Praznici i sveci 05.05.2026 | 18:30

SUTRA JE CRVENO SLOVO I JEDNA OD NAJVEĆIH SLAVA U SRBIJI! Obeležavamo Svetog velikomučenika Georgija - ĐURĐEVDAN!

Slika Autora
Autor: M. M.
Google Dodaj Religija kao željeni izvor na Googlu
SUTRA JE CRVENO SLOVO I JEDNA OD NAJVEĆIH SLAVA U SRBIJI! Obeležavamo Svetog velikomučenika Georgija - ĐURĐEVDAN!
Foto: Mitropolija crnogorsko-primorska

Kada je 303. godine car Dioklecijan organizovao progon hrišćana, deseti po redu i najveći ikada, svetitelj je podelio imovinu siromašnima i oslobodio svoje robove.

Srpska pravoslavna crkva 6. maja slavi Đurđevdan odnosno spomen na Svetog velikomučenika Georgija.

Đurđevdan je obeležen crvenim slovom u crkvenom kalendaru i po broju svečara, prema podacima, spada u četiri najčešće slave u Srba.

Sveti velikomučenik Georgije, u narodu poznatiji kao Sveti Đorđe, bio je rimski vojnik u gardi cara Dioklecijana, koji je mučenički stradao 303. godine braneći veru. Poznat je kao velikomučenik i pobedonosac, a često se prikazuje kako ubija zmaja.

Kod Srba je izuzetno poštovan, slavi se 6. maja (Đurđevdan) i 16. novembra (Đurđic).

Rođen je u Kapadokiji (današnja Turska) u bogatoj hrišćanskoj porodici. 

Otac mu je bio rimski vojni oficir. Rano je ostao bez oca koji mu je poginuo, pa se mali Đorđe sa majkom preselio u Palestinu, na njeno veliko i bogato porodično imanje, gde je dobio visoko obrazovanje.

U rimskoj vojsci se brzo istakao svojom hrabrošću i bojnim zaslugama. Napredovao je naglo, od običnog vojnika do tribuna, da bi ga, već u njegovoj dvadesetoj godini, lično car Dioklecijan proizveo u čin komita tj. vojvode (najstariji vojni čin, kojim se postaje i carev savetnik).

Shutterstock/Dimitris Panas
Đurđevdan je jedna od najčešćih slava u Srba

 

Kada je 303. godine car Dioklecijan organizovao progon hrišćana, deseti po redu i najveći ikada, Georgije je podelio imovinu siromašnima i oslobodio svoje robove. Isto je uradio i u Palestini, pustivši sluge i zaveštavajući siromašnima svoja imanja i bogatstva.

Javno je na jednom skupu ustao protiv ubijanja i zlostavljanja hrišćana, a potom je izašao i pred cara i rekao mu da je i on hrišćanin. 

Dioklecijan tada naređuje da ga zatvore u tamnicu. 

Prema predanju, po carevom naređenju, vojnici su položili Georgija na zemlju, zabili mu noge u klade, a na grudi mu postavili veliki, teški kamen. Tako pritisnut, u velikim bolovima, dočekao je jutro, kada ga je posetio car, međutim, Georgije je i dalje odbijao da se odrekne svoje vere.

Car je tada naredio da se donese veliki točak za mučenje, sa daskama prepunim velikih eksera, udica, noževa, mačeva. Vezan za takav točak dok se točak sa njim okretao, to je trajalo dok mu celo telo nije bilo u ranama. Sa točka su ga odvezali, misleći da je mrtav.

Kada su se uverili da nije mrtav, car naređuje da Georgija zakopaju u negašeni kreč tako da mu je samo glava bila van zemlje, i da ga tako ostave tri dana da bi sagoreo. Nakon tri dana, još je bio živ.

Dioklecijan zatim odlučuje da pozove najvećeg maga Rimskog carstva, po imenu Atanasije, da on savlada Georgija. Atanasije se odaziva caru i priprema dva napitka - jedan, od koga bi Georgije trebalo da se pokori caru, a drugi smrtonosan. Dioklecijan naređuje da silom napoje svetitelja prvim napitkom, a pošto se on i dalje nije pokoravao, onda naredi da mu se da i smrtonosni napitak. Međutim,  i to preživeo.

Stigavši na gubilište, Sveti Georgije stade na određeno mesto i pomoli se. Zatim je položio svoju glavu. Posečen je 6. maja 303. godine.