TAJNA SAVRŠENE SLAVSKE SARME: Recept koji će oduševiti sve goste na vašoj krsnoj slavi
Pripremite tradicionalno jelo uz savršen balans mlevenog mesa, aromatične začine i lagano krčkanje, kombinaciju ukusa koja će oduševiti svakoga ko je proba!
U pojedinim krajevima Srbije još se priprema ovaj neobični prebranac, čija slatka nota i prepečena slanina stvaraju spoj koji budi sećanja i menja sve što ste mislili da znate o ovom jelu.
U mnogim srpskim domovima prebranac nije samo jelo – on je uspomena, miris detinjstva, znak da je dom topao i da se neko trudi oko trpeze. Na seoskim slavama i gradskim slavama, u postu i u mrsu, on je često tu – tih, jednostavan, a u isti mah bogat ukusom i duhom domaće kuhinje. Svaka domaćica ima svoj način pripreme, neku malu tajnu koja se prenosi s kolena na koleno i čini njen prebranac neponovljivim.
U pojedinim krajevima Srbije još se čuva i recept za takozvani carski prebranac, koji se s posebnom pažnjom priprema za slavu – sporo, tiho, u rerni – da se svi ukusi prožmu međusobno, baš kao što se i ljudi okupljaju oko slavske sveće. U ovom receptu, jedan neočekivani sastojak – melasa – daje poznatom jelu složeniju notu i nežnu slatkoću, koja ga izdvaja od klasičnih varijanti. A prepečena, hrskava slanina, složena preko gotovog jela, ne samo da dodaje bogatiji ukus, već i potpuno drugačiji vizuelni dojam od onoga na koji smo navikli. Probajte ga i nećete se pokajati.
Sastojci:
2 šolje suvog belog, srednje krupnog pasulja
Priprema:
Dobro operite pasulj, stavite ga u veliku činiju ili vanglu, prelijte hladnom vodom i ostavite da se natapa preko noći. Sutradan ga stavite u šerpu zajedno s vodom u kojoj se natapao i dodajte jednu kašičicu soli. U duboki pleh sipajte polovinu pasulja i preko njega rasporedite crni luk i prženu slaninu. Pokrijte pleh i pecite u rerni na 125 stepeni od 6 do 7 sati, povremeno dodajući još tečnosti od kuvanja po potrebi. Trideset minuta pre kraja pečenja skinite poklopac i nastavite s pečenjem. Jelo poslužite toplo, ukrašeno celim prženim kriškama slanine.
Pripremite tradicionalno jelo uz savršen balans mlevenog mesa, aromatične začine i lagano krčkanje, kombinaciju ukusa koja će oduševiti svakoga ko je proba! Ovaj slatkiš donosi topli, rustični šarm pomalo zaboravljenih recepata. Uživajte u savršeno uravnoteženim ukusima čokolade i orašastih plodova – idealnim za posebne prilike i okupljanja! Ova pita, bogatog mesnog fila i s prelivom od jogurta i paradajza, predstavlja odličan izbor, kombinujući klasične ukuse sa osvežavajućim aromama. Spoj oraha, meda i suvih šljiva uz kap prepečenice krije priču o nekadašnjim slavskim večerima, kada su se oko stola okupljali najmiliji, a svaki zalogaj nosio toplinu domaćinske trpeze.
1/2 šolje krupno seckane i pržene hrskave slanine
1/2 šolje melase (kao zamena može poslužiti kašika meda – i ne brinite, prebranac neće biti sladak)
1 šolja sitno seckanog crnog luka
6 šolja hladne vode
1 kašičica soli
1/4 šolje smeđeg šećera
1 kašičica senfa
1/4 kašičice bibera
još 1 kašičica soli (dodaje se u fazi kuvanja)
Pustite da provri, zatim smanjite temperaturu i kuvajte na tihoj vatri oko 30 minuta, dok ne omekša malo.
Procedite pasulj, a tečnost od kuvanja sačuvajte.
Preostale sastojke sjedinite sa 2 šolje tečnosti od kuvanja pasulja i prelijte preko smese u plehu.
Tečnost treba da potpuno prekrije pasulj.
