CRKVENI KALENDAR ZA MAJ 2025.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za peti mesec 2025. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Srpska pravoslavna crkva 6. maja slavi Đurđevdan – dan mučenika koji nije uzmakao ni pred carem ni pred smrću, već je verom i ljubavlju prema Hristu pobedio tamu ovog sveta i postao večni saputnik vernih kroz molitvu i čudotvornu blagodat.
Na današnji dan, 6. maja, Srpska pravoslavna crkva sa radošću i dubokim poštovanjem proslavlja Svetog velikomučenika Georgija. Vernici ga proslavljaju kao Đurđevdan – praznik svetlosti, hrabrosti i večnog života u Hristu. Ovaj praznik nije samo jedna od najvećih krsnih slava u našem narodu, već i duboko duhovno sećanje na podvig čoveka koji je zemaljsku slavu zamenio večnom – hrabru dušu koja nije uzmakla pred silom sveta, jer je u srcu nosila blagodat neba.
Rođen u Kapadokiji, u porodici blagočestivih roditelja, Georgije je još u mladosti video kako vera u Hrista može koštati života – njegov otac postrada mučeničkom smrću. Odrastajući uz majku u Palestini, on nije samo nasledio roditeljsku veru, već ju je i umnožio hrabrošću koju svet još pamti. Već u dvadesetoj godini postaje tribun u rimskoj vojsci, službujući pod carem Dioklecijanom. Ali kada car digne ruku protiv Hristovih sledbenika, mladi vojnik Hristov ne ćuti – izlazi pred cara i svedoči veru u Raspetog i Vaskrslog.
Tada počinje njegov krstonosni hod. Bacan je u tamnicu, mučen točkom sa ekserima, zatrpavan zemljom, trovan smrtonosnim otrovima. Njegovo telo bivao bi unakaženo, ali mu duša beše neuništiva. Jer svetitelj se molio, a Gospod ga je iscjeljivao. I dok su se rimski dvorjani i vojnici zapanjivali pred čudima, dotle su srca mnogih, do tada obasjana tamom neverja, bivala osvetljena istinom Jevanđelja.
Sveti Georgije nije bio ni filozof ni bogoslov – bio je vojnik, i baš kao vojnik položio je život za Cara nad carevima. Njegova vera beše jednostavna, ali žarka. Njegovo svedočenje – krvavo, ali slavom ovenčano. Njegova pobeda nije bila u sablji, već u tome što se nije odrekao Istine ni pred mučenjem ni pred smrću.
Na njegovu molitvu vaskrsavaju mrtvi, padaju idoli, carevi priznaju silu vere, iz tame izlaze i žreci i zemljoradnici. Vera se širi, jer vera proistekla iz žrtve ima silu da menja svet.
Na gubilištu, zajedno sa njim, carica Aleksandra predaje dušu Bogu. Đorđe mirno polaže glavu pod mač, ali njegova glava biva ovenčana slavom neprolaznog Carstva. Bilo je to 303. godine – a danas, vekovima kasnije, njegovo ime svetli kao baklja u tami ovog sveta, kao oslonac onima koji trpe i traže spas.
Narod ga zove Pobedonosni, jer je pobedio sve što je smrt mogla da pruži. A Gospod mu je dao darove koje ni vreme ne briše – da pomaže u bedi, da se javlja u snovima i na javi, da bude saputnik vojnicima, zaštitnik domova, pokrovitelj pastira i naroda.
Na Đurđevdan, crkve i domovi mirišu na tamjan i bosiljak. Zvona zvone pobednički, a u narodu se čuje: „Hristos Vaskrse! Srećna slava, Đurđevdane!“ Jer slavimo ne samo jednog sveca, već duhovnu pobedu koju on nosi kroz vekove.
U svetu u kome se istina proglašava za ludost, a vera za slabost, Sveti Georgije podseća da Hristov vojnik nikada ne gubi. On ne beži pred zlom, već mu gleda u oči sa molitvom na usnama i snagom u srcu. Zato se Đurđevdan ne slavi samo u kalendaru – već u srcu svakog onog koji veruje da ljubav Hristova vredi više od svega na svetu.
Sveti Georgije, moli Boga za nas!
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za peti mesec 2025. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Na dan kada se liturgijski sećamo prenosa moštiju vladike Nikolaja Velimirovića u otadžbinu, njegov Lelić postao je prestonica duhovne sabornosti – u molitvenom jedinstvu naroda i arhijereja iz svih krajeva sveta.
Patrijarh Porfirije i patrijarh Tavadros II poslali su poruke bratske hrišćanske ljubavi i jedinstva, a arhijerejskoj liturgiji prisustvovali su verni narod i visoke zvanice.
U pojedinim krajevima Srbije još se priprema ovaj neobični prebranac, čija slatka nota i prepečena slanina stvaraju spoj koji budi sećanja i menja sve što ste mislili da znate o ovom jelu.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Čak i kada mnogo puta padne, čovek ne treba da odustane od pokajanja, molitve i borbe za sopstveno spasenje.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.
Đurđic se obeležava kao uspomena na prenos moštiju Svetog Georgija iz Nikomidije u Lidu Palestinsku.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Njihovo stradanje postalo je svedočanstvo vere i za one koji su do tada progonili hrišćane.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Na praznik svetih Ćirila i Metodija obeležena je prva krsna slava Misionarskog odeljenja Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke – jedinstvenog tela koje, po blagoslovu Njegove Svetosti, otvara novo poglavlje u službi Jevanđelja među narodom.
Jedna je od najvećih slava kod Srba i veliki prolećni praznik kojim se odvaja novi, letnji period godine od zimskog.
Breber je teško ranjen prilikom rušenja novosadskog mosta, ali tom prilikom je doživeo i neverovatno iskustvo.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za četvrti mesec 2025. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Đurđic se obeležava kao uspomena na prenos moštiju Svetog Georgija iz Nikomidije u Lidu Palestinsku.
Njihovo stradanje postalo je svedočanstvo vere i za one koji su do tada progonili hrišćane.
Poznati kao besrebrenici i čudotvorci, lečili su bolesne ne tražeći zauzvrat novac niti bilo kakvu nagradu, zbog čega su dobili ime bezmezdni lekari.
Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Njihovo stradanje postalo je svedočanstvo vere i za one koji su do tada progonili hrišćane.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.