeljenje u pravoslavnoj veri i mogu vernike dovesti u nedoumicu, pa čak i u zabludu.
Kada je reč o sujevernim praksama i običajima koji svoje korene imaju u paganstvu, sveštenici u besedama gotovo uvek upozoravaju da takve preporuke nemaju mesta u životu jednog hrišćanina. Međutim, posebnu pažnju izazivaju objave koje vernike upućuju da na Malu Gospojinu „obavezno“ čitaju molitvu „Zdravo, Marijo“.
printscreen/spc
Ikona Rođenja Presvete Bogorodice
Katolička molitva nije deo pravoslavne prakse
Molitva „Zdravo, Marijo“ zaista jeste hrišćanska, ali nije deo pravoslavne liturgijske i molitvene prakse. Ona je duboko ukorenjena u katoličkoj pobožnosti.
– Zdravo Marijo, milosti puna“, predstavlja prepoznatljivu i duboko poštovanu katoličku molitvu posvećenu Blaženoj Djevici Mariji. Ova molitva nas vodi kroz razmatranje Marijinog uzvišenog poziva da postane Majka Božja i podseća na njenu ulogu u spasenju ljudskog roda. Kroz reči „Zdravo Marijo, milosti puna...“ izražava se duboka počast i molba za Marijin zagovor. Ova molitva nas podstiče na razmišljanje o njenoj predanosti i vernosti Božjem planu, te nas inspiriše da tražimo njenu zaštitu i vođstvo u sopstvenom duhovnom putovanju – piše katolički portal molitva.com.hr.
Iako pravoslavci sa velikom ljubavlju i poštovanjem slave Presvetu Bogorodicu, u bogoslužbenoj i molitvenoj tradiciji nigde se ne koristi ova molitva. Čak je i način obraćanja različit – pravoslavni vernici nikada ne bi rekli samo "Marija“, već Djeva Marija, Prisnodjeva Marija, Vladičica, Bogorodica...
Umesto „uvezenih“ molitava, svaki vernik može i treba da se obrati Presvetoj Bogorodici molitvama iz pravoslavnog molitvenika. Njih ima više i mogu se čitati svakoga dana, a posebno u prazničnim danima kada slavimo Presvetu Bogorodicu.
Kada je reč o velikim praznicima, posebno mesto imaju praznični tropari. Tako se na dan Rođenja Presvete Bogorodice, u narodu poznat kao Mala Gospojina, čita praznični tropar:
„Rođenje Tvoje, Bogorodice Djevo, radost najavi svoj vaseljeni, jer iz Tebe zasija Sunce Pravde, Hristos Bog naš, Koji, razručivši prokletstvo, dade nam blagoslov i, uništivši smrt, darova nam život večni.“
Shutterstock/PJ photographzy/Oxana Mayorova
Svedočanstvo himnografije i pouka Crkve
O bogatstvu praznika svedoči i činjenica da je još od 7. veka ustanovljena svečana služba posvećena Rođenju Bogorodice. Kako podseća katiheta Branislav Ilić, himnografi koji su doprineli prazničnoj službi bili su veliki oci Crkve:
– Što se tiče himnografa za ovaj praznik, Sveti Roman Melod je napisao jedan kondak praznika Roždestva Presvete Bogomajke. Sveti Andrej Kritski je sastavio dve praznične propovedi, kao i drugi kanon praznika; Sveti Jovan Damaskin sastavio je prvi kanon praznika; stihovnje stihire napisao je Sveti German, patrijarh carigradski, dok je treću litijsku stihiru sastavio Anatolije. Sveti Stefan Svjatogradac sačinio je tri stihire na Gospodi vozvah i prvu litijsku stihiru. Josif Himnograf napisao je kanon pretprazništva. Službu praznika Rođenja Presvete Bogorodice možemo pratiti od sedmog veka. Praznik ima jedan dan pretprazništva i četiri dana poprazništva – zaključuje katiheta Branislav Ilić, podsećajući i na praznični tropar, ali nigde ne pominje molitvu „Zdravo Marijo“. Njegove reči prenosi zvanični sajt Srpske pravoslavne crkve.
Printscreen/YouTube/Studio B
Katiheta Branislav Ilić
Pouka za vernike
Zbog toga se nameće pitanje – zašto bi se pravoslavnim vernicima preporučivala molitva koja nije deo pravoslavnog predanja? Jasno je da takve objave ne dolaze iz Crkve, već sa interneta, gde često kruže informacije bez ikakve provere.
Pravoslavna crkva, međutim, svojim vernicima nudi izvornu riznicu molitavi, himni i tropara kojima se uznosi čast i blagodarnost Presvetoj Bogorodici. A Njeno Rođenje nije povod za nedoumice, već za radost cele vaseljene – kako počinje i sam tropar praznika.
U ovoj jedinstvenoj molitvi starca Sofronija, duhovnog učitelja Svetog Siluana Atonskog, svaka reč odražava borbu sa slabostima, težnju za pokajanjem i duboku čežnju za Božjom milošću.
U pravoslavlju molitva nije vezana za položaj tela ili vreme - ona je dar hrabrog i trezvenog srca, suza koje čuvamo u tajnosti i unutrašnji razgovor koji oblikuje dušu u svetlu vrlina.
U „Molitvi za spasenje od straha“ vladika Nikolaj Velimirović pokazuje kako senke nestaju pred Hristovim svetlom i otkriva put oslobođenja od nevidljivih pritisaka i unutrašnjih stega.
Njegovo stradanje dogodilo se u vreme kada su hrišćani bili izloženi strašnim progonima, a pred bezbožnim carem i njegovim zahtevima ostao je nepokolebljiv do poslednjeg trenutka života.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
Sveti velikomučenik Dimitrije ostao je upamćen kao zaštitnik Soluna, ali i kao svetitelj kome se vernici obraćaju u trenucima straha, bolesti i životnih iskušenja.
Hrišćanin je pozvan da svoju savest oblikuje prema Jevanđelju, čak i onda kada ga to udaljava od stavova i načina života koji preovlađuju u njegovom okruženju.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
U besedi iz 1964. svetitelj otkriva duboko značenje praznika i objašnjava kakvu vezu imaju Presveta Bogomajka, Hristova pobeda nad smrću, Sveto Pričešće i čovekov put ka spasenju.
Njegovo stradanje dogodilo se u vreme kada su hrišćani bili izloženi strašnim progonima, a pred bezbožnim carem i njegovim zahtevima ostao je nepokolebljiv do poslednjeg trenutka života.
Čovek ne može uvek da utiče na postupke drugih ljudi, da spreči neprijatnosti ili promeni ono što mu život donosi, ali može da se trudi da ne dozvoli da ga svaka reč, svađa ili prolazna teškoća udalji od spokojstva.
Njegovo stradanje dogodilo se u vreme kada su hrišćani bili izloženi strašnim progonima, a pred bezbožnim carem i njegovim zahtevima ostao je nepokolebljiv do poslednjeg trenutka života.
Među datumima koje pravoslavni vernici treba da zapamte nalaze se i neke od najpoznatijih srpskih slava, a kraj meseca donosi početak Božićnog posta, zbog čega će poslednja novembarska slavska trpeza biti posna.
Odnos prema majci i ocu zauzima posebno mesto u hrišćanskom učenju, a jedna od deset Božjih zapovesti upravo nalaže: "Poštuj oca svojega i mater svoju".