TAJNA SAVRŠENE SLAVSKE SARME: Recept koji će oduševiti sve goste na vašoj krsnoj slavi
NAJBOLJA STARINSKA TORTA KOJA ĆE ODUŠEVITI SVE GOSTE NA SLAVI: Domaća poslastica bez veštačkih dodataka, nezaboravnog ukusa
SLAVSKA PITA U UMAKU: Tradicionalno jelo uz dodatak kremastog, pikantnog preliva, trpezu će učiniti posebnom
KADA PROBATE STARINSKU ŠUMADIJSKU TORTU, ZABORAVIĆETE SVE OSTALE POSLASTICE: Dva neobična sastojka kriju tajnu ukusa koji budi sećanja
Ukoliko je slava u vreme posta, umesto tradicionalne čorbe, poslužite ovo jelo koje se ne zaboravlja i iznenadite porodicu i prijatelje receptom koji se savršeno uklapa u svaki praznični meni.
Isprobajte recept za mekano i mirisno pecivo koje je idealno za svaki dan posta na ulju, ali i za svečane prilike. Priprema je jednostavna, a ukus nezaboravan – biće to ljubav na prvi zalogaj!
U nekim krajevima ih zovu kolačići sa krstom, u drugim priganice sa krstom, a ponegde jednostavno – slavski kolačići. Bez obzira na naziv, ukus im je uvek isti ako se prave po ovom receptu, koji će sigurno tražiti svako ko se posluži ovom poslasticom.
Tradicionalna pileća slavska supa uz dodatak telećih kostiju i mekanih knedli oduševiće sve goste i obogatiti prazničnu trpezu pravim domaćim ukusom.
Bez kvasca, razvijanja i čekanja – ove mekane zalogaje možete pripremiti za tren oka, a savršeno pristaju uz med, džem, kajmak ili sir, baš kao što su ih nekad služile naše bake kad iznenada stignu gosti.
Ova jednostavna, a lekovita pita sa sremušem spaja ukus detinjstva, mir domaće trpeze i snagu prirode koju pravoslavni narod od davnina poštuje kao dar od Boga – otkrijte recept koji se prenosi sa kolena na koleno.
U tišini kelija i hladu maslinjaka nastaje blagi napitak koji čuva duh molitve, a uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja možete ga pripremiti i vi — u svom domu, s verom i mirom u srcu.
Dok danas jurimo za egzotičnim receptima i brzom hranom, jedno skromno, a čudesno jelo od piletine i belog luka podseća nas kako su naše bake kuvale – tiho, s ljubavlju i bez žurbe. Otkrivamo recept za ćerviš, zaboravljeni klasik domaće kuhinje koji greje i telo i srce.
"Mnogi se ispovedaju, ali malo njih se kaje!”
Za kraj Alis Kuper se osvrće na citat iz jevanđelja koji ga je dotakao.
Govoreći o veri protođakon dr Dragan Stamenković naglašava na čemu se bazira naša pravoslavna vera, vodeći se porukom patrijarha Porfirija.
U Velikoj Plani obijene dve svetinje u jednoj noći, a sveštenik Predrag Popović šalje potresnu poruku naciji o zlu koje se širi iznutra. Talas skrnavljenja oltara i ikona, započet još tokom Velikog posta, prerasta u duboku krizu duhovnog identiteta.
Rođen za vojsku, izabran za svetost — još kao dete krenuo je putem surovog podviga, a postao čudotvorac koji je isceljivao bolesne, pobeđivao demone i zapalio srca mnogih ognjem ljubavi prema Bogu.
Dok nas savest tiho opominje, a mi je ignorišemo, duša sve dublje krvari. Sveti Jovan Zlatousti nas uči da je bezosećajnost prema grehu najopasnija bolest – jer dok ne osećamo bol, nećemo ni poželeti isceljenje.
U jednoj od najsnažnijih pouka iz svoje knjige „Misli za svaki dan u godini“, Sveti Teofan Zatvornik govori o neustrašivosti mironosica, o snazi srca koje traži Gospoda i o ravnoteži ljubavi i razuma koju savremeni čovek treba da pronađe.