Brojna su svedočenja ljudi koji su upravo pred ćivotom Svetog Vasilija pronašli utehu, ozdravljenje ili odgovor na dugogodišnje molitve.
Manastir Ostrog, uklesan visoko u steni iznad Bjelopavlićke ravnice, vekovima predstavlja jedno od najvećih pravoslavnih svetilišta i mesto na kojem se, prema svedočenjima brojnih vernika, neprestano događaju božanstvena isceljenja i druga čudesa.
RINA
Ostrog
U ovoj svetinji počivaju netruležne mošti Svetog Vasilija Ostroškog Čudotvorca, jednog od najpoštovanijih svetitelja Srpske pravoslavne crkve, pred kojima se sa istom verom mole pravoslavci, ali i pripadnici drugih vera.
Kao episkop zahumsko-hercegovački, u teškim vremenima turske vlasti hrabrio je vernike da ostanu verni Hristu, pomažući svakome ko mu je dolazio u nevolji. Posle njegovog upokojenja, telo mu je ostalo netruležno, a mošti su postale izvor nebrojenih čuda koja se i danas beleže u Ostrogu.
Na desetine hiljada ljudi svake godine pešače do Gornjeg manastira, mnogi bosonogi ili na kolenima, prinoseći mu svoje molitve za zdravlje, mir u porodici, potomstvo, oslobođenje od teških bolesti i raznih životnih iskušenja.
svetigora.com
Mošti Svetog Vasilija Ostroškog
Brojna su svedočenja o ljudima koji su upravo pred ćivotom Svetog Vasilija pronašli utehu, ozdravljenje ili odgovor na dugogodišnje molitve, zbog čega se Ostrog s pravom smatra jednim od najvećih mesta pokloništva i hodočašća u pravoslavnom svetu.
Otac Goran Panjkov nedavno je obilazeći ovaj manastir pomenuo i jedno veliko čudo iz manastira Ostrog, o kojem je bilo zabranjeno da se govori.
- Da li ste znali da kada su Turci došli i poneli mošti Svetog Vasilija Ostroškog, doneli su ih do ulazne kapije, a onda su se one, Božjom voljom, na čudesan način podigle i vratile se na svoje mesto. Kada je turski vezir pitao svoje vojnike gde su mošti, oni su mu rekli za čudesan događaj, nakon čega je on zabranio da se o tome priča - ispričao je otac Goran.
Kad je došla, dobila je svoju keliju u kojoj su bili samo krevet bez dušeka, peć i ćebe preko kreveta. To je simbol početka prilagođavanja asketskom životu.
Svečana liturgija, hiljade vernika i snažna beseda pred ćivotom Svetog Vasilija Ostroškog obeležili praznik, uz poruku o veri koja podiže čoveka i onda kada pomisli da više nema snage.
Od siromašnog dečaka iz Hercegovine do ostroškog čudotvorca čije mošti posećuju pravoslavci, katolici i muslimani — život Svetog Vasilija Ostroškog ostao je simbol istrajnosti, vere i nade u najtežim vremenima.
Predlog izmena omogućava verskim zajednicama da osnivaju ustanove od vrtića do visokog obrazovanja, a posebnu pažnju privlači projekat Srpskog pravoslavnog univerziteta Sveti Sava.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za subotu 12. sedmice po Duhovima vodi nas mnogo dalje od priče o drevnom idolopoklonstvu i suočava sa pitanjem čemu danas poklanjamo svoje srce.
Probajte đuveč sa krompirom po receptu iz „Srbskog kuvara“ jeromonaha Jeroteja Draganovića, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za subotu i duhovno se nadahnite poukom Prepodobnog Jefrema Katunakijskog.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Matiju po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti mučenik Agatonik i drugi svetitelji. Katolička crkva obeležava spomendan Blažene Device Marije Kraljice, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Planirana solarna elektrana u okolini manastirskog kompleksa izazvala je zabrinutost zbog mogućeg narušavanja prirodnog ambijenta i duhovnog značaja prostora koji vekovima privlači hodočasnike.
Iskušenik Miloš primio je monaško ime Ilija, a mitropolit crnogorsko-primorski u besedi je govorio o Svetom proroku, lažnim prorocima današnjice i pouci koju svaki hrišćanin može da pronađe u njegovom životu.
Iako se projekat ne nalazi na manastirskom zemljištu, planirani kompleks otvorio je pitanje očuvanja ambijenta, pogleda i duhovnog doživljaja puta ka mestu gde počivaju mošti Svetog Vasilija Ostroškog.
Zbog izgradnje Hidroelektrane „Mratinje“ svetinja iz 16. veka morala je da bude rastavljena i preneta na novu lokaciju, zajedno sa dragocenim freskama, riznicom i svedočanstvima o srpskoj duhovnoj baštini.
Samozvani „arhiepiskop“ Nikola Džufka pokušava da prisvoji crkvu u Rakitnici, dok stručnjaci upozoravaju da istorijski tragovi potvrđuju njenu vezu sa vremenom kneza Lazara i srpskim nasleđem.
Vatrogasci su uspeli da lokalizuju vatru, povređenih nema, ali je konak pretrpeo velika oštećenja. Isti objekat goreo je i 2018. godine, kada su među ostacima pronađene poluizgorele ikone.
Nove pesme mitropolita zvorničko-tuzlanskog posvećene su svetiteljima, Presvetoj Bogorodici, monaškom životu, veri i duhovnom podvigu, a nastale su prema njegovim autorskim stihovima.
Paroh bujanovački kaže da su se trojica mladića vraćala čak tri puta, puštala glasnu muziku, lupala na prozore i divljala automobilom, zbog čega je na kraju pozvao policiju.
Vatrogasci su uspeli da lokalizuju vatru, povređenih nema, ali je konak pretrpeo velika oštećenja. Isti objekat goreo je i 2018. godine, kada su među ostacima pronađene poluizgorele ikone.
Maskirani muškarci preko zidina ušli su u Manastir Taksiarha na grčkom ostrvu Serifos, dvojica monaha bili u manastirskom komleksu i ništa nisu primetili.