Pouka podvižnice iz Svetopsovske pustinje otkriva kako zemlja koja nas hrani, pokajanje i briga za bližnje mogu biti jedina zaštita u vreme nesigurnosti i straha.
U trenutku kada mnogi osećaju nesigurnost pred budućnost i pitaju se kako očuvati ono što imaju, rešenje ne leži u političkim odlukama ni u materijalnim kalkulacijama. Jedna pouka iz manastira Svetopsovska pustinja pokazuje put kroz izazove koji nisu samo spoljašnji, već i unutrašnji, kroz srce i dušu čoveka.
Dok je mati Alimpija još bila živa, predvidela je ovo vreme. Bila je protivnik prodaje imanja i zemlje:
- Najmanje 25 ari ostavite. Zemlja neće prevariti, nego će hraniti.
A zatim je upozorila da bi, u odnosu na glad, rat bio manja nevolja. Kada su je pitali kako je to moguće, odgovorila je:
- Rat čisti dušu, ispunjava nebo anđelima, a u gladi će ljudi jesti jedni druge.
Neprestano je ponavljala:
- Nedajbože. Bolje je rat. Pokajte se, ljudi, za grehe! Rat će biti zaustavljen samo sveopštim pokajanjem.
U duhu molitve i opomene dodavala je:
- Tako smo doživeli ovo vreme... Oprostite mi ako sam nekoga uznemirila. Požurite da se ispovedite i pričestite ako je moguće! Cenite ono što imate. Zahvalite se za bolest i tugu. Molite se na kolenima sa suzama, treba da požurimo da činimo dobra dela! Pomozimo gde možemo, kako možemo. Spasi nas, Gospode, grešne!
Zemlja koja hrani i molitva koja spasava
Pouka matuške Alimpije podseća nas da materijalno može da nas sačuva, ali duša zahteva pažnju i obraćenje. Očuvanje zemlje i pažljivo upravljanje onim što imamo nije samo pragmatična mera, već duhovni čin koji nas povezuje sa Božjim darovima i zajednicom.
Duhovna snaga u vremenu nesigurnosti
U trenucima nesigurnosti i straha, najviše što možemo učiniti jeste da se okrenemo molitvi, pokajanju i dobrim delima - onome što hrani unutrašnju snagu i čini da zajednica opstane. Njena reč nije samo istorijsko sećanje, već danas predstavlja praktični vodič za život u skladu sa hrišćanskim učenjem: ne čekati da oluja prođe, nego podići ruke Bogu i činiti dobro dok još možemo.
Čitanje Jevanđelja za četvrtak Sedmice bludnoga sina
SviatlanaLaza/Shutterstock
Jevađelje
Prva saborna poslanica Svetog apostola Jovana Bogoslova, začalo 69 (1,8-10; 2,1-6)
8. Ako rečemo da greha nemamo, sebe varamo, i istine nema u nama. 9. Ako ispovedamo grehe svoje, veran je i pravedan da nam oprosti grehe, i očisti nas od svake nepravde. 10. Ako rečemo da nismo sagrešili, pravimo ga lažom i reč njegova nije u nama.
1. Dečice moja, ovo vam pišem da ne sagrešite; i ako neko sagreši, imamo Zastupnika kod Oca, Isusa Hrista Pravednika. 2. A on je žrtva pomirenja za grehe naše, i ne samo za naše nego i svega sveta. 3. I po tome znamo da smo ga poznali, ako zapovesti njegove držimo. 4. Onaj koji govori: „Poznao sam ga”, a zapovesti njegove ne drži, laža je, i u njemu istine nema; 5. a koji drži reč njegovu, zaista je u njemu ljubav Božija dostigla savršenstvo; po tome znamo da u njemu jesmo. 6. Onaj koji govori da u njemu prebiva, dužan je da kao što On poživje i sam tako živi.
