OVO JE NAJVAŽNIJE DA URADITE NA ĐURĐEVDAN: Iguman Danilo upozorava - tradicija i običaji bez toga ne vrede
Jedna je od najvećih slava kod Srba i veliki prolećni praznik kojim se odvaja novi, letnji period godine od zimskog.
Od spasonosnih vizija do spasenja nevinih sluga, priče o nevjerojatnim čudesnim delima zaštitnika, Svetog velikomučenika Georgija, nikoga neće ostaviti ravnodušnim.
Sveti velikomučenik Georgije, jedan od najpoštovanijih i najomiljenijih svetitelja u pravoslavnom svetu, svojim čudesima i mučeništvom je ostavio neizbrisiv trag u hrišćanskoj tradiciji. Poznat kao zaštitnik vojnika, hrišćana i ljudi u nevolji, njegov život i delo ostali su duboko urezani u istoriji vere. Iako je prošlo mnogo vekova od njegovog života i smrti, njegova čuda ne prestaju da fasciniraju i inspirišu verujuće, kako kroz vekove, tako i u današnjem vremenu.
Sveti Đorđe, kako narod najčešće oslovalja ovog svetitelja, nije samo figura koja pruža utehu i blagoslov, već je često i nosilac božje pravde, kroz kazne koje dolaze onima koji se opiru Božijoj volji. Priče o njegovim čudima, koja su se prenosila sa kolena na koleno, često su zapanjujuće i neobjašnjive, a njegov uticaj je toliko snažan da je on danas jedan od najvažnijih svetitelja koji se poštuje širom hrišćanskog sveta.
Prenošenje stuba
Jedan od poznatih događaja u vezi sa Svetim Georgijem odnosi se na prenošenje stuba, koji je igrao ključnu ulogu u izgradnji crkve posvećene ovom velikomučeniku u Rimu. Naime, jedna žena koja je posedovala veliki stub, ali nije mogla da ga pošalje u Rim, gde je tada gradila crkva posvećena Svetom Georgiju, u snu je imala viđenje Svetog Georgija. U snu je svecu bila objavljena naredba da stub bude prevezen do Rima, i to na način koji je bio potpuno nemoguć ljudskim naporima. Zajedno sa svetiteljem, žena je podigla stub i bacila ga u more, gde je on ubrzo pronađen, i to sa jasno urezanom porukom da se postavi sa desne strane crkve u Rimu.
Spasenje zarobljenog vojnika
U Paflagoniji, u Pontu, narod je izuzetno poštovao Svetog Georgija, a u njegovu čast sagrađeno je mnogo hramova. Gotovo svaka porodica je davala ime Georgije jednom od svojih muških potomaka, verujući da će nositi blagoslov svetitelja. Tako je bilo i u jednoj pobožnoj porodici, čiji je sin, odrasli Georgije, bio poznat po svojoj čestitosti, razboritosti i mudrosti. Kada je napunio dvadeset godina, bio je pozvan u vojsku, gde je učestvovao u ratovima protiv varvara. U jednom od sukoba, Georgije je zajedno sa mnogim hrišćanima uhvaćen u zasedu, od kojih su neki ubijeni, neki pretvoreni u roblje, a neki prodani. Georgije je, poput drugih, postao sluga jednog vojnog starešine, koji ga je veoma cenio.
Njegovi roditelji, u velikoj tuzi, nisu prestajali da traže svog sina, neprestano moleći Boga da im otkrije njegovu sudbinu. Prošlo je godinu dana, a oni nisu odustajali od svojih molitvi, posvećujući svaki dan molitvama u crkvi. U međuvremenu, Georgije, u tuđini, molio je Boga da ga izbavi iz ropstva i vrati kući. Tada je došao dan slave Svetog Georgija, a roditelji, nadajući se da je njihov sin još uvek živ, pozvali su rodbinu na večeru. Toga dana, gospodar Georgija je naredio da mu ovaj opere noge pre večere.
Dok je Georgije išao da zagreje vodu, ceo dan je plakao i molio se svom svetitelju, čija je slava bila tog dana. Iznenada, pred njim se ukazao Sveti Georgije, jahan na belom konju. Podigao je Georgija i odveo ga direktno do njegovog doma, u trenutku kada su svi gosti sedili za trpezom. Svi su bili zapanjeni i začudeni, a Georgije je ispričao svoje iskustvo, potpuno verodostojno i u svim pojedinostima. Gosti su zajedno slavili Boga zbog ovog nevjerojatnog čuda.
