DANAS JE CRVENO SLOVO I JEDAN OD NAJVEĆIH CRKVENIH PRAZNIKA! Slavimo dan rođenja Presvete Bogorodice - MALU GOSPOJINU!
Sa 14 godina Marija se vratila u Nazaret gde joj je, prema predanju, saopštena vest da će roditi Sina Božijeg.
Umesto uobičajenih čestitki, praznik Rođenje Presvete Bogorodice nas podseća da je najlepši poklon Majci Božjoj naša molitva, dobro delo i ljubav prema bližnjem – jer upravo kroz smirenje i zajedništvo sa Bogom vernik otkriva pravu suštinu prazničnih dana.
Praznici u pravoslavnoj crkvi nisu samo dani sećanja, već i dragocene prilike da se podsetimo onoga što je najvažnije – zajedništva sa Bogom i međusobne ljubavi. Tako i Rođenje Presvete Bogorodice, Mala Gospojina, jedan od najvećih praznika koji Crkva proslavlja 21. septembra, postavlja pred nas pitanje: kako ga obeležiti na pravi način?
Kada dragom čoveku slavimo rođendan, trudimo se da ga obradujemo – čestitkom, toplom rečju, pažnjom ili poklonom. Isti duh ljubavi i pažnje, samo na duhovan način, može pratiti i naš odnos prema prazniku Rođenja Bogorodice, navodi pravoslavni portal foma.ru.
Svi hrišćani – i oni koji još žive na zemlji, i oni koji su prešli u večnost – čine jednu Hristovu Crkvu. Sa svetima, koji su zadobili večni život, imamo mogućnost molitvenog zajedništva pred Bogom. Među njima, posebno mesto zauzima Presveta Bogorodica.

Najispravniji način da obeležimo Njeno rođenje jeste učestvovanje u sabornom bogosluženju – na Božanstvenoj liturgiji. Tu se možemo sabrano pomoliti i pričestiti svetom tajnom, sjedinjujući se sa Gospodom.
A darovi? Najlepši poklon Majci Božjoj nisu materijalne stvari, već naša dobra dela i ljubav prema bližnjima. To može biti sitnica – iznenadni znak pažnje ili poslastica poklonjena nekome od srca, ali i ozbiljna dela milosrđa: pomoć nemoćnima, učešće u dobrotvornim akcijama, briga o siromašnima ili priprema hrane za one koji nemaju svoj dom.

Nadahnuće za ovaj praznik možemo pronaći i u čitanju životopisa, poput knjige Zemaljski život Presvete Bogorodice. Razmišljanje o njenim roditeljima, Svetim Joakimu i Ani, i o tome kako su vaspitali Djevicu koja je bila dostojna da primi blagovest Svetog arhangela Gavrila, pomaže nam da dublje shvatimo veličinu njenog smirenja.
Jer suština nije samo u tome kako vaspitavati decu. Najvažnije je da svaki vernik u svom životu otkrije šta znači pravo smirenje – sposobnost da život prihvati sa poverenjem u Boga, da na iskušenja odgovori bez gunđanja i straha. Upravo u tome je tajna smirenja: biti sa Bogom i sve Mu poveriti. Tako je živela Presveta Bogorodica.
Na ovaj dan možemo joj se obratiti ličnom molitvom i zamoliti je da nas pouči toj veštini. Da bismo i mi, kada za to dođe vreme, dostigli istinsko zajedništvo sa Bogom i svetost u sopstvenom životu.
Sa 14 godina Marija se vratila u Nazaret gde joj je, prema predanju, saopštena vest da će roditi Sina Božijeg.
Preporuke sa društvenih mreža i pojedinih portala unose zabunu među pravoslavne vernike, namećući katoličku molitvu koja nikada nije bila deo pravoslavnog predanja.
U bogatoj riznici duhovnog nasleđa, ava Justin Popović ostavio je svoj zapis o Rođenju Presvete Bogorodice, prazniku koji donosi neizmernu radost, spasava dušu i podseća nas na početak spasenja celog sveta.
Veličanstveno sabranje svetinje pored Golupca obeležilo je 90 godina od dolaska čudotvorne ikone Bogorodice Kurske u Srbiju.
U besedi na Malu Gospojinu, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o prolaznosti sveta i večnosti koju može darovati samo Bog.
U stihovima Vladike Nikolaja koje je posvetio rođenju Marije Djeve, otkrivamo duboku ljubav Božiju i čuda koja prevazilaze ljudska očekivanja, dok se kroz vekove ovaj sveti dan pojavljuje kao svetlost u tami, pozivajući sve vernike da se okrenu veri i potraže utehu u beskrajnoj milosti Svevišnjeg.
Čudesa svetog Klimenta su bezbrojna.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Timoteja po starom kalendaru i Svetog Isidora Peluzijskog po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Andriju, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Svetog Timoteja su mučki napali i ubili maskirani neznabošci.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Maksima Ispovednika po starom i Svetog pravednog Simeona Bogoprimca po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Blaža (Vlaha), dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči upozorava da je reč o smišljenom potezu koji prevazilazi administraciju i zadire u samu suštinu vere i identiteta.
Bez znanja bratstva prepisani groblje i temelji crkve, dok se zemljište nadomak manastira prodaje za izgradnju hotela i motela.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
U besedi za sredu Sedmice Bludnoga sina, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički vraća pogled na mesto gde se život ne produžava strahom i brigom, već smirenjem.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Timoteja po starom kalendaru i Svetog Isidora Peluzijskog po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Andriju, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.