Preporuke sa društvenih mreža i pojedinih portala unose zabunu među pravoslavne vernike, namećući katoličku molitvu koja nikada nije bila deo pravoslavnog predanja.
Na društvenim mrežama, a ponekad i na pojedinim portalima, poslednjih nekoliko godina počinju da se pojavljuju razne „preporuke“ povodom praznika Rođenja Presvete Bogorodice – Male Gospojine. Mnoge od njih, međutim, nemaju nikakvo utemeljenje u pravoslavnoj veri i mogu vernike dovesti u nedoumicu, pa čak i u zabludu.
Kada je reč o sujevernim praksama i običajima koji svoje korene imaju u paganstvu, sveštenici u besedama gotovo uvek upozoravaju da takve preporuke nemaju mesta u životu jednog hrišćanina. Međutim, posebnu pažnju izazivaju objave koje vernike upućuju da na Malu Gospojinu „obavezno“ čitaju molitvu „Zdravo, Marijo“.
printscreen/spc
Ikona Rođenja Presvete Bogorodice
Katolička molitva nije deo pravoslavne prakse
Molitva „Zdravo, Marijo“ zaista jeste hrišćanska, ali nije deo pravoslavne liturgijske i molitvene prakse. Ona je duboko ukorenjena u katoličkoj pobožnosti.
– Zdravo Marijo, milosti puna“, predstavlja prepoznatljivu i duboko poštovanu katoličku molitvu posvećenu Blaženoj Djevici Mariji. Ova molitva nas vodi kroz razmatranje Marijinog uzvišenog poziva da postane Majka Božja i podseća na njenu ulogu u spasenju ljudskog roda. Kroz reči „Zdravo Marijo, milosti puna...“ izražava se duboka počast i molba za Marijin zagovor. Ova molitva nas podstiče na razmišljanje o njenoj predanosti i vernosti Božjem planu, te nas inspiriše da tražimo njenu zaštitu i vođstvo u sopstvenom duhovnom putovanju – piše katolički portal molitva.com.hr.
Iako pravoslavci sa velikom ljubavlju i poštovanjem slave Presvetu Bogorodicu, u bogoslužbenoj i molitvenoj tradiciji nigde se ne koristi ova molitva. Čak je i način obraćanja različit – pravoslavni vernici nikada ne bi rekli samo "Marija“, već Djeva Marija, Prisnodjeva Marija, Vladičica, Bogorodica...
Umesto „uvezenih“ molitava, svaki vernik može i treba da se obrati Presvetoj Bogorodici molitvama iz pravoslavnog molitvenika. Njih ima više i mogu se čitati svakoga dana, a posebno u prazničnim danima kada slavimo Presvetu Bogorodicu.
Kada je reč o velikim praznicima, posebno mesto imaju praznični tropari. Tako se na dan Rođenja Presvete Bogorodice, u narodu poznat kao Mala Gospojina, čita praznični tropar:
„Rođenje Tvoje, Bogorodice Djevo, radost najavi svoj vaseljeni, jer iz Tebe zasija Sunce Pravde, Hristos Bog naš, Koji, razručivši prokletstvo, dade nam blagoslov i, uništivši smrt, darova nam život večni.“
Shutterstock/PJ photographzy/Oxana Mayorova
Svedočanstvo himnografije i pouka Crkve
O bogatstvu praznika svedoči i činjenica da je još od 7. veka ustanovljena svečana služba posvećena Rođenju Bogorodice. Kako podseća katiheta Branislav Ilić, himnografi koji su doprineli prazničnoj službi bili su veliki oci Crkve:
– Što se tiče himnografa za ovaj praznik, Sveti Roman Melod je napisao jedan kondak praznika Roždestva Presvete Bogomajke. Sveti Andrej Kritski je sastavio dve praznične propovedi, kao i drugi kanon praznika; Sveti Jovan Damaskin sastavio je prvi kanon praznika; stihovnje stihire napisao je Sveti German, patrijarh carigradski, dok je treću litijsku stihiru sastavio Anatolije. Sveti Stefan Svjatogradac sačinio je tri stihire na Gospodi vozvah i prvu litijsku stihiru. Josif Himnograf napisao je kanon pretprazništva. Službu praznika Rođenja Presvete Bogorodice možemo pratiti od sedmog veka. Praznik ima jedan dan pretprazništva i četiri dana poprazništva – zaključuje katiheta Branislav Ilić, podsećajući i na praznični tropar, ali nigde ne pominje molitvu „Zdravo Marijo“. Njegove reči prenosi zvanični sajt Srpske pravoslavne crkve.
