NIKADA NE TRČI ZA OVIM LJUDIMA: Starac Ilija otkriva istinu koja pogađa pravo u srce – ali oslobađa
Optinski podvižnik objašnjava zašto neki ljudi moraju da odu od nas i kako da u tome pronađemo mir umesto gorčine.
Jeromonah Serafim Rouz napustio je filozofska lutanja, osnovao manastir u Platini i svojim knjigama oblikovao generacije vernika širom sveta.
Arhijerejski sabor Ruske zagranične crkve doneo je odluku o kanonizaciji jeromonaha Serafim Rouz. Kako navodi nemačka redakcija sajta Unija pravoslavnih novinara, odluka je doneta tokom zasedanja Sabora i za sada nije zvanična, dok Ruska zagranična crkva ne izda zvanično saopštenje.
Prema dostupnim informacijama, otac Serafim bio bi prvi svetitelj rođen u Sjedinjenim Američkim Državama i prvi američki preobraćenik pribrojan svetima. Arhijerejski sabor Ruske zagranične crkve održava se u Nemačkoj, gde su se arhijereji sabrali povodom obeležavanja stogodišnjice osnivanja Eparhije nemačke Ruske zagranične crkve.
Rođen kao Judžin Rouz, otac Serafim primio je pravoslavnu veru 1962. godine i bio duhovno čedo Sveti Jovan Šangajski i Sanfranciski. Njegov put do Crkve bio je dug i obeležen ozbiljnim traganjem: pre obraćenja proučavao je zapadnu filozofiju, ali i istočnjačke religije i misli, posebno budizam i taoizam, tražeći odgovor na pitanje smisla života. Upravo ga je susret sa pravoslavnim predanjem, a naročito sa ličnošću Svetog Jovana, priveo veri koju je do kraja života smatrao puninom istine.

Monaški postrig primio je 1968. godine, a potom je, zajedno sa ocem Germanom (Glebom Podmošenskim), osnovao manastir Manastir Svetog Germana Aljaskog. U tom zabačenom delu severne Kalifornije započeo je podvižnički život, obeležen siromaštvom, fizičkim radom i neprestanim molitvenim trudom. Manastir je ubrzo postao duhovno središte za mnoge Amerikance koji su tek otkrivali pravoslavlje.
Posebno mesto u njegovom radu zauzima izdavačka delatnost. Sa bratstvom je pokrenuo časopis „The Orthodox Word“, kao i štampariju u kojoj su objavljivani prevodi svetootačkih dela, žitija svetih i tekstovi o pravoslavnoj veri. Njegova knjiga „Pravoslavlje i religija budućnosti“ izazvala je veliku pažnju jer se bavi savremenim duhovnim zabludama i pojavama, dok delo „Duša posle smrti“ otvara pitanja o zagrobnom životu u svetlosti svetootačkog učenja.
Njegovi spisi uticali su na generacije pravoslavnih hrišćana u Americi, a prevedeni su i na mnoge jezike radi duhovne koristi vernika širom sveta. Pisao je jasno, neposredno i bez akademske distance, nastojeći da savremenom čoveku približi iskustvo Crkve. Kao prevodilac, učinio je dostupnim na engleskom jeziku niz značajnih tekstova koji dotad nisu bili poznati široj publici, čime je dao veliki doprinos širenju pravoslavlja na Zapadu.
Otac Serafim upokojio se u Gospodu 1982. godine, posle kratke i teške bolesti. Već za života bio je prepoznat kao duhovnik dubokog rasuđivanja, a posle upokojenja njegovo ime počelo je sve češće da se pominje sa poštovanjem. Njegov grob u Platini postao je mesto molitve i pokloništva, a među vernicima se proširilo uverenje da po njegovim molitvama dolazi pomoć i uteha.
Danas se njegovo duhovno nasleđe ogleda ne samo u knjigama koje i dalje pronalaze nove čitaoce već i u živom interesovanju za pravoslavlje među ljudima koji, poput njega nekada, tragaju za istinom. Upravo ta sposobnost da se obrati čoveku savremenog doba, bez uprošćavanja vere, čini njegovo delo trajno aktuelnim i jednim od najznačajnijih svedočanstava pravoslavlja na američkom tlu.
Optinski podvižnik objašnjava zašto neki ljudi moraju da odu od nas i kako da u tome pronađemo mir umesto gorčine.
Osuđivanje izgleda kao sitna navika, ali pravoslavna pouka otvara dublje pitanje o stanju srca i onome što čovek najčešće ne primećuje kod sebe.
Jedan od najvećih grčkih pravoslavnih duhovnika 20. veka objasnio je zašto se prava bitka ne vodi pred ljudima, već u unutrašnjem izboru između gordosti i skromnosti.
Kroz kratka, precizna pitanja i odgovore, ova pouka razotkriva naše slabosti, navike i zablude, ali i pokazuje put ka unutrašnjoj snazi, miru i istinskoj veri, kakva se retko prepoznaje u svakodnevici.
Zajednica u ovom američkom gradu već decenijama okuplja vernike različitog porekla, a više od polovine njenih članova čine upravo oni koji su sami izabrali da prime pravoslavnu veru.
Potpisnici peticije tvrde da su potezi ukrajinskih vlasti prema Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi razlog zbog kojeg smatraju da priznanje predsedniku Ukrajine nije primereno jednom pravoslavnom pokloničkom mestu.
Nekadašnji basista benda Danzig Džoš Lejzi govori o ličnom slomu, godinama borbe sa zavisnošću i susretu s verom, koji ga je doveo do odluke da primi svetu tajnu krštenja u Pravoslavnoj crkvi.
Sve više mladih u Sjedinjenim Državama okreće se drevnom crkvenom predanju, tražeći jasnoću učenja, duhovnu stabilnost i zajednicu koja nudi smisao umesto isprazne forme.
Protojerej Aleksej Mitjušin objašnjava da li ovaj čin ima veze sa spasenjem, može li se obaviti nakon sahrane i kako vernici treba da učestvuju u molitvenom ispraćaju pokojnika.
Đurđević je ukazao i na to da posetioci ne mogu očekivati da će im monasi u svakom trenutku biti dostupni, jer život u manastiru podrazuma i poštovanje dnevnog poretka.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
U besedi za utorak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o vlasti da položi život i ponovo ga uzme, otkrivajući dubinu Njegove žrtve i ljubavi prema ljudima.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Bog ih je, prema predanju, obdario i darom čudotvorstva, pa su kod njih dolazili brojni bolesnici tražeći isceljenje.
U besedi za utorak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o vlasti da položi život i ponovo ga uzme, otkrivajući dubinu Njegove žrtve i ljubavi prema ljudima.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Jedna od pouka svetogorskog duhovnika govori o slabostima koje čovek često ne primećuje, a upravo kroz njih, kako je upozoravao, iskušenje može da pronađe put do srca.