Sinod je odlučio da Sveta pravedna Ana Jovanović bude uvrštena među poštovane svetitelje, čime se produbljuje duhovna veza između dva bratska naroda.
Vest koja je stigla iz Ruske pravoslavne crkve ovih dana nije samo administrativna odluka jednog Sinoda, već tihi, ali snažan most između naroda koji dele isto duhovno nasleđe. Ime koje je dugo živelo u predanju i molitvi Hercegovine sada će se izgovarati i u ruskim hramovima.
Na zasedanju održanom 12. marta 2026. godine, Sinod je doneo odluku da u svoj kalendar uvrsti Svetu pravednu Anu Jovanović, majku Svetog Vasilija Ostroškog. Time je poštovanje ove tihe i skromne majke dobilo širi pravoslavni značaj, izlazeći iz lokalnih okvira i postajući deo opštecrkvene pobožnosti.
Od ove godine, njen praznik u Rusiji obeležavaće se 13. maja – istog dana kada se već proslavlja u Srbiji. Taj datum sada dobija dodatnu težinu: povezuje dve zemlje ne samo kalendarski već i molitveno, u zajedničkom sećanju na ženu čiji je život ostao gotovo nevidljiv istoriji, ali duboko upisan u duhovno pamćenje naroda.
Majka koja je vaspitala svetitelja
O Ani Jovanović nema mnogo zapisanih podataka, ali ono što je ostalo dovoljno je da se nasluti veličina njenog lika. U selu Mrkonjići, nadomak Trebinja, gde se i danas čuvaju njene mošti, započela je priča o jednoj majci koja je svoj dom pretvorila u mesto molitve, rada i tihe istrajnosti.
Foto: SPC
Ikona Svete Ane, majke Svetog Vasilija Ostroškog
Tu je 28. decembra 1610. godine rodila dečaka Stojana, potonjeg Svetog Vasilija Ostroškog. U vremenu oskudice i iskušenja, njen život nije bio obeležen velikim događajima, već svakodnevnim naporom da očuva veru i dostojanstvo porodice. Upravo u tom prostoru, bez pompe i zapisa, oblikovan je karakter budućeg svetitelja.
Prve molitve, prve pouke o veri i osnovama hrišćanskog života mali Stojan nije učio iz knjiga, već iz majčinog primera. Njena blagost, trud i nepokolebljiva vera ostavili su trag koji će kasnije postati prepoznatljiv u njegovom podvižničkom životu.
Od zaborava do opšteg poštovanja
Posebnu radost vernicima donelo je otkriće moštiju Svete Ane u Mrkonjićima pre dve godine, svega nekoliko dana uoči praznika Svetog Vasilija Ostroškog. Taj događaj doživljen je kao potvrda da ni oni čiji su životi prošli tiho ne ostaju zaboravljeni.
Foto: SPC
Ikona Svete Ane, majke Svetog Vasilija Ostroškog
Već naredne godine, na Saboru Srpske pravoslavne crkve, Ana Jovanović je i zvanično kanonizovana, čime je njeno ime uneseno u kalendar svetih. Odluka Ruske crkve sada tom poštovanju daje novu dimenziju – ono više nije samo lokalno ili nacionalno, već saborno.
U njenom životu nema velikih istorijskih scena, ali ima nečega što traje duže od svake hronike: vera koja se prenosi, ljubav koja oblikuje i molitva koja nadživljava vreme. Upravo zbog toga, ime Svete pravedne Ane danas stoji uz ime njenog sina – ne kao senka, već kao izvor iz kog je potekla njegova svetost.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Posle božićne liturgije u Moskvi, poglavar Ruske crkve govorio je o grehu koji se proglašava vrlinom, slobodi bez granica i civilizacijskom sukobu koji se više ne može sakriti.
Na velikom međunarodnom forumu, đakon Vasilije Bursać predstavio višedecenijska iskustva agencije Dobročinstvo, istakavši značaj svetih putovanja, učenja i očuvanja tradicije u izazovima modernog društva.
Na godišnjicu izbora 46. poglavara Srpske pravoslavne crkve iz Rusije je stigla čestitka ispunjena bratskim porukama i naglaskom na jedinstvu, odgovornosti i istrajnosti u iskušenjima koja prate njegovo dosadašnje delovanje.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak pete sedmice po Vaskrsu otkriva se slika reči koja ne miluje, već razotkriva: pred njom se vidi da li čovek postaje mekši ili se još jače zatvara u sebe.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Jeremiju po starom i Svetog mučenika Isidora po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Spasovo (Spasovdan), dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Svetitelj objašnjava zašto se čovek i nakon izgovorenog praštanja vraća u vrtlog samoprekora i kako se iz tog začaranog kruga izlazi ka miru koji ne traži novo suđenje sebi.
Udruženje "Humani čovjek" apeluje na vernike da pomognu u izmirenju bolničkih troškova lečenja i prenosu njegovog tela u Bijeljinu, kako bi bio ispraćen u miru, molitvi i dostojanstvu koje je pratilo i njegov život.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Od kamenitih Mrkonjića i priča koje su vekovima čuvane u Hercegovini, do otkopavanja groba i kanonizacije u 21. veku - život Svete blažene Ane otkriva gotovo nepoznatu stranu porodice jednog od najvećih pravoslavnih svetitelja Balkana.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak pete sedmice po Vaskrsu otkriva se slika reči koja ne miluje, već razotkriva: pred njom se vidi da li čovek postaje mekši ili se još jače zatvara u sebe.
Svetitelj objašnjava zašto se čovek i nakon izgovorenog praštanja vraća u vrtlog samoprekora i kako se iz tog začaranog kruga izlazi ka miru koji ne traži novo suđenje sebi.
Udruženje "Humani čovjek" apeluje na vernike da pomognu u izmirenju bolničkih troškova lečenja i prenosu njegovog tela u Bijeljinu, kako bi bio ispraćen u miru, molitvi i dostojanstvu koje je pratilo i njegov život.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U kombinaciji testa i krompira krije se priča o pravoslavnim običajima, porodičnim okupljanjima i toplini domaće kuhinje koja se prenosi s kolena na koleno.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.