Uz crkvene i državne počasti dopremljene najdragocenije svetinje povezane sa Svetim Savom i Svetim Simeonom Mirotočivim, relikvije iz Hilandara i predmeti koji su vekovima čuvani daleko od očiju javnosti.
Sedam neprocenjivih relikvija iz Carske lavre manastira Hilandar, među kojima su mozaička ikona Bogorodice Odigitrije i rukopisni pergamentni svitak Karejskog tipika iz 12. veka, dopremljene su danas u Srbiju uz najviše državne i crkvene počasti.
Svetinje su na pisti aerodroma "Nikola Tesla" dočekali ministar kulture Nikola Selaković, ministarka kulture Grčke Lina Mendoni, izaslanik patrijarha srpskog Porfirija episkop Dositej, brojni crkveni velikodostojnici i predstavnici diplomatskog kora. Iznošenje kivota sa svetinjama, čiji je dolazak u Srbiju upriličen povodom izložbe kojom se obeležava 850 godina od rođenja Svetog Save, pratili su postrojena Garda Vojske Srbije, molitveni čin blagodarenja i srpske narodne nošnje.
Ministar Selaković izjavio je nakon svečanog dočeka da je veliki blagoslov za srpski narod što se u godini obeležavanja osam i po vekova od rođenja Svetog Save organizuje izložba kakva se, kako je naveo, priređuje "jednom u pedeset godina".
- Danas smo na jedan svečan način, onako kako to zaslužuje, dočekali neke od najvećih srpskih i svakako hilandarskih svetinja - rekao je Selaković.
On je posebno izdvojio mozaičku ikonu Presvete Bogorodice Odigitrije, za koju se smatra da je bila lična svojina Stefana Nemanje, odnosno Svetog Simeona Mirotočivog, kao i Karejski tipik Svetog Save.
TANJUG/ MILOŠ MILIVOJEVIĆ/
Doček svetinja na "Nikoli Tesli"
- Karejski tipik, kao pravni akt duhovne prirode koji uređuje način života i molitve u Karejskoj isposnici koju je sam Sveti Sava ustrojio, od danas je u našem prestonom gradu Beogradu - rekao je Selaković.
On je zahvalio Ministarstvu kulture Grčke, bratstvu manastira Hilandar, upravi Svete Gore i patrijarhu srpskom Porfiriju na pomoći da svetinje budu dopremljene u Srbiju. Selaković je ocenio da narod koji poseduje takve svetinje i kulturno nasleđe ima ogromnu duhovnu snagu, ističući značaj Srpske pravoslavne crkve u očuvanju tog nasleđa kroz vekove.
Episkop Dositej izjavio je da trenutak dolaska hilandarskih svetinja u Beograd predstavlja "paradigmu za srpsku kulturu i položaj srpskog pravoslavnog naroda".
- Stojimo pred ovim velikim svetinjama koje imaju konstitutivni značaj za naše formiranje kao krštenog slovenskog naroda, ali ih ne vidimo jer su u kutijama. Tako su i njihovu lepotu i poruku, koja nam u suštini govori samo jedno: da je Hristos vaskrsao i da život po vaskršnjim idejama ima smisla, decenijama krili od našeg naroda i zabranjivali je, dok su mnogi zbog te poruke na različite načine i stradali - poručio je Dositej.
On je ocenio da su u prethodnim decenijama duhovne vrednosti i poruke ovih svetinja bile potiskivane, ali da današnji doček simbolizuje promenu vrednosnog sistema i povratak "Savinom putu".
TANJUG/ MILOŠ MILIVOJEVIĆ/
- To je znak da se vraćamo na put koji vodi u život, put Hilandara, Žiče, Studenice, Mileševe i Patrijarhovog i Savinog Kovilja - zaključio je episkop Dositej, zahvalivši svima koji su omogućili da svetinje, uz blagoslov patrijarha srpskog Porfirija, stignu u Beograd.
Ministarka kulture Grčke Lina Mendoni izjavila je da je velika čast prisustvovati dočeku svetinja iz Hilandara i ocenila da izložba posvećena Svetom Savi predstavlja značajan civilizacijski događaj za ceo pravoslavni svet.
- Veze Grčke i Srbije su trajne i prijateljske, sa intenzivnim istorijskim i civilizacijskim vezama. Primer Svetoga Save je određujući za srpsku crkvu, ali i značajan za sav pravoslavni svet i grčki narod - rekla je Mendoni.