Oslobođenje mladića iz ropstva na ostrvu Lezbos
Na Lezbosu (Mitilini) su došli gusari sa Krita da pljačkaju, ruše i zarobe što više ljudi. Odlučili su da napadnu baš na dan praznika Svetog Georgija, jer su znali da će svi tada biti u crkvi. U napadu su zarobili i jednog lepog mladića, sina bogate udovice. Gusari su ga poklonili emiru sa Krita, koji ga je postavio za slugu u svojoj trpezariji.
Od trenutka kada joj je sin nestao, majka je neprekidno plakala i molila Boga i Svetog Georgija da joj otkriju sudbinu deteta. Velikomučenik Georgije nije dugo čekao. U času kada je mladić trebalo da posluži vino emiru, Sveti Georgije ga je uzeo i prenio njegovoj majci. I sin i majka nisu mogli da poveruju svojim očima. Kada su došli sebi, slavili su Boga i svetitelja zbog ovog neobičnog oslobođenja.
Dobročinitelj, ali i onaj koji kažnjava
U Paflagoniji je postojao veliki hram posvećen Svetom Georgiju, a na trgu ispred crkve deca su se igrala razne igre. Jedan dečak nikako nije uspevao da pobedi u takmičenjima, pa su ga druga deca ismevala i ponižavala. Tada se dečak obratio Svetiteljevoj ikoni i zamolio ga da mu pomogne da pobedi, obećavši mu kao zavet sfugato – jelo od prženih jaja sa lukom i začinima.
Nakon što je dao zavet, dečak je ponovo učestvovao u igri i pobedio sve. Otišao je kući, sam pripremio sfugato, i stavio ga pred ikonu Svetog Georgija. Ubrzo su došla trojica mladića da se poklone u hramu. Kada su ugledali jelo, rekli su međusobno: – Šta će Svetom Georgiju ovo jelo? Zar će ga on pojesti? Seli su i pojeli sfugato na crkvenim stepenicama.
Kad su pokušali da odu, nisu mogli da se pomere jer su im se tela zalepila za mermerne stepenice. Nudili su Svetitelju zavete da ih oslobodi, ali ništa nije pomagalo. Tek kada su sva trojica obećali da će mu dati po jedan zlatnik, uspeli su da se odvoje i oslobode.
Kada su izašli iz crkve i malo se osokolili, rekoše: – Sveti Georgije, tvoja jela su preskupa. Zato ti mi više nikada ništa nećemo kupiti.
Kažnjavanje Saracena
Jedan saracenski putnik, nećak kralja Sirije, prolazeći pored crkve Svetog Georgija, bio je zadivljen njenom lepotom. Naredio je slugama da prenesu njihove stvari u pripratu, kako bi tu prenoćili, ali je zatražio i da dvanaest kamila uvedu u samu crkvu. Sveštenici su ga molili da ne skrnavi svetinju, no on je ostao uporan i popeo se na uzvišeno mesto da ih posmatra. Međutim, čim su kamile ušle – sve su iznenada uginule. Vest o ovom čudu brzo se proširila, a Saracen, duboko potresen, naredio je da se životinje iznesu i sahrane.
Ostao je u crkvi do jutra. Na liturgiji, u trenutku pretvaranja Svetih Darova, Saracen je imao viđenje: video je kako sveštenik uzima dete, kolje ga, krv sipa u Čašu, a telo stavlja na diskos. Kada je video vernike kako se pričešćuju telom i krvlju tog deteta, razgnevio se i zatražio objašnjenje. Sveštenik mu objasni da mu je darovana blagodat da vidi duhovnu suštinu Svete Tajne – ono što ni on sam nikada nije bio dostojan da vidi.
Dirnut, Saracen izrazi želju da primi krštenje. Sveštenik ga posavetova da ode u Jerusalim, jer bi ga, sazna li njegov stric – kralj, sigurno ubio, a i progon hrišćana bi usledio. U Jerusalimu ga krsti sam Patrijarh. Nekoliko dana kasnije, želeći da sazna kako da ugodi Bogu, odluči da se zamonaši na gori Sinaj.
