SLOVENE SU SMATRALI DIVLJACIMA, A ONDA SU DOŠLI ONI I SVE PROMENILI: Patrijarh Kiril otkrio zašto je podvig Svetih Kirila i Metodija promenio tok istorije
Patrijarh moskovski i sve Rusije poručio je da sveta braća Slovenima nisu donela samo pismo, već dostojanstvo, kulturu i mogućnost da Hrista čuju na svom jeziku u vreme kada su ih mnogi smatrali ljudima drugog reda.
Reč koju čovek razume na svom jeziku ume da promeni čitav narod. Upravo u tome patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril vidi veličinu Svetih ravnoapostolnih Kirila i Metodija, dvojice ljudi koji nisu samo prevodili bogoslužbene tekstove, već su Slovenima dali mogućnost da veru dožive kao sopstvenu, a ne kao tuđu i daleku reč. Govoreći na praznik posvećen Svetoj braći, patrijarh Kiril poručio je da su upravo oni postavili temelje duhovnog, kulturnog i jezičkog identiteta slovenskih naroda.
Podsećajući na njihovu misiju, ruski patrijarh naglasio je da su Sveti Kirilo i Metodije došli u slovenske zemlje da propovedaju Hrista, ali da su vrlo brzo shvatili koliko je važno da narod čuje Jevanđelje na maternjem jeziku. Za razliku od mnogih misionara tog vremena, koji su se obraćali isključivo na grčkom ili latinskom, Sveta braća su razumela da vera ne može duboko pustiti koren ako narodu ostane jezički strana.
Dvojica ljudi koji su promenili sudbinu slovenskih naroda
- Danas proslavljamo dan svetih ravnoapostolnih Kirila i Metodija, onih koji su stvorili korenski sistem naše nacije. Oni su došli u slovenske zemlje da propovedaju Hrista. Ali, za razliku od drugih misionara koji su govorili grčki ili čak latinski, oni su, kao prosvećeni Grci, shvatili da se reč Božja ljudima mora neizostavno prenositi na njihovom jeziku - rekao je patrijarh Kiril.
U nastavku besede, patrijarh je ukazao na istorijsku činjenicu koja i danas deluje gotovo neverovatno: da su temelje čitave slovenske pismenosti i kulture postavila samo dvojica ljudi, episkop i monah, koji su čitav život posvetili jednom delu. Po njegovim rečima, bez jezika nema ni kulture, a bez kulture nema ni istorijskog trajanja naroda.
- Zadivljujuće je da su u temeljima slovenske kulture stajala samo dvojica ljudi: jedan episkop, drugi običan monah, koji su tom delu posvetili čitav svoj život. Danas imamo mogućnost da, objektivno zagledani u istoriju, iskreno govorimo o svojoj prošlosti i potpuno svesno i nepristrasno svedočimo o posebnoj ulozi svetih ravnoapostolnih Kirila i Metodija u stvaranju same osnove, jezičke osnove naše kulture. Jer bez jezika kultura nije moguća - poručio je patrijarh.
Foto: Pexels
Statue Svetih Kirila i Metodija
Narod koji su drugi smatrali nedostojnim kulture
Posebno snažan deo njegovog obraćanja odnosio se na položaj Slovena u vremenu kada su Sveti Kirilo i Metodije započeli svoju misiju. Patrijarh Kiril podsetio je da su tadašnji moćni narodi Slovene smatrali varvarima, ljudima drugog reda, nedostojnim visokog obrazovanja i kulture. Upravo zato je, kako je istakao, podvig Svete braće bio još veći: oni nisu doneli samo pismo, već i dostojanstvo narodu kome su propovedali.
