KADA NEMA OVOGA - DUŠA ĆE OSLEPETI: Sveti Jovan Zlatoust ukazuje na trenutak u kojem čovek počinje da gubi sebe
To nije nagli pad, već postepeno udaljavanje od istine, koje počinje onda kada čovek prestane da prepoznaje sopstvenu unutrašnju težinu.
U pouci grčke svetiteljke novog vremena krije se jednostavan, ali zahtevan odgovor na to kako se ostaje miran u svetu koji stalno izaziva reakciju.
U savremenom dobu preplavljenom informacijama, brzim sudovima i još bržim rečima, čovek se sve teže uzdržava od potrebe da komentariše, prosuđuje i prenosi tuđe reči dalje. U tom krugu buke, ogovaranja i unutrašnjeg nemira, sve češće se postavlja pitanje: gde se nalazi granica između govora i tišine koja čuva mir? Odgovor na to pitanje, makar u duhovnom smislu, nudi snažna pouka Svete Sofije Klisurske.
- Gledaj svojim očima, ali ne vidi ništa. Slušaj ušima, ali ne čuj ništa. Ne huli svojim ustima. Stavite katanac preko usta da ne prenosiš reči jedne osobe drugoj. Imaj ljubavi za sve. Zaklonite druge da vas Bog zaštiti. Imajte strpljenja, draga moja deco, puno strpljenja... - govorila je grčka svetiteljka novog vremena Sveta Sofija Klisurska.
U toj jednostavnoj, ali zahtevnoj poruci sabrano je pravilo duhovne discipline koje se danas čini gotovo zaboravljenim: uzdržanost od reči koje ranjavaju, od slušanja koje sudi i od pogleda koji traži tuđu slabost. U vremenu u kojem je govor postao brz, a tišina retka, ova pouka podseća da se snaga čoveka ne meri time koliko govori, već koliko ume da prećuti.
Na kraju, poruka Svete Sofije Klisurske ostaje kao jasan poziv: mir se ne gradi spoljašnjom bukom, već unutrašnjim ćutanjem, ljubavlju i strpljenjem, koje čuva i čoveka i njegovog bližnjeg.
To nije nagli pad, već postepeno udaljavanje od istine, koje počinje onda kada čovek prestane da prepoznaje sopstvenu unutrašnju težinu.
U jednoj svojoj pouci svetogorski podvižnik opisuje preokret vrednosti u kojem se ono što je nekada budilo stid danas predstavlja kao napredak.
U vremenu kada se emocije potiskuju i tuga skriva, pouka velikog srpskog duhovnika 20. veka pomaže da pronađemo spokoj u duši i oslobodimo se negativnih posledica stresa i napetosti.
Veliki ruski svetitelj na jednostavan način osvetljava tešku istinu: sve što se meri slavom i bogatstvom gubi smisao pred delima učinjenim drugome.
Dok se informacije i napetosti šire brže nego ikada, pouka ruskog svetitelja otkriva jednostavan, a moćan način da mir počne u čoveku i zahvati ceo svet.
U jednoj od svojih pouka Svetogorac otkriva gde počinje gubitak unutrašnjeg mira i zašto se upravo tu krije prekretnica između rasutosti i molitvenog spokojstva.
U jednoj kratkoj rečenici sadržano je upozorenje koje se tiče svakodnevnih odluka, tuđih uticaja i unutrašnjeg rasula koje ljudi često ne prepoznaju na vreme.
Podvižnik svetogorskog manastira Vatoped objašnjava kako strpljenje i vera donose spokojstvo duše, tela i duha, čak i u najtežim situacijama.
Post se ne ukida zbog slave.
Vernik kroz ovu svetu tajnu ne prima samo blagoslov, već i duhovnu snagu, isceljenje duše i tela, kao i oproštaj grehova.
Jeromonah Serafim Rouz napustio je filozofska lutanja, osnovao manastir u Platini i svojim knjigama oblikovao generacije vernika širom sveta.
Tumačeći reči apostola Pavla, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u svojoj besedi za utorak 4. sedmice po Vaskrsu ruši uobičajeno shvatanje moći.
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Teodora Sikeota po starom i Svetu velikomučenicu Irinu po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Pelegrina, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Od biblijskih priča do savremenih platformi, šiduhim (provodadžija) pokazuje kako se vera, porodica i potraga za partnerom prepliću u sistemu u kojem se svaka veza vidi kao više od slučajnosti.
Duhovna pouka shiarhimandrita Kirila Pavlova otkriva zašto spoljašnje kajanje bez unutrašnjeg preobražaja i oproštaja prema bližnjem gubi svoju duhovnu težinu.