MUČITELJ JE HTEO DA GA BACI U VRELU SMOLU, ALI NEVEROVATNO ŠTA SE U MOMENTU DOGODILO: Danas je Sveti sveštenomučenik Artemon Laodikijski!
Bio sveštenik u Laodikiji za vreme cara Dioklecijana.
Od učenika do igumana, od progona do mirnog kraja, njegov put otkriva kako je mala monaška zajednica u Carigradu postala poslednja linija odbrane svetih ikona.
Prvi dan maja u kalendaru Srpske pravoslavne crkve posvećen je Prepodobnom Jovanu Dekapolitu, podvižniku čiji je život ostao zapamćen kao svedočanstvo istrajnosti u veri, poslušnosti i duhovnom podvigu u jednom od najburnijih perioda crkvene istorije.
Njegovo ime vezuje se za vreme ikonoborne krize u Vizantiji, kada je car Lav Jermenin pokrenuo snažan progon poštovalaca svetih ikona. U takvom vremenu, kada je ispovedanje pravoslavne vere često značilo i stradanje, Prepodobni Jovan stoji uz svog duhovnog učitelja Svetog Grigorija Dekapolita i Svetog Josifa Pesmopisca, kao jedan od onih koji nisu odstupili od crkvenog predanja.
Prepodobni Jovan bio je učenik Svetog Grigorija Dekapolita, jednog od istaknutih podvižnika iz Isavrijskog Dekapolja. Postoje, kako predanje beleži, dve oblasti koje su nosile to ime: jedna u Palestini, pominjana i u Jevanđelju po Mateju, i druga u Isavriji, iz koje potiče Sveti Grigorije.
Još u mladosti Jovan napušta svetovni život i odlazi svom duhovnom ocu, gde prima monaški postrig. Od samog početka monaškog života odlikovao se smirenjem, poslušnošću i revnošću, što je, prema predanju, u velikoj meri radovalo i samog Svetog Grigorija, koji je u njemu video vernog učenika i saputnika u podvigu.
Zajedno su živeli u asketskom trudu, moleći se i boreći za očuvanje pravoslavne vere u vreme kada je ona bila izložena pritisku i osporavanju.
Kada je car Lav Jermenin obnovio ikonobornu jeresi i pokrenuo progon Crkve, Sveti Grigorije, Prepodobni Jovan i Sveti Josif Pesmopisac dolaze u Carigrad. Njihova misija nije bila politička, već isključivo duhovna: utvrđivanje vernih u ispovedanju pravoslavne vere i očuvanju svetih ikona.
U takvom delovanju Crkva ih pamti kao ispovednike, one koji su rečju i primerom branili predanje koje su primili.
U jednom trenutku Sveti Josif biva poslat u Rim, ali je na tom putu uhvaćen i zatočen na Kritu. Sveti Grigorije ubrzo potom odlazi iz ovog života, ostavljajući svog učenika Jovana da nastavi podvig u Carigradu.
Nakon smrti učitelja Prepodobni Jovan postaje iguman Dekapolitovog manastira u Carigradu. Taj period njegovog života obeležen je još intenzivnijim duhovnim trudom.
Predanje svedoči da je, primivši odgovornost igumana, još snažnije posvetio svoj život molitvi, podvigu i brizi za spasenje, ne samo monaha u manastiru već i svih koji su dolazili u kontakt s njim.
Njegova služba nije bila samo upravna, već pre svega duhovna, vođenje ljudi kroz primer života, a ne kroz reč.
Prepodobni Jovan upokojio se oko 820, mirno, nakon života ispunjenog podvigom i služenjem. Njegovo telo s poštovanjem sahranio je Sveti Josif Pesmopisac, i to blizu groba Svetog Grigorija Dekapolita, njegovog duhovnog oca.
Time je, kako se u predanju naglašava, i fizički potvrđena njihova duhovna povezanost, koja je trajala od monaškog početka, pa sve do večnosti.
Kasnije je Sveti Josif preneo njihove mošti u crkvu posvećenu Svetom Nikoli Čudotvorcu, čime je njihovo poštovanje dodatno učvršćeno u crkvenom predanju.
Bio sveštenik u Laodikiji za vreme cara Dioklecijana.
Patrijarh carigradski pred smrt je priznao da se mnogo ogrešio o Svetog Martina i molio cara da ga oslobodi.
Car je savetovao devojke da se poklone idolima i tako sebi spasu živote, ali su one to odbile.
Na gubilište sa Simeonom bilo je izvedeno još 1000 hrišćana.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Evdokima po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Ipolit. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Poncijana, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posebno se isticao brigom prema siromašnima i nevoljnima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Silu, Siluana, Kriskenta, Epeneta i Andronika po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti mučenici Fotije i Anikita Nikomidijski i drugi s njima. Katolička crkva obeležava spomendan Blaženog pape Inocenta XI, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Njihov život bio je ispunjen propovedanjem, služenjem Crkvi, stradanjem i podnošenjem različitih iskušenja.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Posebnu umetničku vrednost predstavlja ikonostas od orahovog drveta, izrađen 1833. godine.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Evdokima po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Ipolit. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Poncijana, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Otac Andrej podseća da duhovna trezvenost počinje tek kada čovek prestane da ulepšava sliku o sebi i svoje slabosti poveri Božjoj pomoći.
Posebno se isticao brigom prema siromašnima i nevoljnima.