Beli golub se ne pojavljuje slučajno ni na trgovima, a kamoli usred tajne krštenja, u kamenom krilu Hilandara, dok čovek počinje novi život - život u Hristu. Tog dana, 1980. godine, jedan beogradski student nije samo ušao u krstionicu kao ateista i izašao kao hrišćanin - izašao je sa znakom koji se ne može objasniti navikom, slučajem ili veštinom fotografa.
Trenutak koji je foto-aparat pretvorio u svedoka
Na sajtu Eparhije zvorničko-tuzlanske o tom događaju stoji zapis koji se već decenijama prenosi sa strahopoštovanjem:
„Student iz Beograda Petar Restović bio je ateista i nekršten do svoje 19. godine. Otkrio je veru i zatražio da se krsti u manastiru Hilandar na Svetoj gori. Tokom tajne krštenja, prijatelj ga je fotografisao. Kada su fotografije objavljene, svi su sa zaprepašćenjem i strahopoštovanjem primetili da je beli golub sedeo na glavi novokrštenog čoveka! Njegove emocije kada je video fotografiju bile su neopisive. Ovo se dogodilo 1980. godine“, piše na sajtu Eparhije zvorničko-tuzlanske.
Znak Duha Svetoga u tišini Svete gore
U pravoslavnom predanju, golub nije tek ptica koja sleće gde joj se prohte. On je znak Duha Svetoga - tiha, ali snažna slika Božijeg prisustva. Zato ovaj događaj ne deluje kao neobičnost uhvaćena objektivom, već kao svedočanstvo koje prevazilazi radoznalost i ostaje da traje.
Krštenje Petra Restovića u Hilandaru tako je postalo više od ličnog čina - postalo je priča o susretu koji ne traži dokaz, jer sam postaje znak. I možda je baš u tome njegova najveća snaga: da podseti kako se vera ne rađa iz navike, nego iz dodira sa Tajnom.
Svenoćno bogosluženje, pesma hilandarskih monaha i miris tamjana ispunili su lavru dok su poklonici iz raznih zemalja slavili svog ktitora koji je verom i delom utisnuo neizbrisiv pečat u srpsku istoriju i duhovnost
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
Deset godina rada udruženja koje spaja medicinu i duhovnost pokazalo je da je lečenje dar koji nosi svešteničku dimenziju.
Životna drama Čeha koji je postao monah srpske carske lavre i u gomili zaboravljenih rukopisa pronašao Miroslavljevo jevanđelje – priča o veri, istrajnosti i otkriću koje je promenilo srpsku kulturu.