- U izvesnom smislu, mi smo Crkva Kirila i Metodija. Oni su izašli iz prosvećenog grčko-rimskog sveta i krenuli da propovedaju Slovenima. A ko su bili Sloveni? To su bili varvari, ljudi koji govore nerazumljivim jezikom, ljudi drugog reda, gotovo zveri. I upravo su tim ljudima pošli prosvećeni muževi, doneli im svetlost Hristove istine i učinili nešto veoma važno: počeli su da govore tim varvarima na njihovom jeziku, stvorili su slovensku azbuku, slovensku gramatiku i na taj jezik preveli Reč Božju“ - naveo je patrijarh Kiril.
Govoreći o duhovnoj snazi naroda, patrijarh je naglasio da nijedna država ne može da se razvija ako u čoveku ne postoji unutrašnja snaga, vera i sposobnost da se stremi budućnosti. Upravo zato je delo Svetih Kirila i Metodija, prema njegovim rečima, postalo mnogo više od crkvene misije: ono je postalo temelj čitavog duhovnog i kulturnog razvoja slovenskih naroda.
Reč od koje je nastala snaga jednog naroda
- Ne može biti razvoja ljudske ličnosti, ne može biti razvoja države ako ne živi duh čoveka, ako klonu krila, ako nema sposobnosti za borbu, ako nema sposobnosti da se voli i stremi ka budućnosti. Sve te sposobnosti položene su u našem narodu. A prve cigle u temelje tog velikog zdanja položili su sveti ravnoapostolni Kirilo i Metodije - istakao je patrijarh moskovski i sve Rusije.
Na kraju, patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril povezao je nasleđe Svete braće sa savremenim trenutkom, naglašavajući da pitanje jezika nije samo kulturna ili naučna tema, već pitanje duhovne snage i samostalnosti naroda.
- Naizgled, reč je o potpuno humanističkoj temi, reči, lingvistici, Svetim Kirilu i Metodiju koji su živeli u dalekom IX veku; ali sve je to povezano sa današnjim danom. Odatle potiče naša duhovna i intelektualna snaga, a mi smo danas postali snažni, danas obezbeđujemo nezavisan i suveren razvoj svoje države. Naravno, u oblikovanju našeg suvereniteta ogroman je trud naučnika, vojnika i državnika; ali sve je počelo od slovenske reči, koja je postavila temelj nezavisnom razvoju slovenske kulture u odnosu na druge kulture - zaključio je patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril.
U prisustvu predstavnika Srbije i Ambasade Rusije, kao i arhijereja Srpske pravoslavne crkve, svečanost u Novom Sadu prerastao je diplomatski protokol i dobio snažnu duhovnu i simboličku dimenziju kroz poruke o veri i jedinstvu.
Poglavar Ruske pravoslavne crkve u Moskvi govorio je o podelama u pravoslavlju i porastu napetosti među crkvenim centrima, uz poruku da je za izlazak iz krize neophodan povratak kanonskom poretku i dijalogu.
Dok jedni u njemu vide simbol zajedništva, drugi postavljaju pitanja o njegovom mestu u prostoru grada i značenju koje nosi u širem društvenom kontekstu.
U besedi za sredu 6. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o najvećoj razlici između prolaznog života i večnosti, otkrivajući zašto samo srce sjedinjeno sa Hristom može postati deo večne građevine Božjeg Carstva.
Probajte plavi patlidžan po receptu monahinje Atanasije Rašić, pročitajte Molitvu Presvetoj Bogorodici za sredu i duhovno se nadahnite poukom Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu velikomučenicu Fevroniju po starom i Svetog velikomučenika Prokopija po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih Priscile i Akvila, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Ne želeći da stupi u brak sa smrtnim čovekom, Fevronija je svoj život posvetila Hristu i zamonašila se u ženskom manastiru u Asiriji, kojim je upravljala njena tetka Vriena.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Rođenje Svetog Jovana Krstitelja po starom i praznik Prepodobnog Tome Maleina po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Blaženog pape Benedikta XI, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu velikomučenicu Fevroniju po starom i Svetog velikomučenika Prokopija po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih Priscile i Akvila, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.