Ajeti 40:2–3 iz Sure Ghafir podsećaju vernike da sagledaju svoje postupke i pokažu kako Božija pravda i blagodet idu ruku pod ruku.
U knjizi "Kuran – 365 izbora za svakodnevno čitanje" za 14. oktobar izdvojeni su ajeti iz Sure Ghafir (40:2–3), koji podsećaju vernika na ključnu istinu islama: Božiju svemoć i Njegovu milost. Ovi ajeti otvaraju misao o Knjizi, Kuranu, kao objavi koja dolazi od Alaha, Moćnog i Sveznajućeg, Oprostitelja grehova i Primalca pokajanja. Oni nas podsećaju da Božija kazna i Božija blagodet idu ruku pod ruku, te da se svaka duša na kraju vraća Njemu, jedinom Bogu.
Sura Ghafir, ajeti 2–3
Shutterstock/Sener Dagasan
Kuran
2. Objava Knjige od Alaha, Moćnog, Sveznajućeg, Oprostitelja grehova, Primalca pokajanja, Strogi u kazni, Vlasnika blagodati.
3. Nema boga osim Njega. Njemu se svi vraćaju.“
Ovi ajeti ukazuju na duboku harmoniju između Božije pravde i milosti. Alah je istovremeno Strogi u kazni i Vlasnik blagodati, što vernicima pruža opomenu i utehu: grehovi nisu nevidljivi, ali pokajanje se prima, a oprost je dostupan. Ove rečenice naglašavaju monoteizam – temelj islamske vere – i pozivaju na introspektivni pogled na sopstveni život i postupke. Kur'an, kao vodič i knjiga objave, usmerava svakog vernika da svesno kroči putem koji vodi ka Božijoj bliskosti, svestan konačnog povratka Njemu. U duhovnom smislu, ajeti podsećaju na odgovornost, ali i na neiscrpnu nadu u Božiju milost, čineći ih posebno značajnim za svakodnevnu duhovnu refleksiju
Ajet iz sure Ez-Zumer (39:7) otkriva duboku istinu o ljudskoj slobodi, zahvalnosti i odgovornosti pred Alahom, podsećajući da se svako na kraju vraća svom Gospodaru, koji zna i ono što ljudi kriju u srcima.
Ovi stihovi iz Kurana (35:11–12) otkrivaju kako svaki trenutak života, svaki dar prirode i svaka prilika za radost dolazi iz Alahove volje, podsećajući nas da budemo svesni i zahvalni za sve što imamo.
U ajetima 21–22 iz sure Az-Zumar kiša postaje snažan simbol prolaznosti i duhovnog buđenja. U tim rečima krije se opomena, ali i nada za svakoga ko želi da srce otvori svetlu.
Sura Ez-Zumer otkriva moć i pravednost Boga: Dan Sudnji, svetlost Gospodara i nagrada ili kazna za svako delo – šta znači stajati pred Njim otvorenih očiju?
Kosovsko-albanski advokat Toma Gaši tražio uklanjanje srpskog hrama, dok Crkva upozorava na direktan govor mržnje, istorijsku netrpeljivost i ugrožavanje svetinja u postkonfliktnom okruženju.
Monah otkriva recept iz svog „Svetogorskog kuvara“ – jednostavan, aromatičan hleb s maslinama i paprikom, koji od običnog obroka pravi malu meditaciju u vašoj kuhinji i unosi duh Hilandara u dom.
Sve više vernika priznaje da im se molitva pretvorila u praznu naviku, ali pouka starca sa Atosa pokazuje da problem nije u rečima, već u odnosu koji gradimo sa Bogorodicom i Bogom.
Dan sećanja kada je trogodišnja Marija dovedena pred lice Gospodnje Crkva čuva kao jedan od ključnih trenutaka duhovne istorije – praznik koji vernike poziva na Liturgiju, pričešće i unutrašnje sabiranje.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Bezlične figure Svete porodice na Velikom trgu izazvale su snažne reakcije vernika, političara i teologa, pokrenuvši žustru raspravu o tome gde prestaje savremeni izraz, a počinje povreda svetog.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.