Printscreen/YouTube/Studio B
Katiheta Branislav Ilić
Pouka za vernike
Zbog toga se nameće pitanje – zašto bi se pravoslavnim vernicima preporučivala molitva koja nije deo pravoslavnog predanja? Jasno je da takve objave ne dolaze iz Crkve, već sa interneta, gde često kruže informacije bez ikakve provere.
Pravoslavna crkva, međutim, svojim vernicima nudi izvornu riznicu molitavi, himni i tropara kojima se uznosi čast i blagodarnost Presvetoj Bogorodici. A Njeno Rođenje nije povod za nedoumice, već za radost cele vaseljene – kako počinje i sam tropar praznika.
U ovoj jedinstvenoj molitvi starca Sofronija, duhovnog učitelja Svetog Siluana Atonskog, svaka reč odražava borbu sa slabostima, težnju za pokajanjem i duboku čežnju za Božjom milošću.
U pravoslavlju molitva nije vezana za položaj tela ili vreme - ona je dar hrabrog i trezvenog srca, suza koje čuvamo u tajnosti i unutrašnji razgovor koji oblikuje dušu u svetlu vrlina.
U „Molitvi za spasenje od straha“ vladika Nikolaj Velimirović pokazuje kako senke nestaju pred Hristovim svetlom i otkriva put oslobođenja od nevidljivih pritisaka i unutrašnjih stega.
Preporuke sa društvenih mreža i pojedinih portala unose zabunu među pravoslavne vernike, namećući katoličku molitvu koja nikada nije bila deo pravoslavnog predanja.
U srpskom narodu duboko je ukorenjeno verovanje u „urokljiv pogled“, ali pravoslavlje jasno uči da oči same po sebi nisu zle – već da opasnost dolazi od ljudske volje udružene sa demonskim dejstvom.
Njegova životna priča dobila je neočekivan obrt kada je sa 27 godina prvi put upoznao hrišćanstvo i to zahvaljujući grupi protestanata koje je upoznao u Tokiju.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
U stihovima Vladike Nikolaja koje je posvetio rođenju Marije Djeve, otkrivamo duboku ljubav Božiju i čuda koja prevazilaze ljudska očekivanja, dok se kroz vekove ovaj sveti dan pojavljuje kao svetlost u tami, pozivajući sve vernike da se okrenu veri i potraže utehu u beskrajnoj milosti Svevišnjeg.
Rođenje Presvete Bogorodice jedan je od najvećih praznika u pravoslavlju, i zato ovaj dan treba dočekati dostojno, uz iskrene molitve, tražeći duhovnu snagu i mir.
Jedan neznabožac imao je gluvonemu ćerku, ali mu se, uprkos tome što nije bio hrišćanin, u snu javio arhangel Mihailo i poručio da ćerka treba da se umije na tom izvoru.
U srpskom narodu duboko je ukorenjeno verovanje u „urokljiv pogled“, ali pravoslavlje jasno uči da oči same po sebi nisu zle – već da opasnost dolazi od ljudske volje udružene sa demonskim dejstvom.
Njegova životna priča dobila je neočekivan obrt kada je sa 27 godina prvi put upoznao hrišćanstvo i to zahvaljujući grupi protestanata koje je upoznao u Tokiju.
Vlada Crne Gore dala je zeleno svetlo za podizanje spomenika mitropolitu Amfilohiju u rodnom Kolashinu, čime se slavi život i delo jednog od najznačajnijih crkvenih velikana našeg vremena.
Dok se zidovi hrama pretvaraju u mete vandala, Srbi u ovoj enklavi žive u stalnom strahu, a iz Kancelarije za KiM upozoravaju da Priština želi da iskoreni njihovo prisustvo na Kosovu i Metohiji.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Vlada Crne Gore dala je zeleno svetlo za podizanje spomenika mitropolitu Amfilohiju u rodnom Kolashinu, čime se slavi život i delo jednog od najznačajnijih crkvenih velikana našeg vremena.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi 15. srede po Duhovima otkriva da pravo ispunjenje dolazi iz poslušnosti Božjoj volji i ljubavi koja spašava bližnje – lekcija koja menja pogled na život.