NIKADA NE TRČI ZA OVIM LJUDIMA: Starac Ilija otkriva istinu koja pogađa pravo u srce – ali oslobađa
Optinski podvižnik objašnjava zašto neki ljudi moraju da odu od nas i kako da u tome pronađemo mir umesto gorčine.
Jeromonah Serafim Rouz napustio je filozofska lutanja, osnovao manastir u Platini i svojim knjigama oblikovao generacije vernika širom sveta.
Arhijerejski sabor Ruske zagranične crkve doneo je odluku o kanonizaciji jeromonaha Serafim Rouz. Kako navodi nemačka redakcija sajta Unija pravoslavnih novinara, odluka je doneta tokom zasedanja Sabora i za sada nije zvanična, dok Ruska zagranična crkva ne izda zvanično saopštenje.
Prema dostupnim informacijama, otac Serafim bio bi prvi svetitelj rođen u Sjedinjenim Američkim Državama i prvi američki preobraćenik pribrojan svetima. Arhijerejski sabor Ruske zagranične crkve održava se u Nemačkoj, gde su se arhijereji sabrali povodom obeležavanja stogodišnjice osnivanja Eparhije nemačke Ruske zagranične crkve.
Rođen kao Judžin Rouz, otac Serafim primio je pravoslavnu veru 1962. godine i bio duhovno čedo Sveti Jovan Šangajski i Sanfranciski. Njegov put do Crkve bio je dug i obeležen ozbiljnim traganjem: pre obraćenja proučavao je zapadnu filozofiju, ali i istočnjačke religije i misli, posebno budizam i taoizam, tražeći odgovor na pitanje smisla života. Upravo ga je susret sa pravoslavnim predanjem, a naročito sa ličnošću Svetog Jovana, priveo veri koju je do kraja života smatrao puninom istine.

Monaški postrig primio je 1968. godine, a potom je, zajedno sa ocem Germanom (Glebom Podmošenskim), osnovao manastir Manastir Svetog Germana Aljaskog. U tom zabačenom delu severne Kalifornije započeo je podvižnički život, obeležen siromaštvom, fizičkim radom i neprestanim molitvenim trudom. Manastir je ubrzo postao duhovno središte za mnoge Amerikance koji su tek otkrivali pravoslavlje.
Posebno mesto u njegovom radu zauzima izdavačka delatnost. Sa bratstvom je pokrenuo časopis „The Orthodox Word“, kao i štampariju u kojoj su objavljivani prevodi svetootačkih dela, žitija svetih i tekstovi o pravoslavnoj veri. Njegova knjiga „Pravoslavlje i religija budućnosti“ izazvala je veliku pažnju jer se bavi savremenim duhovnim zabludama i pojavama, dok delo „Duša posle smrti“ otvara pitanja o zagrobnom životu u svetlosti svetootačkog učenja.
Njegovi spisi uticali su na generacije pravoslavnih hrišćana u Americi, a prevedeni su i na mnoge jezike radi duhovne koristi vernika širom sveta. Pisao je jasno, neposredno i bez akademske distance, nastojeći da savremenom čoveku približi iskustvo Crkve. Kao prevodilac, učinio je dostupnim na engleskom jeziku niz značajnih tekstova koji dotad nisu bili poznati široj publici, čime je dao veliki doprinos širenju pravoslavlja na Zapadu.
Otac Serafim upokojio se u Gospodu 1982. godine, posle kratke i teške bolesti. Već za života bio je prepoznat kao duhovnik dubokog rasuđivanja, a posle upokojenja njegovo ime počelo je sve češće da se pominje sa poštovanjem. Njegov grob u Platini postao je mesto molitve i pokloništva, a među vernicima se proširilo uverenje da po njegovim molitvama dolazi pomoć i uteha.
Danas se njegovo duhovno nasleđe ogleda ne samo u knjigama koje i dalje pronalaze nove čitaoce već i u živom interesovanju za pravoslavlje među ljudima koji, poput njega nekada, tragaju za istinom. Upravo ta sposobnost da se obrati čoveku savremenog doba, bez uprošćavanja vere, čini njegovo delo trajno aktuelnim i jednim od najznačajnijih svedočanstava pravoslavlja na američkom tlu.
Optinski podvižnik objašnjava zašto neki ljudi moraju da odu od nas i kako da u tome pronađemo mir umesto gorčine.
Osuđivanje izgleda kao sitna navika, ali pravoslavna pouka otvara dublje pitanje o stanju srca i onome što čovek najčešće ne primećuje kod sebe.
Jedan od najvećih grčkih pravoslavnih duhovnika 20. veka objasnio je zašto se prava bitka ne vodi pred ljudima, već u unutrašnjem izboru između gordosti i skromnosti.
Kroz kratka, precizna pitanja i odgovore, ova pouka razotkriva naše slabosti, navike i zablude, ali i pokazuje put ka unutrašnjoj snazi, miru i istinskoj veri, kakva se retko prepoznaje u svakodnevici.
U besedi za subotu 4. sedmice po Duhovima, Sveti Vladika Nikolaj Ohridski i Žički ukazuje na razliku između prolazne slave i one koja dolazi od Boga.
Probajte kečigu u vinu po receptu iz "Pravoslavnog posnog kuvara", pročitajte kratke jutarnje molitve i pouku Svetog Filareta Moskovskog.
U sekundi posle greha, prema starcu Nikonu Voborjevu, odlučuje se unutrašnji ishod, a jedna kratka molitva menja tok onoga što sledi.
Svetiteljka je govorila o vremenu velikih nevolja, mogućem svetskom ratu i moralnom posrnuću ljudi, ali je njena najvažnija poruka bila da se čovek spasava ljubavlju, smirenjem, trpljenjem i čvrstom verom u Boga.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Raketa američkog PVO sistema "patriot" pogodila je kompleks Kijevsko-pečerske lavre, tvrdi Ministarstvo odbrane Rusije.
Pravoslavni vernici čvrsto veruju da mošti svetaca u Kijevsko-pečerskoj lavri imaju snažno isceljujuće dejstvo.
Nešad Durmić iz susednog sela podržao je podizanje pravoslavne crkve brvnare u Priboju, a njegov gest postao je primer dobrosusedstva, poštovanja i pomoći koja prevazilazi verske razlike.
Gospod i pre nego što ga zamolimo sve čuje i sve zna, opominjao je starac Ilija.
Iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije stiže recept za mirisno i zasitno jelo od povrća, pripremljeno bez komplikovanja, a sa svim čarima domaće posne kuhinje.