PRVA LITURGIJSKA PROSLAVA SVETE BLAŽENE ANE: Šestorica vladika, desetine sveštenika i hiljade vernika na obeležavanju praznika majke Svetog Vasilija Ostroškog
U manastiru Mrkonjići služena je arhijerejska liturgija u danu koji je označen kao važan trenutak savremenog pravoslavnog predanja.
U manastiru Mrkonjići danas je ispisana nova stranica savremene istorije Srpske pravoslavne crkve. Po prvi put liturgijski je proslavljen praznik Svete blažene Ane, majke Svetog Vasilija Ostroškog i Tvrdoškog, čije je ime prošle godine uneseno u Diptih svetih Pravoslavne crkve.
U mestu u kojem je rođen jedan od najvećih svetitelja pravoslavlja sabrali su se arhijereji, sveštenstvo, monaštvo i verni narod iz Hercegovine i šire, kako bi prisustvovali ovom događaju koji za vernike ima poseban duhovni i istorijski značaj.
Svečana arhijerejska liturgija u Mrkonjićima
Svečanom arhijerejskom liturgijom, služenom pored svetih moštiju Svete Ane, načalstvovao je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, uz sasluženje više arhijereja Srpske pravoslavne crkve – mitropolita Metodija, arhiepiskopa Maksima, mitropolita Dimitrija, kao i episkopa Irineja i Pajsija, uz prisustvo brojnog sveštenstva i monaštva. Veliki broj arhijereja koji su sasluživali liturgiju dodatno je posvedočio značaj ovog sabranja i novoustanovljenog praznika.
U liturgijskoj besedi arhiepiskop losanđeleski i zapadnoamerički Maksim govorio je o „tajni majke“, ističući da se kroz život Svete Ane otkriva suština hrišćanske svetosti - tiha, nenametljiva i duboko ukorenjena u veri običnog čoveka.
- Mi danas stojimo pred čudom. Ali ne pred čudom koje zasenjuje, nego pred čudom koje isijava iz ovog hercegovačkog krša. Ovo mesto spolja izgleda tvrdo kao kamen, ali u njemu postoje vode koje daju život. Takva je bila i majka Svetog Vasilija - rekao je vladika Maksim.
Foto: SPC
Ikona Svete Blažene Ane, majke Svetog VasilijaOstroškog
On je posebno naglasio da svetost nije rezervisana samo za velike podvižnike i crkvene velikodostojnike, već da se često rađa upravo u skromnosti i veri običnih ljudi.
- Pet vekova je proteklo, ali Gospod šalje svoje poruke onda kada se za njih otvorimo i probudimo. Tako se dogodilo i sa ovim liturgijskim spomenom Svete blažene Ane - poručio je arhiepiskop Maksim.
Svedočanstva i nasleđe svetosti
Vernom narodu obratio se i mitropolit zahumsko-hercegovački Dimitrije, podsetivši na predanje po kojem je Sveti Vasilije Ostroški još za života ukazao na mesto gde počiva njegova majka.
Govoreći o putu ka kanonizaciji Svete Ane, mitropolit Dimitrije podsetio je i na reči blaženopočivšeg vladike Atanasija Jevtića, koji je još pre tri decenije govorio da će majka Svetog Vasilija biti pribrojana svetima, upoređujući je sa majkama velikih svetitelja kroz istoriju Crkve.
- Vladika Atanasije je tada rekao da će majka Ana biti ubrojana među svete, kao što su to bile majke velikih svetitelja kroz istoriju Crkve. To se i ispunilo. Pre tri godine pronađene su njene svete mošti, a danas prvi put liturgijski proslavljamo njen praznik - rekao je mitropolit Dimitrije.
On je zahvalio i državi Srbiji na pomoći u izgradnji i uređenju Duhovnog centra u Mrkonjićima, naglasivši da je ovo mesto danas značajno unapređeno i da dobija sve jasnije obrise duhovnog središta.
„Veći deo onoga što danas vidimo urađen je zalaganjem i dobrotom Vlade i države Srbije. Ljudi su prepoznali značaj ovog mesta i njegovu posvećenost Svetom Vasiliju i njegovoj majci, Svetoj Ani“, istakao je mitropolit Dimitrije.
