Sinod je odlučio da Sveta pravedna Ana Jovanović bude uvrštena među poštovane svetitelje, čime se produbljuje duhovna veza između dva bratska naroda.
Vest koja je stigla iz Ruske pravoslavne crkve ovih dana nije samo administrativna odluka jednog Sinoda, već tihi, ali snažan most između naroda koji dele isto duhovno nasleđe. Ime koje je dugo živelo u predanju i molitvi Hercegovine sada će se izgovarati i u ruskim hramovima.
Na zasedanju održanom 12. marta 2026. godine, Sinod je doneo odluku da u svoj kalendar uvrsti Svetu pravednu Anu Jovanović, majku Svetog Vasilija Ostroškog. Time je poštovanje ove tihe i skromne majke dobilo širi pravoslavni značaj, izlazeći iz lokalnih okvira i postajući deo opštecrkvene pobožnosti.
Od ove godine, njen praznik u Rusiji obeležavaće se 13. maja – istog dana kada se već proslavlja u Srbiji. Taj datum sada dobija dodatnu težinu: povezuje dve zemlje ne samo kalendarski već i molitveno, u zajedničkom sećanju na ženu čiji je život ostao gotovo nevidljiv istoriji, ali duboko upisan u duhovno pamćenje naroda.
Majka koja je vaspitala svetitelja
O Ani Jovanović nema mnogo zapisanih podataka, ali ono što je ostalo dovoljno je da se nasluti veličina njenog lika. U selu Mrkonjići, nadomak Trebinja, gde se i danas čuvaju njene mošti, započela je priča o jednoj majci koja je svoj dom pretvorila u mesto molitve, rada i tihe istrajnosti.
Foto: SPC
Ikona Svete Ane, majke Svetog Vasilija Ostroškog
Tu je 28. decembra 1610. godine rodila dečaka Stojana, potonjeg Svetog Vasilija Ostroškog. U vremenu oskudice i iskušenja, njen život nije bio obeležen velikim događajima, već svakodnevnim naporom da očuva veru i dostojanstvo porodice. Upravo u tom prostoru, bez pompe i zapisa, oblikovan je karakter budućeg svetitelja.
Prve molitve, prve pouke o veri i osnovama hrišćanskog života mali Stojan nije učio iz knjiga, već iz majčinog primera. Njena blagost, trud i nepokolebljiva vera ostavili su trag koji će kasnije postati prepoznatljiv u njegovom podvižničkom životu.
Od zaborava do opšteg poštovanja
Posebnu radost vernicima donelo je otkriće moštiju Svete Ane u Mrkonjićima pre dve godine, svega nekoliko dana uoči praznika Svetog Vasilija Ostroškog. Taj događaj doživljen je kao potvrda da ni oni čiji su životi prošli tiho ne ostaju zaboravljeni.
Foto: SPC
Ikona Svete Ane, majke Svetog Vasilija Ostroškog
Već naredne godine, na Saboru Srpske pravoslavne crkve, Ana Jovanović je i zvanično kanonizovana, čime je njeno ime uneseno u kalendar svetih. Odluka Ruske crkve sada tom poštovanju daje novu dimenziju – ono više nije samo lokalno ili nacionalno, već saborno.
U njenom životu nema velikih istorijskih scena, ali ima nečega što traje duže od svake hronike: vera koja se prenosi, ljubav koja oblikuje i molitva koja nadživljava vreme. Upravo zbog toga, ime Svete pravedne Ane danas stoji uz ime njenog sina – ne kao senka, već kao izvor iz kog je potekla njegova svetost.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Posle božićne liturgije u Moskvi, poglavar Ruske crkve govorio je o grehu koji se proglašava vrlinom, slobodi bez granica i civilizacijskom sukobu koji se više ne može sakriti.
Na velikom međunarodnom forumu, đakon Vasilije Bursać predstavio višedecenijska iskustva agencije Dobročinstvo, istakavši značaj svetih putovanja, učenja i očuvanja tradicije u izazovima modernog društva.
Na godišnjicu izbora 46. poglavara Srpske pravoslavne crkve iz Rusije je stigla čestitka ispunjena bratskim porukama i naglaskom na jedinstvu, odgovornosti i istrajnosti u iskušenjima koja prate njegovo dosadašnje delovanje.
Podaci sa popisa iz 2023. pokazuju pad udela islamskog stanovništva ispod polovine, dok crkveni izvori ukazuju na rast broja pravoslavnih vernika i otvaraju pitanja o dubljim promenama u zemlji.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Na Preobraženje Gospodnje, iz Mrkonjića stižu mošti Svete Ane – majke Čudotvorca Ostroškog. Verni će imati priliku da prvi put u svom gradu celivaju i dodirnu svetinju.
Pre dve godine, neposredno pred praznik Svetog Vasilija Ostroškog, u selu nadomak Trebinja obretene su mošti njegove majke Ane Jovanović. Njena svetost potvrđena je na nedavnom Saboru SPC.
Od Presvete Bogorodice do Svete blažene Ane – katiheta Branislav Ilić otkriva nepoznate detalje o majčinskom srcu koje pokreće kult, čuda i duhovnu obnovu srpskog naroda.
Podaci sa popisa iz 2023. pokazuju pad udela islamskog stanovništva ispod polovine, dok crkveni izvori ukazuju na rast broja pravoslavnih vernika i otvaraju pitanja o dubljim promenama u zemlji.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Završena obnova i živopis Sabornog hrama Rođenja Presvete Bogorodice svedoče o istrajnosti srpske zajednice u Argentini i nasleđu koje i danas živi kroz veru, umetnost i zajedništvo
Nakon glasina o ukidanju bogosluženja i optužbi koje su se sa mreža prelile na teren, jerej iz Loznice objašnjava kako je nastala zabuna i zašto vernici, po crkvenom poretku, ne traže rešenja na ulici.