Deset godina rada udruženja koje spaja medicinu i duhovnost pokazalo je da je lečenje dar koji nosi svešteničku dimenziju.
Deset godina Hilandarskog lekarskog društva obeleženo je svečano, ali i dostojanstveno, onako kako i priliči delu koje ne meri vreme brojem godina, već dubinom služenja. Na svečanoj skupštini tog dobrovoljnog i dobrotvornog udruženja srpskih lekara i njihovih saradnika prisustvovao je patrijarh srpski Porfirije, dajući ličnim dolaskom težinu jubileju koji prevazilazi okvire jedne profesionalne organizacije.
U prisustvu arhimandrita Metodija, igumana manastira Hilandara, obeležena je prva decenija rada društva čiji je osnovni zadatak da obezbedi zdravstvenu zaštitu u Hilandaru – kako sveštenom bratstvu, tako i svima koji borave u toj svetoj lavri. Tokom proteklih deset godina, lekari okupljeni oko Hilandarskog lekarskog društva utkali su svoje znanje, vreme i požrtvovanje u svakodnevni život manastira, svedočeći da medicina i vera nisu dva odvojena sveta, već dva vida istog služenja čoveku.
Foto: SPC
Patrijarh Porfirije na svečanosti povodom obeležavanja 10 godina Hilandarskog lekarskog društva
Jubilej kao podsticaj za nove podvige
Obraćajući se sabranim lekarima, zdravstvenim radnicima i dobrotvorima, patrijarh Porfirije je istakao da je prvih deset godina tek početak puta:
– Prvih deset godina rada Hilandarskog lekarskog društva je samo početak vašeg podviga i potpuno smo sigurni da će vreme koje je pred nama doneti još veće plodove i divne rezultate koji će svima biti primer za ugled – poručio je patrijarh.
U svojoj besedi, poglavar Srpske pravoslavne crkve posebno se osvrnuo na hrišćansko razumevanje talenta i dara. Podsetio je da, iako u Crkvi postoji poseban red sveštenstva, svako ljudsko biće nosi dar koji je pozvano da prinese drugima:
– Biblijska istina nam otkriva da je svaki čovek dobio neki talenat, neki dar, da bi služeći se tim darom služio životu, služio Bogu. I možda par excellence poziv ili dar jeste dar koji vi imate, a koji nosi u sebi sveštenu tajnu, jer nema drugog tako divnog i savršenog dara koji služi životu kao što je dar lečenja – naglasio je patrijarh Porfirije.
Govoreći o pozivu lekara, patrijarh je ukazao da se svedočenje vere ne iscrpljuje u rečima, već se potvrđuje načinom života i služenja:
– U tom smislu svi lekari su ne samo pozvani da svedoče istinu o Hristu, istinu Božju, ne toliko svojim rečima koliko treba da svedoče svojim životom. To posebno čine lekari Hilandarskog lekarskog društva, jer služenje u Hilandaru jeste svojevrsna sveštenička služba kojom ispunjavate još jedan zadatak svakog čoveka stvorenog – a to je da se ugledamo na Prvolik, a Prvolik jeste sam Gospod Isus Hristos, Lekar duša i tela naših.
Foto: SPC
Prisutnima se obratio i arhimandrit Metodij, iguman Hilandara
Lekarska služba u Hilandaru
Prisutnima su se obratili i arhimandrit Metodije, iguman hilandarski, kao i profesor dr Radosav Šćepanović, predsednik Hilandarskog lekarskog društva, osvrćući se na značaj dosadašnjeg rada i na odgovornost koja stoji pred ovim udruženjem u godinama koje dolaze.
Svečanost je upotpunjena prigodnim kulturno-umetničkim programom u kojem su nastupili Vizantijski hor „Sveti Simeon Mirotočivi“ i Anđela Kulić, izvođač duhovne i etno muzike. Nakon toga započeo je radni deo skupštine Hilandarskog lekarskog društva, posvećen daljem razvoju misije koja već deset godina spaja lekarsku stručnost i hrišćansku ljubav prema bližnjem.
U Hilandaru su ubrani i blagosloveni plodovi čudotvorne loze Svetog Simeona. Grožđe se osvećuje za Krstovdan, a vernicima se deli uz molitvu i uputstvo.
Od Hrama Svetog Save do Manastira Hilandar - trojica policajaca kreću u humanu misiju da bi prikupili pomoć za "decu leptire" i doneli molitve na Svetu Goru.
Svenoćno bogosluženje, pesma hilandarskih monaha i miris tamjana ispunili su lavru dok su poklonici iz raznih zemalja slavili svog ktitora koji je verom i delom utisnuo neizbrisiv pečat u srpsku istoriju i duhovnost
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Divac je na Svetu goru došao zajedno sa članovima Upravnog odbora i saradnicima fondacije – Čuvajmo Hilandar fondacija SAD, a sastao se sa arhimandritom Metodijem i monasima srpske carske lavre.
Slavni glumac i reditelj primio je blagoslov igumana Metodija, napio se blagoslovene vode koja nikada ne presušuje, poškropio se i prekrstio, ostavljajući za sobom glamur sveta pred večnom tišinom Carske Lavre.
Slavni glumac i reditelj proveo je Vidovdan među monasima, slušajući o Kosovskom zavetu i žrtvi Svetog kneza Lazara, a iguman mu je otkrio tajne duhovnosti koje će uticati na njegov novi film „Vaskrsenje“.
Kroz priču o pravedniku iz Sodome, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za 29. sredu po Duhovima pokazuje kako hrabrost i vera mogu odrediti sudbinu.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Od Bunjevaca do Slovaka, običaji Badnjaka u Srbiji oslikavaju duhovnu pripremu, porodično zajedništvo i molitvu, a ponoćna misa ostaje trenutak koji okuplja vernike u svetlosti sveća i tišini iščekivanja.
Finansijska odluka o pomoći u obnovi manastira u Srpskom Kovinu otvorila je priču o veri, istorijskom pamćenju i odnosu države i Crkve severno od Dunava.
Jednostavno pripremljeno, a bogato aromama, ovaj praznični specijalitet spaja vekovne običaje, miris pečenog luka i maslinovo ulje na trpezama gde se slavi dolazak Božića.