Zašto se Sveta gora naziva - Bogorodičin vrt?
Predanje otkriva kako slučajno skretanje broda i molitva Device Marije stvoriše mesto gde Majka Božja bdi nad monasima i tišinom hiljadugodišnjeg duhovnog sveta.
Među 41 uzorkom, hilandarski med je proglašen najboljim na Trećem međunarodnom ocenjivanju, potvrđujući vekovnu tradiciju monaškog pčelarstva.
Manastir Hilandar sa Svete gore ovenčan je u Beogradu prvom nagradom za najkvalitetniji med. Ovu radosnu vest manastir je podelio na svojoj zvaničnoj Fejsbuk stranici, podsećajući na vekovnu tradiciju monaškog pčelarstva i pažljivog rada u miru i molitvi.
Na Trećem međunarodnom ocenjivanju meda, koje su zajedno organizovali Savez pčelarskih organizacija Srbije i Srpsko društvo za ispitivanje i ocenjivanje meda, Hilandar je zasluženo dobio posebno priznanje. Među 41 prijavljenim uzorkom, manastirski med ocenjen je kao najbolji i osvojio prvo mesto, potvrđujući kvalitet i predanost monaha u očuvanju prirode i tradicije.
Svečana dodela nagrada održana je tokom otvaranja 17. Državnog pčelarskog sajma u Beogradu. Drugo mesto pripalo je Predragu Turniću, a treće Dragomiru Radakoviću. Svi učesnici takmičenja dobili su zahvalnice za učešće, kao znak poštovanja za trud i posvećenost pčelarskoj umetnosti.
Otvarajući manifestaciju, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić istakao je značaj pčelarstva ne samo kao proizvodnje meda, već i kao prirodnog blagoslova kroz oprašivanje, koje doprinosi plodnosti zemlje i dobrobiti zajednice.
- Okupili smo se u trenutku kada pčelarstvo u Srbiji prolazi kroz izazove, ali i kada su postavljeni temelji za njegov dugoročan i sistemski razvoj - naglasio je ministar Glamočić, prenosi portal rts.rs.
Priznanje je u ime manastira primio Milivoj Ranđić, direktor Zadužbine manastira Hilandara. Stručni žiri činili su prof. dr Slađan Rašić, predsednik Srpskog društva za ispitivanje i ocenjivanje meda, kao i dr Dubravka Škrobot i dr Mladenka Pestorić.
Senzorsko ispitivanje kvaliteta uzoraka meda obavljeno je u Laboratoriji za senzorsku analizu hrane Naučnog instituta za prehrambene tehnologije u Novom Sadu, a nagrada za hilandarski med sa Svete gore još jednom potvrđuje da rad u molitvi i predanost prirodi mogu doneti i prepoznatljivost u svetu.
Predanje otkriva kako slučajno skretanje broda i molitva Device Marije stvoriše mesto gde Majka Božja bdi nad monasima i tišinom hiljadugodišnjeg duhovnog sveta.
Životna drama Čeha koji je postao monah srpske carske lavre i u gomili zaboravljenih rukopisa pronašao Miroslavljevo jevanđelje – priča o veri, istrajnosti i otkriću koje je promenilo srpsku kulturu.
Tokom krštenja beogradskog studenta 1980. godine, na njegovoj glavi se, pred svedocima i objektivom, pojavio neobičan znak - događaj koji se i danas pamti kao jedno od najupečatljivijih svedočenja sa Svete gore
Manastiri koje su podizali srpski vladari, knjige pisane na srpskom i zadužbine koje su čuvale narod bez države danas se gotovo ne pominju, a većina hodočasnika i ne zna čijim stopama hoda.
Koju hranu jedu monasi sa Svete gore, čak i kada poste, jedu malo, a ovo su namirnice koje su često na njihovoj trpezi.
Sveta gora, monaška republika na poluostrvu Atos, ima sve potrebne infrastrukturne objekte za svakodnevni život, uključujući hotel, restoran i prodavnicu. Nedavno je otvoren hotel u luci Dafni, koji nudi masažu i druge usluge, što je izazvalo značajnu diskusiju zbog uvođenja masaže u ovu tradicionalnu zajednicu.
Plamen je iz metalnog bureta zahvatio trsku, suvu travu i nisko rastinje, a manastirska protivpožarna ekipa sprečila je njegovo dalje širenje.
Na ulazu u manastir stoje uputstva koja nisu puka pravila ponašanja, već deo viševekovnog poretka Svete Gore. Zašto se određene navike ostavljaju pred kapijom Atosa i kakvu poruku Epistati upućuju poklonicima?
Oštra pouka ave Justina Popovića ne ostavlja prostor za opravdanja, već svakoga suočava sa pitanjem kako svojim postupcima služi Bogu.
Pre 210 godina rođena je Marija Trandafil, žena čije su zadužbine deci bez roditelja, učenicima i hramovima ostavile trag koji se i danas vidi u Novom Sadu.
Odgovor na ovo pitanje može se, inače, naći i u Prvoj poslanici Korinćanima apostola Pavla.
Isusovu molitvu ne zovu slučajno "molitva nad molitvama".
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Isusovu molitvu ne zovu slučajno "molitva nad molitvama".
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Bog ih je, prema predanju, obdario i darom čudotvorstva, pa su kod njih dolazili brojni bolesnici tražeći isceljenje.
Odgovor na ovo pitanje može se, inače, naći i u Prvoj poslanici Korinćanima apostola Pavla.
Isusovu molitvu ne zovu slučajno "molitva nad molitvama".
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.