PRVA LITURGIJSKA PROSLAVA SVETE BLAŽENE ANE: Šestorica vladika, desetine sveštenika i hiljade vernika na obeležavanju praznika majke Svetog Vasilija Ostroškog
U manastiru Mrkonjići služena je arhijerejska liturgija u danu koji je označen kao važan trenutak savremenog pravoslavnog predanja.
U manastiru Mrkonjići danas je ispisana nova stranica savremene istorije Srpske pravoslavne crkve. Po prvi put liturgijski je proslavljen praznik Svete blažene Ane, majke Svetog Vasilija Ostroškog i Tvrdoškog, čije je ime prošle godine uneseno u Diptih svetih Pravoslavne crkve.
U mestu u kojem je rođen jedan od najvećih svetitelja pravoslavlja sabrali su se arhijereji, sveštenstvo, monaštvo i verni narod iz Hercegovine i šire, kako bi prisustvovali ovom događaju koji za vernike ima poseban duhovni i istorijski značaj.
Svečana arhijerejska liturgija u Mrkonjićima
Svečanom arhijerejskom liturgijom, služenom pored svetih moštiju Svete Ane, načalstvovao je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, uz sasluženje više arhijereja Srpske pravoslavne crkve – mitropolita Metodija, arhiepiskopa Maksima, mitropolita Dimitrija, kao i episkopa Irineja i Pajsija, uz prisustvo brojnog sveštenstva i monaštva. Veliki broj arhijereja koji su sasluživali liturgiju dodatno je posvedočio značaj ovog sabranja i novoustanovljenog praznika.
U liturgijskoj besedi arhiepiskop losanđeleski i zapadnoamerički Maksim govorio je o „tajni majke“, ističući da se kroz život Svete Ane otkriva suština hrišćanske svetosti - tiha, nenametljiva i duboko ukorenjena u veri običnog čoveka.
- Mi danas stojimo pred čudom. Ali ne pred čudom koje zasenjuje, nego pred čudom koje isijava iz ovog hercegovačkog krša. Ovo mesto spolja izgleda tvrdo kao kamen, ali u njemu postoje vode koje daju život. Takva je bila i majka Svetog Vasilija - rekao je vladika Maksim.
Foto: SPC
Ikona Svete Blažene Ane, majke Svetog VasilijaOstroškog
On je posebno naglasio da svetost nije rezervisana samo za velike podvižnike i crkvene velikodostojnike, već da se često rađa upravo u skromnosti i veri običnih ljudi.
- Pet vekova je proteklo, ali Gospod šalje svoje poruke onda kada se za njih otvorimo i probudimo. Tako se dogodilo i sa ovim liturgijskim spomenom Svete blažene Ane - poručio je arhiepiskop Maksim.
Svedočanstva i nasleđe svetosti
Vernom narodu obratio se i mitropolit zahumsko-hercegovački Dimitrije, podsetivši na predanje po kojem je Sveti Vasilije Ostroški još za života ukazao na mesto gde počiva njegova majka.
Govoreći o putu ka kanonizaciji Svete Ane, mitropolit Dimitrije podsetio je i na reči blaženopočivšeg vladike Atanasija Jevtića, koji je još pre tri decenije govorio da će majka Svetog Vasilija biti pribrojana svetima, upoređujući je sa majkama velikih svetitelja kroz istoriju Crkve.
- Vladika Atanasije je tada rekao da će majka Ana biti ubrojana među svete, kao što su to bile majke velikih svetitelja kroz istoriju Crkve. To se i ispunilo. Pre tri godine pronađene su njene svete mošti, a danas prvi put liturgijski proslavljamo njen praznik - rekao je mitropolit Dimitrije.
On je zahvalio i državi Srbiji na pomoći u izgradnji i uređenju Duhovnog centra u Mrkonjićima, naglasivši da je ovo mesto danas značajno unapređeno i da dobija sve jasnije obrise duhovnog središta.
