Uz crkvene i državne počasti, dopremljene najdragocenije svetinje povezane sa Svetim Savom i Svetim Simeonom Mirotočivim, relikvije iz Hilandara i predmeti koji su vekovima čuvani daleko od očiju javnosti.
Sedam neprocenjivih relikvija iz Carske lavre manastira Hilandar, među kojima su mozaička ikona Bogorodice Odigitrije i rukopisni pergamentni svitak Karejskog tipika iz 12. veka, dopremljene su danas u Srbiju uz najviše državne i crkvene počasti.
Svetinje su na pisti Aerodroma "Nikola Tesla" dočekali ministar kulture Nikola Selaković, ministarka kulture Grčke Lina Mendoni, izaslanik patrijarha srpskog Porfirija episkop Dositej, brojni crkveni velikodostojnici i predstavnici diplomatskog kora. Iznošenje kivota sa svetinjama, čiji je dolazak u Srbiju upriličen povodom izložbe kojom se obeležava 850 godina od rođenja Svetog Save, pratili su postrojena Garda Vojske Srbije, molitveni čin blagodarenja i srpske narodne nošnje.
Ministar Selaković izjavio je nakon svečanog dočeka da je veliki blagoslov za srpski narod što se u godini obeležavanja osam i po vekova od rođenja Svetog Save organizuje izložba kakva se, kako je naveo, priređuje "jednom u 50 godina".
- Danas smo na jedan svečan način, onako kako to zaslužuje, dočekali neke od najvećih srpskih i svakako hilandarskih svetinja - rekao je Selaković.
On je posebno izdvojio mozaičku ikonu Presvete Bogorodice Odigitrije, za koju se smatra da je bila lična svojina Stefana Nemanje, odnosno Svetog Simeona Mirotočivog, kao i Karejski tipik Svetog Save.
TANJUG/ MILOŠ MILIVOJEVIĆ/
Doček svetinja na "Nikoli Tesli"
- Karejski tipik, kao pravni akt duhovne prirode koji uređuje način života i molitve u Karejskoj isposnici, koju je sam Sveti Sava ustrojio, od danas je u našem prestonom gradu Beogradu - rekao je Selaković.
On je zahvalio ministarstvu kulture Grčke, bratstvu Manastira Hilandar, upravi Svete Gore i patrijarhu srpskom Porfiriju na pomoći da svetinje budu dopremljene u Srbiju. Selaković je ocenio da narod koji poseduje takve svetinje i kulturno nasleđe ima ogromnu duhovnu snagu, ističući značaj Srpske pravoslavne crkve u očuvanju tog nasleđa kroz vekove.
Episkop Dositej izjavio je da trenutak dolaska hilandarskih svetinja u Beograd predstavlja "paradigmu za srpsku kulturu i položaj srpskog pravoslavnog naroda".
- Stojimo pred ovim velikim svetinjama, koje imaju konstitutivni značaj za naše formiranje kao krštenog slovenskog naroda, ali ih ne vidimo jer su u kutijama. Tako su i njihovu lepotu i poruku, koja nam u suštini govori samo jedno: da je Hristos vaskrsao i da život po vaskršnjim idejama ima smisla, decenijama krili od našeg naroda i zabranjivali je, dok su mnogi zbog te poruke na različite načine i stradali - poručio je vladika Dositej.
On je ocenio da su u prethodnim decenijama duhovne vrednosti i poruke ovih svetinja bile potiskivane, ali da današnji doček simbolizuje promenu vrednosnog sistema i povratak "Savinom putu".
TANJUG/ MILOŠ MILIVOJEVIĆ/
- To je znak da se vraćamo na put koji vodi u život, put Hilandara, Žiče, Studenice, Mileševe i patrijarhovog i Savinog Kovilja - zaključio je episkop Dositej, zahvalivši svima koji su omogućili da svetinje, uz blagoslov patrijarha srpskog Porfirija, stignu u Beograd.
Ministarka kulture Grčke Lina Mendoni izjavila je da je velika čast prisustvovati dočeku svetinja iz Hilandara i ocenila da izložba posvećena Svetom Savi predstavlja značajan civilizacijski događaj za ceo pravoslavni svet.
- Veze Grčke i Srbije su trajne i prijateljske, s intenzivnim istorijskim i civilizacijskim vezama. Primer Svetoga Save je određujući za srpsku crkvu, ali i značajan za sav pravoslavni svet i grčki narod - rekla je Mendonijeva.