Posle tri godine, dobivši blagoslov, vrati se da pronađe sveštenika iz crkve Svetog Georgija. Kada mu otkri ko je, zamoli ga da mu pokaže Hrista. Sveštenik mu reče: – Idi svom stricu i ispovedi svoju veru pred Saracenima.
On se tada zaputi u grad, i noću se pope na minaret džamije, pozvavši narod da ga sasluša. Kada su ga pitali gde se nalazi nestali nećak Amira, odgovorio je: – Ja sam taj. Potom je javno ispovedio veru u Hrista i Trojicu Jedinog Boga.
Amir ga preklinjaše da se odrekne nove vere i vrati bogatstvu i slavi, ali on sve odbi, rekavši da je jedino njegovo blago sada Hristos. Emir, da bi ga spasao, pred narodom reče da je izgubio razum. Međutim, Saraceni su se pobunili: – Ako on može da uvredi proroka i ostane nekažnjen, onda ćemo i mi postati hrišćani. U strahu od nereda, Amir im dozvoli da rade s njim šta hoće.
Tada su ga zgrabili, izveli van grada i kamenovali. Dok je umirao, molio se i zahvaljivao Bogu što ga je udostojio da postrada za Njegovo Ime. Ispustio je dušu kao ispovednik vere Hristove.
Noću se iznad mesta njegovog stradanja pojavljivala svetlost sjajne zvezde. I Saraceni su se divili tom znaku. Na kraju, Amir je dopustio hrišćanima da izvade njegovo telo. Našli su ga netaknuto i čitavo, kako širi blagouhani miris. Vernici su ga sa poštovanjem celivali, pevajući himne i psalme, i sahranili ga kao svetog mučenika.
Spašavanje kraljeve kćeri
Kraljeva kći, obuzeta tugom, ispričala je Svetom Đorđu sve što se dogodilo. Upitao ju je: – U kog Boga veruju tvoji roditelji i narod? – Ona je odgovorila: – Veruju u Herakla i boginju Artemidu. – Sveti Đorđe joj je tada rekao: – Ne brini, veruj u Hrista, u koga verujem i ja, i videćeš Božiju moć. – Kraljevska kći je poverovala, rekavši: – Verujem, gospodaru, celim srcem i dušom. – Sveti Đorđe je nastavio: – Imaj poverenja u Boga, koji je stvorio nebo, zemlju i more. Hristos će uništiti moć zmaja i osloboditi narod od straha. Ostani ovde i kad vidiš zmaja, pozovi me.
Sveti Đorđe je kleknuo i pomolio se Bogu: – Bože, ti koji sediš na heruvimima i znaš srce svako, pomozi mi da pobedim ovo strašno stvorenje, kako bi svi znali da si ti jedini pravi Bog. – Iz neba je došao odgovor: – Tvoja molba je uslišana, Georgije. Čini kako želiš, ja ću biti sa tobom. –
Kada je molitva bila gotova, pojavio se zmaj. Devojka je povikala: – Gospodaru, zmaj dolazi da me pojede! – Sveti Đorđe je krenuo prema zmaju. Strašan je bio, iz njegovih očiju izbijala je vatra, ali Sveti Đorđe je učinio znak Krsta i rekao: – Gospode, smiri ovo stvorenje, da veruju u Tvoje ime. – Zmaj je pao pred konjem Svetog Đorđa. Sveti Đorđe je devojci rekao: – Uzmi svoj pojas i obavezuj zmaja. – Devojka je hrabro obavila pojas oko zmajeva vrata, zahvaljujući Svetom Đorđu što ju je spasio.
– Povedi ga do grada – rekao je Sveti Đorđe. Stanovnici, začuđeni, pobegli su, ali im je on rekao: – Ne bojte se, stanite i videćete Božiju slavu. – Svi su stali, a on ih je pozvao da veruju u istinitog Boga. Tada je ubio zmaja kopljem, a narod je slavio.
Sveti Đorđe je pozvao episkopa Aleksandra, krstio kralja, vlastelu i narod, a za 15 dana obavio 45.000 krštenja. Uslijedila je izgradnja crkve u čast Boga, a iz njenog svetog prostora potekla je sveta voda koja miriše do danas.
