Najveće muslimansko hodočašće ove godine odvija se uz ratne tenzije, upozorenja zapadnih vlada i pojačane bezbednosne mere u Saudijskoj Arabiji.
Iz godine u godinu milioni muslimana odlaze na hadžiluk u Meku kako bi tamo obavili verske obrede. Prema islamskom učenju, svaki vernik trebalo bi da barem jednom u životu ode na hadžiluk, ako ima mogućnosti. Hadž se ubraja među najveća okupljanja ljudi na svetu.
Ovogodišnje hodočašće održava se od nedelje, 24. maja. U Saudijskoj Arabiji očekuje se oko 1,5 miliona hodočasnika, uprkos ratu s Iranom. U protekle tri godine broj učesnika kretao se između 1,7 i 1,8 miliona.
Prema istoričarima, hadž je tokom više od 14 vekova otkazan ili ograničen tek oko 40 puta, poslednji put tokom pandemije 2020. godine.
Činjenica da se više od milion hodočasnika u nekoliko dana okuplja na jednom mestu tradicionalno predstavlja logistički izazov. Saudijska Arabija organizuje bezbednosne mere, smeštaj, snabdevanje i medicinsku negu u ekstremnim klimatskim uslovima.
Tokom hodočašća redovno dolazi do incidenata izazvanih velikom vrućinom. Poslednjih godina brojni ljudi umrli su zbog ekstremnih temperatura.
Foto: Pexels
Meka
Situaciju ove godine dodatno otežava vojni sukob s Iranom. Rat je započeo krajem februara, kada su Sjedinjene Države i Izrael napali ciljeve u Iranu. Iran je uzvratio napadima na Izrael i zalivske države, uključujući i Saudijsku Arabiju, koju je više puta gađao.
Iako je trenutno na snazi primirje, nejasno je koliko će ono potrajati. Prošlog vikenda, na primer, saudijske snage presrele su tri bespilotne letelice koje su, prema navodima kraljevstva, verovatno lansirale proiranske trupe iz Iraka.
Upozorenja na putovanja
Ove godine američka vlada prvi put je pozvala svoje državljane da razmisle o otkazivanju odlaska na hadž. Vašington je podsetio da je početkom marta osoblju američke vlade, koje nije neophodno na licu mesta, naloženo da napusti Saudijsku Arabiju.
Nemačka, Velika Britanija i druge evropske države takođe su izdale upozorenja za putovanja u Saudijsku Arabiju. Građanima savetuju da pažljivo prate bezbednosnu situaciju. Nekoliko turističkih agencija sa sedištem u Nemačkoj, specijalizovanih za hadž, nije odgovorilo na upite DW o ovogodišnjim aranžmanima za hodočašće.
Centralni savet muslimana u Nemačkoj na upit DW poručio je da na odluke hodočasnika uglavnom ne utiču aktuelna zbivanja. Portparol Saveta naveo je da hodočasnike motiviše ispunjavanje verske dužnosti:
- Za njih je to mnogo više od običnog putovanja radi odmora. Budući da planiranje često traje više od godinu dana i povezano je sa znatnim finansijskim obavezama, odluku o otkazivanju teško je doneti - naveo je on, prenosi portal dw.com.
Foto: Pexels
Meka
Prema rečima portparola, njemu lično nisu poznati slučajevi u kojima su osobe iz Nemačke otkazale put zbog rata s Iranom.
I zemlje koje inače šalju najveće kontingente hodočasnika u početku su bile uzdržane. Indonezija je u martu savetovala građanima da odlože putovanje dok ne bude jasnije u kom pravcu se rat razvija. Sada se iz Indonezije očekuje oko 221.000 hodočasnika.
Ta zemlja naglasila je da ima spremne planove evakuacije. I druge većinski muslimanske države svojim hodočasnicima dale su zeleno svetlo za odlazak u Meku.
Može li Iran ciljano napasti Meku?
Stručnjaci smatraju izuzetno malo verovatnim da bi Iran mogao izvesti napade na Meku. Sveta mesta tamo imaju izuzetan značaj i za iranske muslimane, a Iran sebe definiše kao Islamsku Republiku. Osim toga, uprkos ratu, i iranski hodočasnici nalaziće se u Meki.
Uprkos tome, postoje bojazni povezane s ratom, pre svega zbog mogućih zalutalih projektila ili nesreća. Saudijska vlada nedavno je objavila snimke protivvazdušnih raketnih sistema Patriot raspoređenih oko svetih mesta.
Analitičari internet magazina House of Saud ipak upozoravaju na moguće rizike od krhotina presretnutih projektila ili zalutalih dronova. Još ozbiljnije posledice, prema tom magazinu, mogao bi imati eventualni napad na iranski nuklearni reaktor u Bušeru ili nesreća na toj lokaciji. U takvom slučaju radioaktivni oblak mogao bi stići sve do Saudijske Arabije, upozorava House of Saud.
Foto: Pexels
Meka
Još skuplje hodočašće
Sukob na Bliskom istoku ima i ekonomske posledice po ovogodišnji hadž. Zbog rasta cena kerozina, hodočašće je skuplje. Brojne avio-kompanije ukinule su letove prema Bliskom istoku ili moraju da izbegavaju određene vazdušne prostore, što može dovesti do dužih i skupljih putovanja.
I osiguranje ima veću ulogu nego prethodnih godina. Saudijska Arabija nalaže inostranim hodočasnicima da ugovore putno osiguranje.
Mnoge polise, međutim, ne pokrivaju štete nastale usled vojnih sukoba. Osiguranja za krizna područja znatno su skuplja, pa hodočasnici često moraju sami da snose dodatne troškove.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Podaci sa popisa iz 2023. pokazuju pad udela islamskog stanovništva ispod polovine, dok crkveni izvori ukazuju na rast broja pravoslavnih vernika i otvaraju pitanja o dubljim promenama u zemlji.
Jedna pouka ruskog svetitelja posebno se odnosi na trenutke kada tuđa nepravda probudi bes, želju za osvetom ili potrebu da uzvratimo, ali odgovor koji nudi ide u sasvim drugom smeru.
Pojam koji se često vezuje za sukobe i nasilje vekovima izaziva rasprave, ali islamska tradicija o njemu govori mnogo složenije nego što se često prikazuje.
U starom kvartu svetog grada, ovaj zanatlija održava porodičnu tradiciju u svojoj radnji, gde se naizgled neprimetni materijali pretvaraju u priče o veri, istoriji i kulturi tri religije.
U izraelu se obeležava se 3. oktobra 2026. godine, a u dijaspori se Simhat tora slavi dan kasnije; evo zbog čega se osmi dan razlikuje od prethodnih sedam i kakvu simboliku nosi ovaj praznični datum.
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.