Ministar je istakao i potrebu strateškog pristupa u edukaciji kadrova.
U manastiru Hilandar održana je druga ovogodišnja sednica Komisije Vlade Srbije za Hilandar, kojom je predsedavao predsednik Komisije i ministar kulture Nikola Selaković, koji je tom prilikom poručio da su radovi na objektima zahvaćenim požarom gotovo u potpunosti završeni, kao i da budžetska podrška Vlade manastiru iz godine u godinu raste.
Selaković je naglasio da slede sitniji zanatski radovi i umetnički radovi na oštećenim paraklisima Svetog Save i Svetog Dimitrija, a kako se završava obnova postradalih delova manastira, u narednoj godini planirani su i novi zadaci, radovi u ekonomskoj zoni manastira i izgradnja manastirske riznice.
Da li ste bili na Svetoj gori?
Shutterstock/Stanley Kalvan
Anketa
Tokom boravka na Svetoj gori, članovi Komisije obišli su radove koji su završeni u drugoj polovini 2024. i prvoj polovini 2025. godine na obnovi objekata Dohije i Igumenarije u okviru manastirskog kompleksa, postradalih u požaru 2004. godine, kao i završene radove na konstruktivnom ojačanju temeljne zone jugozapadnog dela bedemskog zida, te upoznali se sa dinamikom predstojećih konzervatorsko-restauratorskih radova na freskoslikarstvu.
- Obnova objekata Dohije i Igumenarije, koji su bili požarom zahvaćeni i uništeni, u ovoj godini, možemo gotovo reći, da je u potpunosti završena. Slede neki sitniji zanatski radovi i zahetvniji umetnički radovi na oštećenim paraklisima Svetog Save i Svetog Dimitrija - rekao je ministar Selaković.
FOTO TANJUG/ Ministarstvo bez portfelja/ bg
Nikola Selaković, ministar kulture
Naglasio je da je obnova u poslednjih godinu dana realizovana u izazovnim uslovima, imajući u vidu više od hiljadu zemljotresa koji su pogodili Svetu goru i njenu okolinu od juna 2024. do jula 2025. godine.
- To je uticalo i na neke radove koji su planirani, ali sa ponosom možemo da kažemo da svi ti potresi koji su pogodili Hilandar su potvrdili da sve one konstrukcije koje su napravljene, sva ojačanja u prethodnom periodu su izvanrednog kvaliteta - rekao je on.
FOTO TANJUG/ Ministarstvo bez portfelja/ bg
Nikola Selaković, ministar kulture , desno
Selaković je posebno istakao da je tokom održavanja sednice komisije manastir posetila delegacija Centra za zaštitu svetogorskog nasleđa KEDAK na čelu sa direktorom Iliasom Percinidisom koji je i predsednik Inženjerske komore Centralne Makedonije, kao i članom uprave Konstantinosom Katakalosom na Građevinskom fakultetu Aristotelovog univerziteta i potvrdila kvalitet izvedenih radova i odala priznanje manastiru, Zadužbini i srpskim neimarima.
FOTO TANJUG/ Ministarstvo bez portfelja/ bg
Nikola Selaković, ministar kulture
U okviru planova za 2026. godinu, Komisija je posebnu pažnju posvetila kapitalnim projektima, uređenju ekonomske zone manastira i izgradnji nove manastirske riznice.
- Jedan projekat jeste u potpunosti uređenje ekonomske zone manastira Hilandar, a drugi kapitalni i najznačajniji projekat je novi objekat manastirske riznice kao onog mesta koje će čuvati, baštiniti i prezentovati bogato kulturno i sakralno nasleđe Hilandara - rekao je Selaković.
FOTO TANJUG/ Ministarstvo bez portfelja/ bg
Komisije Vlade Srbije za Hilandar
Ministar je istakao i potrebu strateškog pristupa u edukaciji kadrova.
- Na sednici je bilo razgovora i o potrebi da se dugoročno planira školovanje kadrova iz oblasti restauracije i konzervacije koji su nam neophodni, kako bi se omogućilo ozbiljno održavanje pokretnog i nepokretnog kulturnog blaga koje sveta srpska carska lavra manastir Hilandar čuva već gotovo 830 godina - istakao je Selaković.
Ministar je podsetio da je od 2004. godine, kada je Manastir Hilandar stradao u teškom požaru do danas, Srbija obezbedila za potrebe obnove Hilandara dve milijarde i 117 miliona dinara, a poslednjih godina, iz godine u godinu, budžetska podrška manastiru kontinuirano raste, a samo u ovoj godini Vlada je obezbedila 100 miliona dinara.
BONUS VIDEO: Otac Spiridon otkriva tajnu svetogorskih melema i čajeva
Proslavljeni holivudski glumac, reditelj i producent stigao je u srpsku carsku lavru na Svetoj gori, gde će dočekati jedan od najvećih srpskih praznika – Vidovdan.
Slavni glumac i reditelj proveo je Vidovdan među monasima, slušajući o Kosovskom zavetu i žrtvi Svetog kneza Lazara, a iguman mu je otkrio tajne duhovnosti koje će uticati na njegov novi film „Vaskrsenje“.
Slavni glumac i reditelj primio je blagoslov igumana Metodija, napio se blagoslovene vode koja nikada ne presušuje, poškropio se i prekrstio, ostavljajući za sobom glamur sveta pred večnom tišinom Carske Lavre.
U manastiru Ostrogu je sarađivao sa ocem Jovanom (Radosavljevićem), upravnikom monaške škole i svojim duhovnim ocem. Ubrzo je otišao u vojsku, a zatim je otputovao kao poklonik na Svetu goru.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Milivoj Ranđić podseća da je te noći gorela cela severna polovina manastira Hilandara, što znači da je više od 20 objekata, odnosno 54 posto korisne površine manastira, izgorelo.
Na ulazu u manastir stoje uputstva koja nisu puka pravila ponašanja, već deo viševekovnog poretka Svete Gore. Zašto se određene navike ostavljaju pred kapijom Atosa i kakvu poruku Epistati upućuju poklonicima?
Od Svetog Save i Stefana Nemanje preko Trojeručice i rukopisa do požara koji umalo nije promenio sudbinu - priča o svetom mestu koje više od osam vekova traje između istorije, vere i monaškog života.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.