Nakon toga, Sveti Đorđe je otišao, ali na putu je sreo đavola, koji je poprimio oblik starca. Đavo mu je, obazrivo, pozdravio, a Sveti Đorđe ga je prepoznao i upitao: – Ko si ti? – Đavo je, priznajući se kao demona, počeo govoriti o svojoj prošloj pobuni protiv Boga i svojoj propasti. – Zavideo sam tvojoj božanskoj moći – rekao je, – i želeo da te prevarim, ali sada sam poražen.
Sveti Đorđe je, podignuvši ruke ka nebu, rekao: – Hvala ti, Gospode, što si mi predao ovog zle duhove, koji će biti zatvoren u tamni ponor. – I tako je đavo bio poražen, a Sveti Đorđe nastavio svoj put.
Devojka, u strahu, reče Svetom Đorđu da ne može da mu objasni šta ju je snašlo, već ga zamoli da odmah ode, jer bi mogao poginuti – mlad i lep kakav jeste. Međutim, Sveti Đorđe insistira da sazna istinu.
Kroz suze i drhtanje, ona mu reče: – Priča je duga, gospodine, i nemam snage da je ispričam do kraja. Molim te, idi dok još možeš, da ne umreš uzaludno sa mnom.
Sveti Đorđe odgovori: – Kaži mi istinu, kunem se u Boga Živoga, u kojeg verujem, da te neću ostaviti, već ću te izbaviti iz smrti – ili ćemo zajedno poginuti.
Tada, uz dubok uzdah, devojka ispriča Svetitelju sve. On je upita: – U kog Boga veruje tvoj narod? – A ona odgovori: – U Herakla i Artemidu. – Sveti Đorđe tada reče: – Ne brini, veruj u Hrista, u kog i ja verujem, i videćeš silu mog Boga.
Devojka odgovori: – Verujem svim srcem. – Sveti joj reče: – Imaj pouzdanja u Boga, jer će Hristos uništiti zver, narod će biti oslobođen, i svi stanovnici ove zemlje više neće strahovati. Ostani tu i, kad zver dođe, dozovi me.
Sveti Đorđe klekne, podiže ruke k nebu i moli se: – Bože veliki i silni, Ti koji sediš nad heruvimima, pogledaj na mene, tvog nedostojnog slugu, i pokaži mi milost. Daj mi da pobedim ovu strašnu zver, da svi znaju da si sa mnom, i da si Ti jedini istiniti Bog. – Tada se začu glas s neba: – Uslišena je molitva tvoja, Georgije. Učini kako želiš, jer ja ću biti uvek s tobom.
Ubrzo se pojavi strašna zver, i devojka, videvši je, povika: – Teško meni! Dolazi zver da me rastrgne! – Sveti Đorđe požuri da joj izađe u susret. Zver je izgledala jezivo, s očima koje su sijale vatrom. Sveti napravi znak Časnoga Krsta i reče: – Gospode Bože, smiri ovu zver radi mene, Tvog sluge, da narod poveruje u Tvoje sveto ime. – Zmaj pade pred konja Svetog Đorđa i počne da riče.
Kada je devojka videla ovo čudo, obuze je radost. Sveti Đorđe joj reče: – Skini svoj pojas i njime veži zmaja. – Ona to učini i zahvaljivala je Svetitelju što je spasio njen život. Zatim je Sveti Đorđe, pozvavši je da vodi zmaja do grada, pokazao narodu čudo.
Kada su ljudi videli ovo, uplašili su se i počeli da beže, ali im je Sveti Đorđe rekao: – Ne bojte se! Stanite i videćete slavu Božiju i vaše spasenje. – Oni su zastali i verovali. Sveti Đorđe podiže ruku i ubio zmaja, zatim je devojku vratio njenom ocu. Svi su mu zahvalili, a Svetitelj ih je naučio da veruju u jedinog istinitog Boga.
Sveti Đorđe je pozvao episkopa Aleksandra da krsti kralja i narod. Ubrzo je, u velikoj radosti, kršteno četrdeset pet hiljada ljudi. Posle toga, podigli su hram u čast Boga. Sveti Đorđe posetio je hram, gde je izbio izvor svete vode.