Ona je izrazila uverenje da saradnja ministarstava kulture Srbije i Grčke može doneti "veoma pozitivne rezultate na svim nivoima".
Pored mozaičke ikone, u Beograd su dopremljene i ikone Hrista Pantokratora i Bogorodice Odigitrije iz 13. veka, kao i ikona Svetog Save i Simeona iz 17. stoleća. Među eksponatima su i replika žezla cara Aleksija Trećeg Anđela i čuvene paterice Svetog Save.
TANJUG/ MILOŠ MILIVOJEVIĆ/
Svetinje su dočekane uz najviše državne počasti
Kako je ranije saopšteno, iznošenje relikvija iz Manastira Hilandar, što se veoma retko odobrava, realizovano je zahvaljujući angažovanju patrijarha srpskog Porfirija, ugledu koji Srpska pravoslavna crkva uživa u Grčkoj i saradnji ministarstava kulture dve države.
Svetinje će biti centralni deo izložbe "Sveti Sava", koja se sutra otvara u Galeriji Srpske akademije nauka i umetnosti u organizaciji Muzeja SPC. Posetioci će imati priliku da ove dragocenosti vide u Beogradu od 15. maja do 19. jula.
Dok traje žustra javna rasprava o osnivanju Univerziteta "Sveti Sava", vladika bački podseća na istorijske korene evropskog obrazovanja i postavlja pitanje dvostrukih aršina.
U Patrijaršiji SPC potpisan je Memorandum o osnivanju Univerziteta koji će spojiti teološke studije sa medicinom, pravom, umetnošću i tehničkim naukama, dok je patrijarh srpski poručio da obrazovanje mora da oblikuje i čoveka, a ne samo stručnjaka.
Svečana akademija u hramu na Vračaru okupila je brojne vernike i zvanice, a kroz duhovnu muziku i izložbu obeleženo je 190 godina rada Bogoslovije Svetog Save.
Patrijarh Porfirije i episkop Irinej govorili su o nadi, vaskrsenju i pobedi vere na praznik Spaljivanja moštiju Svetog Save pred hiljadama vernika okupljenih u Hramu na Vračaru.
Svetogorski starac govorio je o čoveku koji se posle pada obraća Gospodu i otkrio šta, prema njegovom iskustvu, može da bude presudno za takvu molitvu.
Kremast, mirisan i bogat, ovaj namaz od nekoliko dostupnih sastojaka odlično se slaže sa vrućom projom, hlebom, ali i kao dodatak jutarnjem ili glavnom obroku.
Svetinja čiji su temelji osvećeni 2008. godine nalazi se nadomak četiri fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, a u njoj se bogoslužbeni život odvija već više od deset godina.
Od neprestane potrage za sigurnošću i zadovoljstvom do tišine, molitve i prihvatanja sopstvenog Krsta, put izlaska iz unutrašnjeg nemira počinje tamo gde savremeni čovek najmanje očekuje.
Pred novim hramom Sabora Svetog arhangela Gavrila patrijarha srpskog dočekali mitropolit Hrizostom, arhijereji, sveštenstvo, monaštvo i brojni verni narod.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Od Svetog Save i Stefana Nemanje preko Trojeručice i rukopisa do požara koji umalo nije promenio sudbinu - priča o svetom mestu koje više od osam vekova traje između istorije, vere i monaškog života.
U Galeriji SANU otvorena je velika izložba povodom 850 godina od rođenja Rastka Nemanjića, a patrijarh Porfirije, Nikola Selaković, Lina Mendoni i Zoran Knežević govorili su o veri, identitetu, kulturi i očuvanju nacionalnog nasleđa.
Svetinja čiji su temelji osvećeni 2008. godine nalazi se nadomak četiri fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, a u njoj se bogoslužbeni život odvija već više od deset godina.
Pred novim hramom Sabora Svetog arhangela Gavrila patrijarha srpskog dočekali mitropolit Hrizostom, arhijereji, sveštenstvo, monaštvo i brojni verni narod.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
U knjizi "Kod starca Porfirija" Konstantinos Janicijotis beleži susret sa supružnicima kojima je svetitelj ukazao na posledice manjka ljubavi među roditeljima, koje mogu uticati na dete još pre rođenja.