Sinod je odlučio da Sveta pravedna Ana Jovanović bude uvrštena među poštovane svetitelje, čime se produbljuje duhovna veza između dva bratska naroda.
Vest koja je stigla iz Ruske pravoslavne crkve ovih dana nije samo administrativna odluka jednog Sinoda, već tihi, ali snažan most između naroda koji dele isto duhovno nasleđe. Ime koje je dugo živelo u predanju i molitvi Hercegovine sada će se izgovarati i u ruskim hramovima.
Na zasedanju održanom 12. marta 2026. godine, Sinod je doneo odluku da u svoj kalendar uvrsti Svetu pravednu Anu Jovanović, majku Svetog Vasilija Ostroškog. Time je poštovanje ove tihe i skromne majke dobilo širi pravoslavni značaj, izlazeći iz lokalnih okvira i postajući deo opštecrkvene pobožnosti.
Od ove godine, njen praznik u Rusiji obeležavaće se 13. maja – istog dana kada se već proslavlja u Srbiji. Taj datum sada dobija dodatnu težinu: povezuje dve zemlje ne samo kalendarski već i molitveno, u zajedničkom sećanju na ženu čiji je život ostao gotovo nevidljiv istoriji, ali duboko upisan u duhovno pamćenje naroda.
Majka koja je vaspitala svetitelja
O Ani Jovanović nema mnogo zapisanih podataka, ali ono što je ostalo dovoljno je da se nasluti veličina njenog lika. U selu Mrkonjići, nadomak Trebinja, gde se i danas čuvaju njene mošti, započela je priča o jednoj majci koja je svoj dom pretvorila u mesto molitve, rada i tihe istrajnosti.
Foto: SPC
Ikona Svete Ane, majke Svetog Vasilija Ostroškog
Tu je 28. decembra 1610. godine rodila dečaka Stojana, potonjeg Svetog Vasilija Ostroškog. U vremenu oskudice i iskušenja, njen život nije bio obeležen velikim događajima, već svakodnevnim naporom da očuva veru i dostojanstvo porodice. Upravo u tom prostoru, bez pompe i zapisa, oblikovan je karakter budućeg svetitelja.
Prve molitve, prve pouke o veri i osnovama hrišćanskog života mali Stojan nije učio iz knjiga, već iz majčinog primera. Njena blagost, trud i nepokolebljiva vera ostavili su trag koji će kasnije postati prepoznatljiv u njegovom podvižničkom životu.
Od zaborava do opšteg poštovanja
Posebnu radost vernicima donelo je otkriće moštiju Svete Ane u Mrkonjićima pre dve godine, svega nekoliko dana uoči praznika Svetog Vasilija Ostroškog. Taj događaj doživljen je kao potvrda da ni oni čiji su životi prošli tiho ne ostaju zaboravljeni.
Foto: SPC
Ikona Svete Ane, majke Svetog Vasilija Ostroškog
Već naredne godine, na Saboru Srpske pravoslavne crkve, Ana Jovanović je i zvanično kanonizovana, čime je njeno ime uneseno u kalendar svetih. Odluka Ruske crkve sada tom poštovanju daje novu dimenziju – ono više nije samo lokalno ili nacionalno, već saborno.
U njenom životu nema velikih istorijskih scena, ali ima nečega što traje duže od svake hronike: vera koja se prenosi, ljubav koja oblikuje i molitva koja nadživljava vreme. Upravo zbog toga, ime Svete pravedne Ane danas stoji uz ime njenog sina – ne kao senka, već kao izvor iz kog je potekla njegova svetost.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Posle božićne liturgije u Moskvi, poglavar Ruske crkve govorio je o grehu koji se proglašava vrlinom, slobodi bez granica i civilizacijskom sukobu koji se više ne može sakriti.
Na velikom međunarodnom forumu, đakon Vasilije Bursać predstavio višedecenijska iskustva agencije Dobročinstvo, istakavši značaj svetih putovanja, učenja i očuvanja tradicije u izazovima modernog društva.
Na godišnjicu izbora 46. poglavara Srpske pravoslavne crkve iz Rusije je stigla čestitka ispunjena bratskim porukama i naglaskom na jedinstvu, odgovornosti i istrajnosti u iskušenjima koja prate njegovo dosadašnje delovanje.
Pouka svetogorskog podviznika otkriva zašto nije svaki bol štetan i kako razlikovati tugu koja udaljava od Boga od one koja vodi ka pokajanju i duhovnoj obnovi.
Od zaštitnih amajlija za novorođenče do običaja na poslednjem ispraćaju, granica između poštovanja tradicije i udaljavanja od crkvenog učenja često je veoma tanka.
Umesto cveća, porodica je pozvala ljude da darove usmere Koledžu "Sveti Sava" u Sidneju, a odaziv zajednice doneo je 130.000 australijskih dolara za opremanje školskog hrama i memorijalno obeležje u Petrino ime.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Od kamenitih Mrkonjića i priča koje su vekovima čuvane u Hercegovini, do otkopavanja groba i kanonizacije u 21. veku - život Svete blažene Ane otkriva gotovo nepoznatu stranu porodice jednog od najvećih pravoslavnih svetitelja Balkana.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Pouka svetogorskog podviznika otkriva zašto nije svaki bol štetan i kako razlikovati tugu koja udaljava od Boga od one koja vodi ka pokajanju i duhovnoj obnovi.
Od zaštitnih amajlija za novorođenče do običaja na poslednjem ispraćaju, granica između poštovanja tradicije i udaljavanja od crkvenog učenja često je veoma tanka.
Umesto cveća, porodica je pozvala ljude da darove usmere Koledžu "Sveti Sava" u Sidneju, a odaziv zajednice doneo je 130.000 australijskih dolara za opremanje školskog hrama i memorijalno obeležje u Petrino ime.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Od gematrije i mističnih tumačenja do svetih tekstova i običaja, brojevi u jevrejskoj tradiciji nisu samo oznake količine već nose duboku simboliku koja otkriva pogled judaizma na stvaranje, veru, čoveka i zajednicu.
U besedi za utorak pete sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, vladika Nikolaj, opisuje trenutak kada izgovor prestaje da pripada govorniku i počinje da se vraća kao posledica.