Kada se oprostio s kraljem i narodom, krenuo je prema Kapadokiji. Na putu mu se ukaza đavo u ljudskom obliku, s dva štapa. Đavo je pozdravio Svetog Đorđa, koji ga je odmah prepoznao. Đavo je priznao da je on zli duh i molio Svetog Đorđa da ga poštedi. Sveti Đorđe se pomolio i zli duh je bio poslati na večnu kaznu.
Jedna je od najvećih slava kod Srba i veliki prolećni praznik kojim se odvaja novi, letnji period godine od zimskog. Srpska pravoslavna crkva 6. maja slavi Đurđevdan – dan mučenika koji nije uzmakao ni pred carem ni pred smrću, već je verom i ljubavlju prema Hristu pobedio tamu ovog sveta i postao večni saputnik vernih kroz molitvu i čudotvornu blagodat. Na praznik Svetog velikomučenika Georgija, podsetimo se na njegovu neprestanu zaštitu i pomoć, koja nas vodi ka duhovnoj obnovi i božanskoj milosti. Ova lepa slika porodične sloge, gde se tri brata ne samo okupljaju, već i pojedinačno domaćinski dočekuju goste, govori o snazi tradicije i zajedništva. Budi deo Religija.rs zajednice. Njihovo stradanje postalo je svedočanstvo vere i za one koji su do tada progonili hrišćane. Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta. Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću. Kada se kolač podeli, gost deo iz leve ruke spušta na sto, pored sveće i žita, dok četvrtinu koju drži u desnoj ruci podiže i predaje domaćici. Poznati kao besrebrenici i čudotvorci, lečili su bolesne ne tražeći zauzvrat novac niti bilo kakvu nagradu, zbog čega su dobili ime bezmezdni lekari. Hrišćansko učenje poziva čoveka da se čuva mržnje i osvete, jer zlopamćenje ne donosi mir duši, već je još više opterećuje. Bog vidi i ono što mi ne možemo. Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti. Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom. Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima. U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života." Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka. Vladika Atanasije otkriva zbog čega se, kada dođe do ovakvog susreta praznika, ceo bogoslužbeni poredak prilagođava Vaskrsu. Mitropolit Jovan služio je svetu liturgiju pred članovima dinastije Karađorđević, učenicima i vernicima. Od antičkih predstava jahača do pravoslavne ikonografije, lik Svetog Georgija otkriva slojevito tumačenje borbe, vere i unutrašnje promene, koje i danas privlače pažnju vernika i umetnika. Suočen sa Dioklecijanom i smrtnim kaznama, Sveti velikomučenik Georgije je izabrao put koji ga je pretvorio u jednu od najmoćnijih figura hrišćanske tradicije. Njihovo stradanje postalo je svedočanstvo vere i za one koji su do tada progonili hrišćane. Poznati kao besrebrenici i čudotvorci, lečili su bolesne ne tražeći zauzvrat novac niti bilo kakvu nagradu, zbog čega su dobili ime bezmezdni lekari. Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt. Umesto da bogatstvo čuvaju za sebe, odlučili su da ga podele siromašnima, pomažući svima kojima je pomoć bila potrebna. Njihovo stradanje postalo je svedočanstvo vere i za one koji su do tada progonili hrišćane. Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću. Kada se kolač podeli, gost deo iz leve ruke spušta na sto, pored sveće i žita, dok četvrtinu koju drži u desnoj ruci podiže i predaje domaćici. Hrišćansko učenje poziva čoveka da se čuva mržnje i osvete, jer zlopamćenje ne donosi mir duši, već je još više opterećuje. Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik. Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri. U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.






