Preporuke sa društvenih mreža i pojedinih portala unose zabunu među pravoslavne vernike, namećući katoličku molitvu koja nikada nije bila deo pravoslavnog predanja.
Na društvenim mrežama, a ponekad i na pojedinim portalima, poslednjih nekoliko godina počinju da se pojavljuju razne „preporuke“ povodom praznika Rođenja Presvete Bogorodice – Male Gospojine. Mnoge od njih, međutim, nemaju nikakvo utemeljenje u pravoslavnoj veri i mogu vernike dovesti u nedoumicu, pa čak i u zabludu.
Kada je reč o sujevernim praksama i običajima koji svoje korene imaju u paganstvu, sveštenici u besedama gotovo uvek upozoravaju da takve preporuke nemaju mesta u životu jednog hrišćanina. Međutim, posebnu pažnju izazivaju objave koje vernike upućuju da na Malu Gospojinu „obavezno“ čitaju molitvu „Zdravo, Marijo“.
printscreen/spc
Ikona Rođenja Presvete Bogorodice
Katolička molitva nije deo pravoslavne prakse
Molitva „Zdravo, Marijo“ zaista jeste hrišćanska, ali nije deo pravoslavne liturgijske i molitvene prakse. Ona je duboko ukorenjena u katoličkoj pobožnosti.
– Zdravo Marijo, milosti puna“, predstavlja prepoznatljivu i duboko poštovanu katoličku molitvu posvećenu Blaženoj Djevici Mariji. Ova molitva nas vodi kroz razmatranje Marijinog uzvišenog poziva da postane Majka Božja i podseća na njenu ulogu u spasenju ljudskog roda. Kroz reči „Zdravo Marijo, milosti puna...“ izražava se duboka počast i molba za Marijin zagovor. Ova molitva nas podstiče na razmišljanje o njenoj predanosti i vernosti Božjem planu, te nas inspiriše da tražimo njenu zaštitu i vođstvo u sopstvenom duhovnom putovanju – piše katolički portal molitva.com.hr.
Iako pravoslavci sa velikom ljubavlju i poštovanjem slave Presvetu Bogorodicu, u bogoslužbenoj i molitvenoj tradiciji nigde se ne koristi ova molitva. Čak je i način obraćanja različit – pravoslavni vernici nikada ne bi rekli samo "Marija“, već Djeva Marija, Prisnodjeva Marija, Vladičica, Bogorodica...
Umesto „uvezenih“ molitava, svaki vernik može i treba da se obrati Presvetoj Bogorodici molitvama iz pravoslavnog molitvenika. Njih ima više i mogu se čitati svakoga dana, a posebno u prazničnim danima kada slavimo Presvetu Bogorodicu.
Kada je reč o velikim praznicima, posebno mesto imaju praznični tropari. Tako se na dan Rođenja Presvete Bogorodice, u narodu poznat kao Mala Gospojina, čita praznični tropar:
„Rođenje Tvoje, Bogorodice Djevo, radost najavi svoj vaseljeni, jer iz Tebe zasija Sunce Pravde, Hristos Bog naš, Koji, razručivši prokletstvo, dade nam blagoslov i, uništivši smrt, darova nam život večni.“
Shutterstock/PJ photographzy/Oxana Mayorova
Svedočanstvo himnografije i pouka Crkve
O bogatstvu praznika svedoči i činjenica da je još od 7. veka ustanovljena svečana služba posvećena Rođenju Bogorodice. Kako podseća katiheta Branislav Ilić, himnografi koji su doprineli prazničnoj službi bili su veliki oci Crkve:
– Što se tiče himnografa za ovaj praznik, Sveti Roman Melod je napisao jedan kondak praznika Roždestva Presvete Bogomajke. Sveti Andrej Kritski je sastavio dve praznične propovedi, kao i drugi kanon praznika; Sveti Jovan Damaskin sastavio je prvi kanon praznika; stihovnje stihire napisao je Sveti German, patrijarh carigradski, dok je treću litijsku stihiru sastavio Anatolije. Sveti Stefan Svjatogradac sačinio je tri stihire na Gospodi vozvah i prvu litijsku stihiru. Josif Himnograf napisao je kanon pretprazništva. Službu praznika Rođenja Presvete Bogorodice možemo pratiti od sedmog veka. Praznik ima jedan dan pretprazništva i četiri dana poprazništva – zaključuje katiheta Branislav Ilić, podsećajući i na praznični tropar, ali nigde ne pominje molitvu „Zdravo Marijo“. Njegove reči prenosi zvanični sajt Srpske pravoslavne crkve.
Printscreen/YouTube/Studio B
Katiheta Branislav Ilić
Pouka za vernike
Zbog toga se nameće pitanje – zašto bi se pravoslavnim vernicima preporučivala molitva koja nije deo pravoslavnog predanja? Jasno je da takve objave ne dolaze iz Crkve, već sa interneta, gde često kruže informacije bez ikakve provere.
Pravoslavna crkva, međutim, svojim vernicima nudi izvornu riznicu molitavi, himni i tropara kojima se uznosi čast i blagodarnost Presvetoj Bogorodici. A Njeno Rođenje nije povod za nedoumice, već za radost cele vaseljene – kako počinje i sam tropar praznika.
U ovoj jedinstvenoj molitvi starca Sofronija, duhovnog učitelja Svetog Siluana Atonskog, svaka reč odražava borbu sa slabostima, težnju za pokajanjem i duboku čežnju za Božjom milošću.
U pravoslavlju molitva nije vezana za položaj tela ili vreme - ona je dar hrabrog i trezvenog srca, suza koje čuvamo u tajnosti i unutrašnji razgovor koji oblikuje dušu u svetlu vrlina.
U „Molitvi za spasenje od straha“ vladika Nikolaj Velimirović pokazuje kako senke nestaju pred Hristovim svetlom i otkriva put oslobođenja od nevidljivih pritisaka i unutrašnjih stega.
Svetitelj i pisac iz 19. veka uči nas da bol koji nanosimo drugima ne ostaje samo kod njih, već se vraća u našu dušu – i da samo pažljivo življenje donosi istinski mir.
Rođena u selu Selogražde kod Prizrena, mati Evgenija je ceo život posvetila manastirima i molitvi, ostavljajući neizbrisiv trag u Pokajnici i u srcima vernika.
Posle dvostrukog ubistva u selu na jugu Krita, meštani govore o ukletom nasleđu, kletvama i molitvama za oproštaj, dok se senka novih sukoba nadvila nad ovim mestom.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
U bogatoj riznici duhovnog nasleđa, ava Justin Popović ostavio je svoj zapis o Rođenju Presvete Bogorodice, prazniku koji donosi neizmernu radost, spasava dušu i podseća nas na početak spasenja celog sveta.
Umesto uobičajenih čestitki, praznik Rođenje Presvete Bogorodice nas podseća da je najlepši poklon Majci Božjoj naša molitva, dobro delo i ljubav prema bližnjem – jer upravo kroz smirenje i zajedništvo sa Bogom vernik otkriva pravu suštinu prazničnih dana.
Sabrani verni narod zajedno sa državnim zvaničnicima u tišini i molitvi odali poštovanje stradalima dok su patrijarhove reči o miru i jedinstvu dirnule srca svih prisutnih.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Postavljen prvi deo krsta na vrh centralne kule Isusa Hrista – bazilika Sagrada Familija sada je visoka 162,91 metar, a do 2026. dostizaće 172 metra, kada će biti dovršena u čast stogodišnjice smrti Antonija Gaudija.