Stihovi iz sure Ez-Zumer (36–38) podsećaju vernika da jedino potpuno poverenje u Alaha donosi mir i sigurnost koju ništa prolazno ne može zameniti.
Ajeti iz sure Ez-Zumer (36–38) otkrivaju suštinu vere i odnosa čoveka prema Stvoritelju – potpuno poverenje koje prevazilazi strahove i sumnje. Upućeni poslaniku Muhammedu, a.s., u trenucima iskušenja, ovi ajeti pokazuju da onaj ko se osloni na Alaha nema razloga da traži zaštitu u bilo kom drugom biću.
Potpuno poverenje u Alaha – ključ duhovne sigurnosti
Rina
Kuran
36. Zar Alah nije dovoljan robu Svome? A oni te plaše onima mimo Njega. A onoga koga Alah ostavi da zaluta – niko ga ne može na Pravi put uputiti.
37. A koga Alah uputi – niko ga ne može u zabludu odvesti. Zar Alah nije Silan i Vlasnik osvete?
38. Ako ih upitaš: „Ko je stvorio nebesa i Zemlju?“ – sigurno će reći: „Alah!“ Reci: „Pa, kažete li vi meni, da li biste smatrali da, ako mi Alah htede neku nevolju, oni koje prizivate mimo Njega mogu tu nevolju otkloniti? Ili, ako mi On htede milost, mogu li oni zadržati milost Njegovu?“ Reci: „Meni je dovoljan Alah! U Njega se uzdaju oni koji se uzdaju.“
(Sura Ez-Zumer, ajeti 36–38)
Lažna predstava o ljudskoj moći
Kuran nas podseća da je oslonac na Alaha temelj duhovne stabilnosti. „Koga Alah uputi – niko ga ne može u zabludu odvesti“ naglašava da su i put i smisao u Njegovoj ruci. Ajeti iz knjige "The Qur’an – 365 Selections for Daily Reading" izdvojeni za datum 11. oktobar objašnjavaju da ovi ajeti razbijaju iluziju o ljudskoj moći i samodovoljnosti. Sve što čovek postigne ili izgubi događa se po Božijem određenju, i upravo to saznanje oslobađa od straha i neizvesnosti.
Ni nevolja ni blagodat nisu slučajni
Poruka ajeta je praktična i životna: ni nevolja ni blagodat ne dolaze slučajno. Kada čovek prihvati da su obe iz Božije ruke, prestaje da traži krivce i zaštitnike među ljudima. Reči „Meni je dovoljan Alah“ postaju izraz najviše vere – ne samo uteha, već svedočanstvo unutrašnje sigurnosti i duhovnog mira.
Mir kroz uzdanje u Stvoritelja
U toj misli sadržan je mir koji dolazi isključivo iz poverenja u Alaha, koji jedini zna kada treba poslati iskušenje, a kada milost. Oslanjanje na Njega pruža verniku snagu da se suoči sa strahovima i nesigurnošću, jer je svaka nevolja i svaka blagodat pod Njegovom upravom.
Ajet iz sure Ez-Zumer (39:7) otkriva duboku istinu o ljudskoj slobodi, zahvalnosti i odgovornosti pred Alahom, podsećajući da se svako na kraju vraća svom Gospodaru, koji zna i ono što ljudi kriju u srcima.
Ovi stihovi iz Kurana (35:11–12) otkrivaju kako svaki trenutak života, svaki dar prirode i svaka prilika za radost dolazi iz Alahove volje, podsećajući nas da budemo svesni i zahvalni za sve što imamo.
Ovi ajeti iz Kurana pokazuju kako svaka kap kiše i svaka boja u svetu oko nas nosi pouku o strahopoštovanju, dobročinstvu i unutrašnjem duhovnom rastu.
U ajetima 21–22 iz sure Az-Zumar kiša postaje snažan simbol prolaznosti i duhovnog buđenja. U tim rečima krije se opomena, ali i nada za svakoga ko želi da srce otvori svetlu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliku subotu po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Džeme Galgani, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jeroshimonah Mihail (Pitkevič) iz Pskovopečerskog manastira razotkriva nevidljivu borbu u čoveku koja se ne vidi spolja, ali odlučuje da li mir postoji ili je samo privid.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Stihovi sure Ar-Rahman 55:1–13 povezuju Božiju blizinu, ljudsko poreklo i kosmički poredak, podsećajući da najvažnije često primetimo tek kada se um utiša.
Ajeti iz sure Al Jāthiyah 45:2-6 pozivaju vernike da kroz smenu dana i noći, životinje, kišu i vetrove prepoznaju očigledne dokaze Božje prisutnosti i mudrosti, nudeći put ka dubljem razumevanju.
Ajet 9:43 uči nas strpljenju, mudrom prosuđivanju i unutrašnjoj odgovornosti, podsećajući da svaka reč i odluka imaju težinu, a istinoljubivost vodi ka Božijem oprostu.
Sura Fussilat (41:9–12) otkriva red i harmoniju univerzuma, podsećajući vernike na odgovornost prema Stvoritelju i podstičući na duhovni rast i zahvalnost.
Razlika u računanju vremena dovodi do toga da se datum Vaskrsa često ne poklapa, iako je suština praznika ista - proslava Hristovog vaskrsenja i pobede života nad smrću.
Od uskršnjeg trodnevlja i noćnog bdenja do pisanica, blagoslova hrane i porodične trpeze – evo kako vernici obeležavaju ovaj veliki dan i šta svaki od tih običaja znači.
Gardijan podseća da je obalsko područje Džebel Alija nekoliko puta pogođeno raketama i dronovima koje je ispalio Iran, nakon što je njegova luka označena kao "legitimna meta" zbog navodnog američkog vojnog prisustva.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Uz blagoslov patrijarha Porfirija, Oganj iz Jerusalima biće donet u Srbiju, a u 23 časa, na početku Vaskršnjeg jutrenja, biće upaljena prva sveća u zavetnom hramu na Vračaru.