„Veći deo onoga što danas vidimo urađen je zalaganjem i dobrotom Vlade i države Srbije. Ljudi su prepoznali značaj ovog mesta i njegovu posvećenost Svetom Vasiliju i njegovoj majci, Svetoj Ani“, istakao je mitropolit Dimitrije.
Više od simbolike
Posebnu simboliku današnjem saborovanju daje činjenica da je Sveta blažena Ana kanonizovana na Saboru Srpske pravoslavne crkve u maju 2025. godine, dok je za njen praznik određen upravo 13. maj.
Liturgija u Mrkonjićima pokazala je da poštovanje prema Svetoj Ani prevazilazi lokalne okvire Hercegovine. Vernici su ovaj događaj doživeli kao snažno svedočanstvo o značaju porodice, majčinstva i tihe, ali postojane vere iz koje su iznikli veliki duhovni likovi pravoslavlja.
U kamenitom hercegovačkom pejzažu, iz kojeg je potekao Sveti Vasilije Ostroški, danas je po prvi put liturgijski proslavljeno i ime njegove majke - Svete blažene Ane, kao deo živog predanja i molitvenog sećanja Crkve.
Svečana liturgija, hiljade vernika i snažna beseda pred ćivotom Svetog Vasilija Ostroškog obeležili praznik, uz poruku o veri koja podiže čoveka i onda kada pomisli da više nema snage.
Od siromašnog dečaka iz Hercegovine do ostroškog čudotvorca čije mošti posećuju pravoslavci, katolici i muslimani — život Svetog Vasilija Ostroškog ostao je simbol istrajnosti, vere i nade u najtežim vremenima.
U molitvi upućenoj jednom od najvoljenijih srpskih svetitelja sabrane su nade, zahvalnosti i molbe koje vernici izgovaraju u najtežim životnim trenucima, tražeći mir u duši, zdravlje i duhovnu podršku.
Mnogi su pešačili do Ostroga kako bi se poklonili moštima Svetog Vasilija, dok su poruke sa liturgije i svedočenja vernika još jednom pokazali zašto je ova svetinja jedno od najvažnijih mesta pravoslavlja.
U razgovoru povodom Vidovdana, arhijerejski namesnik podgoričko-kolašinski govori o hristolikoj žrtvi kosovskih junaka, zavetu koji je oblikovao Crnu Goru i odgovornosti vernika prema drugima.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za nedelju 4. sedmice po Duhovima donosi snažno upozorenje da čoveka ne određuje ono što ima, već način na koji gleda i postupa prema onima kojima je život dao manje.
Od mladog velikaša na dvoru cara Dušana do kosovskog mučenika i svetitelja, život kneza Lazara ostao je svedočanstvo o borbi za jedinstvo države, obnovi Crkve i zavetu koji vekovima živi u srpskom predanju.
Probajte oslić u majonezu po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte molitvu za zaštitu od đavola i pouku Svetog vladike Nikolaja Velimirovića.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Od kamenitih Mrkonjića i priča koje su vekovima čuvane u Hercegovini, do otkopavanja groba i kanonizacije u 21. veku - život Svete blažene Ane otkriva gotovo nepoznatu stranu porodice jednog od najvećih pravoslavnih svetitelja Balkana.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Uz podršku Eparhije timočke i domaćina iz Grčke, porodice su devet dana uživale na obalama Egejskog mora, obilazile svetinje Olimpijske regije i iz Soluna ponele uspomene koje će dugo pamtiti.
Nakon pomena postradalima na Kosovu polju i vojnicima sa Sočanskog fronta, episkop je govorio o smislu sećanja na junake, ljubavi prema bližnjima i značaju očuvanja svetinja za buduće naraštaje.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Zašto ljudi vole da traže znakove u snovima, datumima i običajima, gde se nalazi granica između simbola i sujeverja i zbog čega Crkva upozorava da svetinje ne mogu biti "magijska zaštita".
Većina ga je videla bezbroj puta na ikonama, kupolama i bogoslužbenim predmetima, ali retko ko zna kako je ovaj drevni simbol postao jedno od najvažnijih znamenja pravoslavlja.