Na ulazu u manastir stoje uputstva koja nisu puka pravila ponašanja, već deo viševekovnog poretka Svete Gore. Zašto se određene navike ostavljaju pred kapijom Atosa i kakvu poruku Epistati upućuju poklonicima?
Nije dovoljno samo zakoračiti na tlo Svete Gore da bi čovek postao poklonik. Put ka ovom jedinstvenom monaškom poluostrvu počinje mnogo pre dolaska na Atos – prihvatanjem pravila koja nisu obične administrativne smernice, već izraz vekovnog pravoslavnog poretka, poštovanja prema monaškom životu i svetinji koja više od hiljadu godina čuva isti molitveni ritam. Zato i poruka kojom Epistati ispraćaju poklonike nije tek kurtoazna želja, već blagoslov da se iskustvo sa Svete Gore nastavi kao putovanje vere i posle povratka kući.
Na ulazu u Hilandar hodočasnike dočekuju obavezna uputstva koja nisu samo skup pravila ponašanja, već odražavaju vekovni poredak života na Svetoj Gori, zasnovan na molitvi, tišini, poštovanju monaške zajednice i očuvanju jedinstvene duhovne tradicije.
printskrin youtube
Manastir Hilandar
Šta piše na tabli na ulazu u Hilandar?
Dobro došli na ovo sveto mesto molitve, tišine, pokajanja, monaškog podviga i neprekidnog bogosluženja Svetoj Trojici. Tokom vašeg boravka u ovom „Bogorodičinom vrtu“, molimo vas da poštujete sledeća pravila:
• Oblačite se skromno i pristojno, kako dolikuje svetom mestu.
• Mobilni telefoni moraju biti isključeni u crkvi, trpezariji i dvorištima manastira i ostalih svetih mesta.
• Ne ulazite bez dozvole u druge zgrade i prostorije osim onih namenjenih gostima.
• Učestvujte tiho i dostojanstveno u bogosluženjima i obrocima i poštujte dnevni raspored i uputstva svakog manastira.
• Zabranjena je upotreba televizora, radija i uređaja za reprodukciju muzike.
• Pušenje nije dozvoljeno. Posebno pazite da ne izazovete požar.
• Kampovanje na otvorenom je strogo zabranjeno.
• Zabranjeni su lov, unošenje oružja i pasa.
• Strogo je zabranjeno snimanje video-zapisa (filmsko ili video-snimanje). Oprema može biti oduzeta od strane nadležnih organa.
• Fotografisanje monaha i unutrašnjosti manastira nije dozvoljeno bez prethodne dozvole.
• Boravak traje do četiri dana, a u svakom manastiru najčešće jedan dan. Da biste izbegli neprijatnosti, unapred dogovorite gostoprimstvo sa manastirom u kojem želite da odsednete.
• Ako imate specijalni diamonitirion (kao što je tvoj, za Hilandar), ne tražite smeštaj u drugom manastiru, jer je to protiv pravila gostoprimstva Svete Gore.
„Neka Presveta Bogorodica blagoslovi vaše pokloničko putovanje i ceo vaš životni put.“
Epistati (uprava) Svete zajednice Svete Gore Atos.
Pravila koja dočekuju poklonike na ulazu u Hilandar nisu ograničenja, već poziv da se čovek odrekne buke svakodnevice i sačuva molitvenu tišinu po kojoj je Sveta Gora vekovima prepoznatljiva. Zato završni blagoslov Epistata, „Neka Presveta Bogorodica blagoslovi vaše pokloničko putovanje i ceo vaš životni put“, podseća da se pravo pokloničko putovanje ne završava odlaskom sa Atosa, već se nastavlja u životu svakog vernika.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, otac Evsevije Meandžija kroz istorijske činjenice i crkveno predanje osvetljava duboke razlike u poimanju pokloničkih putovanja u Pravoslavnoj i Katoličkoj crkvi.
Više od 163.000 putnika krenulo je ka svetogorskim manastirima za manje od šest meseci, ali se iza povećanog interesovanja kriju velike promene među poklonicima i višegodišnji problemi sa prevozom gostiju.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Metodija po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Jankit. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Tome apostola, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Kada život postane pretežak i izgubi se osećaj smisla, pravoslavno predanje nudi drugačije viđenje: iskušenja nisu znak napuštanja, već put koji se kasnije otkriva kao vođenje kroz veru i istrajnost.
Na ulazu u manastir stoje uputstva koja nisu puka pravila ponašanja, već deo viševekovnog poretka Svete Gore. Zašto se određene navike ostavljaju pred kapijom Atosa i kakvu poruku Epistati upućuju poklonicima?
Od hramova do krsnih slava u domovima, ovi znaci vere imaju duboku simboliku, ali Crkva upozorava na granicu između pobožnosti i narodnih verovanja koja se udaljavaju od njenog učenja.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Od Svetog Save i Stefana Nemanje preko Trojeručice i rukopisa do požara koji umalo nije promenio sudbinu - priča o svetom mestu koje više od osam vekova traje između istorije, vere i monaškog života.
Tokom krštenja beogradskog studenta 1980. godine, na njegovoj glavi se, pred svedocima i objektivom, pojavio neobičan znak - događaj koji se i danas pamti kao jedno od najupečatljivijih svedočenja sa Svete gore
Životna drama Čeha koji je postao monah srpske carske lavre i u gomili zaboravljenih rukopisa pronašao Miroslavljevo jevanđelje – priča o veri, istrajnosti i otkriću koje je promenilo srpsku kulturu.
Kada život postane pretežak i izgubi se osećaj smisla, pravoslavno predanje nudi drugačije viđenje: iskušenja nisu znak napuštanja, već put koji se kasnije otkriva kao vođenje kroz veru i istrajnost.
Od hramova do krsnih slava u domovima, ovi znaci vere imaju duboku simboliku, ali Crkva upozorava na granicu između pobožnosti i narodnih verovanja koja se udaljavaju od njenog učenja.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Od brašna, kakaa, mineralne vode i nekoliko uobičajenih namirnica nastaje jednostavna poslastica koja se priprema bez mnogo truda, a ostaje vazdušasta, punog ukusa i prijatne voćne svežine.