ISTINA O GREHU, OPROSTU I BOŽIJOJ KAZNI: Reči koje mogu promeniti vaš pogled na život
Ajeti 40:2–3 iz Sure Ghafir podsećaju vernike da sagledaju svoje postupke i pokažu kako Božija pravda i blagodet idu ruku pod ruku.
Ajeti iz sure Az-Zuhruf podsećaju da Bog sve vidi i zna, dok istovremeno upozorava na konačni Dan presude i poziva vernike na introspektivno promišljanje i duhovnu budnost.
U savremenom svetu, gde privatni razgovori često bivaju javni i gde ljudi stalno tragaju za moćima i značenjem, Kuran nas podseća na Božije sveprisutno i sveobuhvatno znanje. Ajeti 43:80–84 iz sure Az-Zuhruf, izdvojeni u knjizi "The Qur'an – 365 Selections For Daily Reading" za 3. novembar, naglašavaju da ništa od ljudskih misli, planova i intriga ne ostaje neprimećeno pred Božijom pažnjom. Ovi stihovi pozivaju vernike na oprez i iskrenost, podsećajući da čak i ono što se odvija u tajnosti biva zabeleženo i procenjeno.

43:80 „Zar oni misle da Mi ne čujemo šta oni nasamo razgovaraju i kako se među sobom dogovaraju? Čujemo Mi, a izaslanici Naši, koji su uz njih, zapisuju.“
43:81 „Reci: ‘Kad bi Milostivi imao sina, ja bih prvi bio od obožavatelja.’“
43:82 „Slavljen neka je Gospodar nebesa i Zemlje, Gospodar Arša, od onog što pripisuju.“
43:83 „Zato ih ostavi neka se iživljavaju i zabavljaju dok ne dožive Dan kojim im se preti.“
43:84 „On je Bog i na nebu i na Zemlji, On je Mudri i Sveznajući!“
Ovi ajeti otkrivaju višeslojnu poruku Kurana koja kombinuje upozorenje, afirmaciju Božije suverenosti i poziv na iskrenost. U prvom stihu (43:80) jasno je istaknuto da Bog čuje i ono što ljudi šapuću među sobom, a izaslanici Njegovi beleže svaku reč — podsmeh ljudskoj zlobi i zavereničkim planovima.
Sledeći ajeti (43:81–82) ističu strogu monoteističku poruku: ideja da Bog može imati sina je neprihvatljiva, a vernici su pozvani da slave Njegovu apsolutnu veličinu i mudrost. Ajeti završavaju opomenom (43:83–84) — dokle god ljudi uživaju u prolaznim zadovoljstvima, njihova sudbina je u Božijoj ruci, a konačna presuda dolazi u zakazani Dan sudnji.
Iz perspektive analize, ovi stihovi podsećaju na fundamentalni islamski koncept Tavhid, Božije jedinstvenosti, i na vezu između ljudske odgovornosti i Božije sveznajuće prirode. Oni istovremeno osvetljavaju dualnost ljudske slobode i Božije kontrole: ljudi imaju prostor za delovanje, ali svaka reč i delo su deo sveobuhvatnog Božijeg plana.
Tako Kuran usmerava vernika na introspektivno promišljanje, podsećajući da je duhovna budnost i moralna odgovornost neodvojiva od svesti o Božijoj prisutnosti.
Ajeti 40:2–3 iz Sure Ghafir podsećaju vernike da sagledaju svoje postupke i pokažu kako Božija pravda i blagodet idu ruku pod ruku.
Tri ajeta iz sure Ghafir (40:7–9) otkrivaju poruku Kurana: meleci posreduju za vernike, nagrađuju dobra dela i vode ka unutrašnjem miru i večnom spasenju.
Ajet 40 iz Sure Ghafir jasno poručuje da nijedno zlo ne ostaje nekažnjeno, dok vera i dobra dela muškaraca i žena otvaraju vrata Dženeta u obilju bez granica.
Ajeti iz sure Ghafir, izdvojeni za 19. oktobar, upozoravaju da oni koji ignorišu znakove Alaha rizikuju Džehenem, dok zahvalnost i svakodnevna pokornost otvaraju put ka unutrašnjem miru.
Sura Fussilat (41:9–12) otkriva red i harmoniju univerzuma, podsećajući vernike na odgovornost prema Stvoritelju i podstičući na duhovni rast i zahvalnost.
Ajete iz sure Eš-Šura (42:52 53) podsećaju da Božija objava može otvoriti srce, usmeriti dušu ka Pravom putu i osvetliti odluke čak i kada ljudsko znanje nije dovoljno.
Od razgovora sa ocem do vizije neba i Zemlje - ajeti 6:74-75 otkrivaju moć vere, hrabrosti i unutrašnjeg preispitivanja.
Ajeti sure El-Enam (6:63–64), izdvojeni za 17. mart, razotkrivaju unutrašnji preokret između iskrene molitve u opasnosti i brzog zaborava nakon spasa, otvarajući složenu sliku ljudske nedoslednosti.
Ajeti 6:61-62 iz sure El-Enam podsećaju da nijedna duša ne prolazi mimo Allahove volje, da meleki prate svaki trenutak i da svaki vernik mora biti spreman za konačni obračun pred Stvoriteljem.
Ajeti 5:75‑76 ukazuju na razliku između poštovanja poslanika i čistog obožavanja, otkrivajući lekciju o ljudskoj skromnosti i božanskoj moći
Praznik počinje u petak, 11. septembra, a završava se u nedelju, 13. septembra. Tokom tih dana vernici se sećaju stvaranja, preispituju svoje postupke, izgovaraju posebne molitve i kroz drevne običaje simbolično ostavljaju grehe iza sebe.
Imam iz Bujanovca, koji gotovo tri decenije predvodi romsku muslimansku zajednicu, biće zadužen za vernike u Srbiji i dijaspori.
Četvorogodišnja saradnja sa čuvenim londonskim klubom Fabric izazvala je oštre kritike, dok iz hrama poručuju da žele da privuku novu publiku i istorijski prostor približe onima koji ga inače ne posećuju.
Iz dva verska objekta prijavljene krađe novca, dok se za počiniocem krađe u Uroševcu još traga.
Sveti Vavila je bio arhijerej Antiohije, koji je u vreme cara Numerijana stradao jer nije hteo da se odrekne Hrista.
Opasnost ove strasti leži u tome što ona direktno skrnavi ljudsko telo koje je, prema rečima svetog apostola Pavla, hram Duha svetoga.
Njegov život ostao je upamćen po hrabrosti kojom je bodrio svoju pastvu da istraje u veri i to u vreme najžešćih progona hrišćana.
Vernik kroz pričešće prima telo i krv Hristovu, ali takvom susretu treba da prethode molitva, pokajanje, praštanje i nastojanje da se srce očisti od greha.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Antima po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveta velikomučenica Efimija. Katolička crkva obeležava Svete Kornelija, papu, i Kiprijana, episkopa i mučenika, dok Jevreji danas obeležavaju peti dan meseca tišrija, a muslimani nastavljaju mesec rebiul-ahir.
Jedna jevanđelska priča ruši uverenje da možemo znati ko je izgubljen, a ko će se promeniti, jer ono što danas vidimo kod nekoga ne mora biti njegova poslednja stranica.
Glasovi iz crkava širom sveta sve su glasniji: Patrijarh Porfirije i jerarsi upozoravaju na atmosferu u kojoj je tragedija postala moguća.