Više od simbolike
Posebnu simboliku današnjem saborovanju daje činjenica da je Sveta blažena Ana kanonizovana na Saboru Srpske pravoslavne crkve u maju 2025. godine, dok je za njen praznik određen upravo 13. maj.
Liturgija u Mrkonjićima pokazala je da poštovanje prema Svetoj Ani prevazilazi lokalne okvire Hercegovine. Vernici su ovaj događaj doživeli kao snažno svedočanstvo o značaju porodice, majčinstva i tihe, ali postojane vere iz koje su iznikli veliki duhovni likovi pravoslavlja.
U kamenitom hercegovačkom pejzažu, iz kojeg je potekao Sveti Vasilije Ostroški, danas je po prvi put liturgijski proslavljeno i ime njegove majke - Svete blažene Ane, kao deo živog predanja i molitvenog sećanja Crkve.
Svečana liturgija, hiljade vernika i snažna beseda pred ćivotom Svetog Vasilija Ostroškog obeležili praznik, uz poruku o veri koja podiže čoveka i onda kada pomisli da više nema snage.
Od siromašnog dečaka iz Hercegovine do ostroškog čudotvorca čije mošti posećuju pravoslavci, katolici i muslimani — život Svetog Vasilija Ostroškog ostao je simbol istrajnosti, vere i nade u najtežim vremenima.
U molitvi upućenoj jednom od najvoljenijih srpskih svetitelja sabrane su nade, zahvalnosti i molbe koje vernici izgovaraju u najtežim životnim trenucima, tražeći mir u duši, zdravlje i duhovnu podršku.
Mnogi su pešačili do Ostroga kako bi se poklonili moštima Svetog Vasilija, dok su poruke sa liturgije i svedočenja vernika još jednom pokazali zašto je ova svetinja jedno od najvažnijih mesta pravoslavlja.
Iza zavese nalazilo se najsvetije mesto drevnog Izrailja, u koje niko osim prvosveštenika nije imao pristup, a njegovo značenje vekovima kasnije dobilo je još dublji smisao u hrišćanstvu.
Eparhija raško-prizrenska zahteva hitnu i nezavisnu istragu slučaja Nenada Raškovića, ali upozorava da njegov slučaj nije usamljen i da među Srbima na severu Kosova i Metohije raste osećaj straha, nepoverenja i nezaštićenosti.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Od kamenitih Mrkonjića i priča koje su vekovima čuvane u Hercegovini, do otkopavanja groba i kanonizacije u 21. veku - život Svete blažene Ane otkriva gotovo nepoznatu stranu porodice jednog od najvećih pravoslavnih svetitelja Balkana.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Eparhija raško-prizrenska zahteva hitnu i nezavisnu istragu slučaja Nenada Raškovića, ali upozorava da njegov slučaj nije usamljen i da među Srbima na severu Kosova i Metohije raste osećaj straha, nepoverenja i nezaštićenosti.
U Tornju kod Pakraca vernici i sestrinstvo Manastira Jasenovac okupili su se na Svetoj liturgiji, dok drevna svetinja na seoskom groblju čuva svedočanstvo o viševekovnom prisustvu Srba u zapadnoj Slavoniji.
U razgovoru sa Džoni Ernst i predstavnicima Ambasade SAD u Prištini otvorena su najosetljivija pitanja položaja Crkve i vernog naroda, od zaštite Visokih Dečana i uloge KFOR-a do pritisaka, hapšenja i sve dubljeg nepoverenja.
Crkva upozorila da incident nije slučajan i zatražila hitnu reakciju nadležnih, ali vernike pozvala da ostanu mirni, dostojanstveni i nepokolebljivi u veri: "Nećemo na mržnju odgovarati mržnjom".
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Silu, Siluana, Kriskenta, Epeneta i Andronika po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti mučenici Fotije i Anikita Nikomidijski i drugi s njima. Katolička crkva obeležava spomendan Blaženog pape Inocenta XI, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.