OVO JE NAJVAŽNIJE DA URADITE NA ĐURĐEVDAN: Iguman Danilo upozorava - tradicija i običaji bez toga ne vrede
DANAS JE ĐURĐEVDAN - CRVENO SLOVO I KRSNA SLAVA MNOGIH SRBA: Slavimo Svetog velikomučenika Georgija, jednog od najvoljenijih svetitelja pravoslavlja
OVA MOLITVA NA ĐURĐEVDAN DONOSI ZDRAVLJE, MIR I BLAGOSLOV: Svetom Georgiju Pobedonoscu danas se mole oni koji slave, ali i svi ostali vernici
TRI BRATA SE SASTALA ZA ĐURĐEVDAN, A O ČUDU PRIČAJU TREĆU GODINU: Nismo imali dilemu, to je bio Božji znak (FOTO)
Gledajući čudesa tokom njihovog stradanja, mnogi prešli u hrišćanstvo: Sutra su Sveti mučenici Akindin, Pigasije i drugi s njima
Dobro vodite računa šta govorite svojoj deci: Starac Pajsije o rečima koji mogu vaše potomke doživotno da liše sreće
Oni su zaštitnici bolesnih i svih koji prolaze kroz teške muke: Pomolite se Svetim Vračima Kozmi i Damjanu i sigurno će biti lakše
Slavski kolač možete preseći i u kući, bez prisustva sveštenika: Evo kako se to radi
Danas je crno slovo i slava velikog broja Srba: Obeležavamo Svete Vrače Kozmu i Damjana
Zašto nikad ne treba grčiti srce oko onih koji su vas slomili? Patrijarh Pavle o rani na duši iza koje se krije veličanstvena stvar
KADA VAS STIGNU NEVOLJE, TUGE I BOLESTI, SAMO OVO URADITE! Savet mati Antonije zlata vredan!
AKO OVO NEMATE U KUĆI, ODMAH GA UNESITE! Mati Antonija kaže da će vas odmah zapljusnuti Božja blagodat i doneti mir celoj porodici!
POŽAR STIGAO DO MANASTIRA SVETOG VASILIJA OSTROŠKOG: Vatrena stihija guta sve ispred sebe, monahinje evakuisane, mole se za spas svetinje (VIDEO)
SEĆATE LI SE TORTE KOJA JE NEKADA BILA PONOS SVAKE SLAVSKE TRPEZE? Originalni recept za “španski vetar”, poslasticu koja se ne zaboravlja
KAD PALITE SVEĆE, JEDNU OBAVEZNO NAMENITE ZA OVE LJUDE: Otac Aleksandar tvrdi da ćete se tako zaštiti od svakog zla
PEČENA RIBA NA MANASTIRSKI NAČIN: Beli luk i tri začina daju joj poseban ukus
MARKOVDAN I ĐURĐEVDAN ĆEMO SLAVITI ISTOG DANA 2024. GODINE: Mitropolit Atanasije za portal Religija.rs objašnjava razloge ovog preklapanja praznika
ĐURĐEVDAN NA OPLENCU: Hramovna slava u zadužbini kralja Petra I Karađorđevića
Znate li zašto se Sveti Đorđe Pobedonosac prikazuje kao konjanik koji se bori sa aždajom?
NI SMRT NIJE MOGLA DA GA UĆUTKA: Danas je Sveti Đorđe, veliki svetitelj koga slave od Moskve do Londona i Istanbula
Gledajući čudesa tokom njihovog stradanja, mnogi prešli u hrišćanstvo: Sutra su Sveti mučenici Akindin, Pigasije i drugi s njima
Danas je crno slovo i slava velikog broja Srba: Obeležavamo Svete Vrače Kozmu i Damjana
Najrevnosniji propovednici Hristove vere: Danas su Sveti apostoli Stahije, Amplije i Urvan i drugi s njima
Brat i sestra koji su zajedno podneli strašno stradanje zbog vere u Hrista: Danas su Sveti mučenici Zinovije i Zinovija
Gledajući čudesa tokom njihovog stradanja, mnogi prešli u hrišćanstvo: Sutra su Sveti mučenici Akindin, Pigasije i drugi s njima
Oni su zaštitnici bolesnih i svih koji prolaze kroz teške muke: Pomolite se Svetim Vračima Kozmi i Damjanu i sigurno će biti lakše
Slavski kolač možete preseći i u kući, bez prisustva sveštenika: Evo kako se to radi
Zašto nikad ne treba grčiti srce oko onih koji su vas slomili? Patrijarh Pavle o rani na duši iza koje se krije veličanstvena stvar
Ovaj deo kuće se ne kadi i u njemu se nikad ne moli: Otac Dejan o onome što mnogi vernici čine, a ne bi trebalo
Radite ovo svakodnevno i ni bomba vas ne može razneti: Savet starca Ilije koji vredi pročitati
Šta čeka one koji proklinju, a šta one na koje je prokletstvo bačeno: Mati Ekaterina o kletvi kao veoma "gadnoj stvari"