Ona je izrazila uverenje da saradnja ministarstava kulture Srbije i Grčke može doneti "veoma pozitivne rezultate na svim nivoima".
Pored mozaičke ikone, u Beograd su dopremljene i ikone Hrista Pantokratora i Bogorodice Odigitrije iz 13. veka, kao i ikona svetih Save i Simeona iz 17. stoleća. Među eksponatima su i replika žezla cara Aleksija Trećeg Anđela i čuvene Paterice Svetog Save.
TANJUG/ MILOŠ MILIVOJEVIĆ/
Svetinje su dočekane uz najviše državne počasti
Kako je ranije saopšteno, iznošenje relikvija iz manastira Hilandar, što se veoma retko odobrava, realizovano je zahvaljujući angažovanju patrijarha srpskog Porfirija, ugledu koji Srpska pravoslavna crkva uživa u Grčkoj i saradnji ministarstava kulture dve države.
Svetinje će biti centralni deo izložbe "Sveti Sava", koja se sutra otvara u Galeriji Srpske akademije nauka i umetnosti u organizaciji Muzeja SPC. Posetioci će imati priliku da ove dragocenosti vide u Beogradu od 15. maja do 19. jula.
Dok traje žustra javna rasprava o osnivanju Univerziteta "Sveti Sava", vladika bački podseća na istorijske korene evropskog obrazovanja i postavlja pitanje dvostrukih aršina.
U Patrijaršiji SPC potpisan je Memorandum o osnivanju Univerziteta koji će spojiti teološke studije sa medicinom, pravom, umetnošću i tehničkim naukama, dok je patrijarh srpski poručio da obrazovanje mora da oblikuje i čoveka, a ne samo stručnjaka.
Svečana akademija u hramu na Vračaru okupila je brojne vernike i zvanice, a kroz duhovnu muziku i izložbu obeleženo je 190 godina rada Bogoslovije Svetog Save.
Patrijarh Porfirije i episkop Irinej govorili su o nadi, vaskrsenju i pobedi vere na praznik Spaljivanja moštiju Svetog Save pred hiljadama vernika okupljenih u Hramu na Vračaru.
Uz crkvene i državne počasti dopremljene najdragocenije svetinje povezane sa Svetim Savom i Svetim Simeonom Mirotočivim, relikvije iz Hilandara i predmeti koji su vekovima čuvani daleko od očiju javnosti.
U kombinaciji testa i krompira krije se priča o pravoslavnim običajima, porodičnim okupljanjima i toplini domaće kuhinje koja se prenosi s kolena na koleno.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U prestonicu stižu relikvije neprocenjive vrednosti, vezane za Svetog Savu i najdublje slojeve srpske tradicije, uoči izložbe koja će trajati do sredine leta i koja se već najavljuje kao događaj koji prevazilazi uobičajene kulturne okvire.
Blaženopočivši mitropolit Amfilohije doneo je sa Svete gore pelcer svetinje koja vekovima rađa samo u carskoj lavri – sada čudotvorna loza cveta i u glavnom gradu Crne Gore.
Tokom krštenja beogradskog studenta 1980. godine, na njegovoj glavi se, pred svedocima i objektivom, pojavio neobičan znak - događaj koji se i danas pamti kao jedno od najupečatljivijih svedočenja sa Svete gore
U prestonicu stižu relikvije neprocenjive vrednosti, vezane za Svetog Savu i najdublje slojeve srpske tradicije, uoči izložbe koja će trajati do sredine leta i koja se već najavljuje kao događaj koji prevazilazi uobičajene kulturne okvire.
Mnogi su pešačili do Ostroga kako bi se poklonili moštima Svetog Vasilija, dok su poruke sa liturgije i svedočenja vernika još jednom pokazali zašto je ova svetinja jedno od najvažnijih mesta pravoslavlja.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Od kamenitih Mrkonjića i priča koje su vekovima čuvane u Hercegovini, do otkopavanja groba i kanonizacije u 21. veku - život Svete blažene Ane otkriva gotovo nepoznatu stranu porodice jednog od najvećih pravoslavnih svetitelja Balkana.
Prema tumačenju Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog, apostol Pavle ne govori o simbolici, već o stvarnom stanju čoveka koji bez Hristove svetlosti ostaje "bez života".