Jevanđelje po Marku, začalo 62. (13,31-37; 14,1-2)
31. Nebo i zemlja će proći, ali reči moje neće proći.32. A o danu tome ili o času niko ne zna, ni anđeli na nebu, ni Sin, do jedino Otac.33. Pazite, bdite i molite se; jer ne znate kad će vreme nastati.34. Kao što čovek odlazeći ostavi kuću svoju, i dade slugama svojima vlast, i svakome svoj posao; i vrataru zapovedi da straži.
35. Stražite, dakle, jer ne znate kada će doći gospodar kuće: uveče ili u ponoći ili u poj petlova ili ujutru,36. da ne dođe iznenada i nađe vas da spavate.37. A što vama govorim, svima govorim: Stražite!1. Behu još dva dana do praznika Pashe i beskvasnih hlebova; i tražahu prvosveštenici i književnici kako bi ga na prevaru uhvatili i ubili.2. Ali govorahu: „Ne o prazniku, da se ne bi narod pobunio.”
Pouka ruskog svetitelja pokazuje da i u trenucima najveće tuge, kada se čini da ništa ne može da spasi srce, vera i molitva otvaraju put i daju snagu koja nadilazi ljudske slabosti.
Svetogorski asketa objašnjava kako upornost u izgovaranju Hristovog imena u srcu i usnama može nadvladati i satanu i približiti nas veri, čak i kada ne razumemo svaku reč koju izgovaramo.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za ponedeljak 11. sedmice po Duhovima objašnjava zašto Hristov nedolazak nije dokaz neispunjenog obećanja i zašto čovek ne treba Božju večnost da meri sopstvenim vremenom.
Pravoslavci danas obeležavaju Svete apostole Prohora, Nikanora, Timona i Parmena po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik i arhidiakon Lavrentije. Katolička crkva obeležava praznik Svetog Lovrenca, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Otac Čad Riperger povezao je drevna proročanstva sa moralnim padom, razvojem digitalnih tehnologija i globalnim finansijskim sistemom koji bi mogao da promeni način na koji ljudi pristupaju novcu i osnovnim dobrima.
Jedna njegova pouka govori o opasnosti koja se ne prepoznaje po krstu, molitvi i izgovorenim rečima, već po onome što čovek čini kada ga niko ne posmatra.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Dok nama korica hleba izgleda obično, negde daleko njena vrednost može značiti nadu– pouka omiljenog srpskog patrijarha otvara oči i srce na ono što svakodnevno zanemarujemo.
Jedna njegova pouka govori o opasnosti koja se ne prepoznaje po krstu, molitvi i izgovorenim rečima, već po onome što čovek čini kada ga niko ne posmatra.
Ruski svetitelj je upozoravao na stanje koje čoveka navodi da izgubi veru u Božiju milost, oproštaj i mogućnost da se posle svakog pada ponovo vrati na pravi put.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za ponedeljak 11. sedmice po Duhovima objašnjava zašto Hristov nedolazak nije dokaz neispunjenog obećanja i zašto čovek ne treba Božju večnost da meri sopstvenim vremenom.
Jedna njegova pouka govori o opasnosti koja se ne prepoznaje po krstu, molitvi i izgovorenim rečima, već po onome što čovek čini kada ga niko ne posmatra.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Verovanje u znakove, talismane i razne običaje suprotno je hrišćanskoj veri, koja čoveka poziva na uzdanje u Božji promisao, molitvu, pokajanje i duhovnu slobodu koju nam je Hristos darovao.
Piletina, krompir, povrće i začini lagano se krčkaju dok sve ne omekša, a kisela pavlaka na kraju daje paprikašu gustinu, punoću i prepoznatljivu kremastu teksturu.
Govoreći o porodici, posebno je naglašavao da hrišćanski dom ne treba da bude samo mesto u kojem se živi, već prostor u kojem se osećaju mir, tišina, toplina i međusobno poštovanje.