Tanjug/AP Alessandra Tarantino/ Andrew Medichini/Shutterstock/Negro Elkha
Sastanak ukazuje na to da Vatikan želi da ponovo otvori kanale komunikacije s verskim rukovodstvom Moskve nakon zategnutih odnosa izazvanih zbog sukoba Rusije i Ukrajine.
Papa Lav XIV sastaće se 26. jula sa mitropolitom Antonijem Volokolamskim, šefom Odeljenja za spoljne odnose Ruske pravoslavne crkve, prenela je italijanska agencija ANSA. Ovo će biti prvi susret pape Lava sa visokim ruskim sveštenikom, koji je predstavljao patrijarha Kirila, poglavara Ruske pravoslavne crkve, na sahrani pape Franje.
Sastanak ukazuje na to da Vatikan želi da ponovo otvori kanale komunikacije s verskim rukovodstvom Moskve nakon zategnutih odnosa izazvanih zbog sukoba Rusije i Ukrajine.
Tanjug/AP Gregorio Borgia/ AP Alexander Kazakov
Papa Lav XIV i Vladimir Putin
Rusija je više puta optužila Ukrajinu za gušenje verskih sloboda zbog zabrane rada crkve povezane s Moskvom, koju Kijev optužuje za nastavak veza s Rusijom tokom rata. Ova crkva se ne sme mešati s autokefalnom (samostalnom) Pravoslavnom crkvom Ukrajine.
Tokom razgovora s Putinom, papa je, prema saopštenju Vatikana, naglasio značaj dijaloga i verskih sloboda.
Ruska pravoslavna crkva se smatra blisko povezanom s ruskom vladom, a patrijarh Kiril je više puta javno podržao Rusiju u sukobu sa Ukrajinom.
Tanjug/ AP Oleg Varov
Ruski patrijarh Kiril
Predstojeća audijencija dolazi samo nekoliko nedelja nakon što se papa Lav sastao s predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim 9. jula u Kastel Gandolfu, uoči Konferencije o obnovi Ukrajine koju su zajednički organizovale Italija i Ukrajina.
Dvojica lidera razgovarala su o ratu i "hitnoj potrebi za pravednim i trajnim mirom", prema saopštenju Vatikana. Papa Lav je takođe ponovio svoju ponudu da ugosti i ruske i ukrajinske zvaničnike na pregovorima, iako je Moskva ranije odbacila Vatikan kao moguće mesto održavanja razgovora.
Tanjug Foto Hina Damir Sencar
Volodimir Zelenski
Zelenski je susret nazvao "velikom čašću", izražavajući zahvalnost za papinu podršku i napore ka miru.
Papa Lav je ranije izrazio podršku ratom pogođenoj Ukrajini, rekavši da je zemlja "mučenički stradala" u "besmislenom ratu" sa Rusijom. Njegov prethodnik, pokojni papa Franja, takođe je više puta osuđivao nasilje u Ukrajini, ali je često bio kritikovan zbog izjava koje su se tumačile kao relativizacija odgovornosti Rusije za rat.
U Ukrajini od 2018. godine postoji i delimično priznata Pravoslavna crkva Ukrajine, čiju autokefalnost priznaju Vaseljenska patrijaršija Carigrada, Aleksandrijska patrijaršija, Kiparska crkva i Grčka crkva.
Na obeležavanju hramovne slave Petropavlovskog hrama Podvorja Srpske pravoslavne crkve u Moskvi služena je liturgija uz prisustvo srpskih ministara i ruskih mitropolita, dok je episkop Stefan upozorio na stradanje hrišćana u Damasku, Ukrajini i na Kosovu.
Neposredno pred liturgiju u crkvi u Orelu, sa ikone Hrista Spasitelja poteklo je blagouhano miro. Nastojatelj hrama ističe da je ovo znak Božje milosti i poziv na pokajanje, dok se vernici okupljaju u suzama i molitvi pred čudotvornom ikonom koja širi miris mira.
Vatikan je prošlog meseca saopštio da je teško bolesni Tajkvan Hol, rođen prevremeno hitnim carskim rezom i bez ikakvog pulsa, u potpunosti ozdravio nakon što je jedan lekar prizvao ime davno zaboravljenog španskog sveštenika iz 19. veka.
Stojičević kaže da se iza kulisa geopolitičkih pritisaka odvija se hibridna operacija Zapada usmerena na potkopavanje Srpske i Ruske crkve — kroz medije, univerzitete i politiku gradi se mreža uticaja koja menja lice pravoslavlja.
Rešenje Fanara kojim potvrđuje presudu za koju je sam priznao da je nepravedna pokrenula je talas nezadovoljstva, dok se iza crkvenih zidina vodi tiha, ali sudbonosna borba između savesti, vere i moći.
Od Svetog Jovana Zlatoustog do starca Tadeja, sveti oci nas uče da jezik može biti izvor blagoslova ili prokletstva, a psovka otvara vrata duhovnim iskušenjima.
Recept iz kuvara „Ko posti, dušu gosti“ otkriva kako obični sastojci postaju neodoljiv posni ajvar, savršen za zimnicu, sendviče i tradicionalni domaći namaz pun mirisa i topline manastirskog doma.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Na svom prvom sastanku sa poglavarom Rimokatoličke crkve, mitropolit Antonije preneo je zabrinutost zbog progona Ukrajinske pravoslavne crkve, dok je Sveti Otac pozvao na obnovu dijaloga i zajednički odgovor na izazove savremenog sveta.
Kako je naglasio, to se pre svega može postići ulaganjem u porodicu, zasnovanu na stabilnoj zajednici između muškarca i žene, "malo, ali pravo društvo, a pre svega građansko društvo".
U nedelju je telefonom razgovarao sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim i pomenuo „patnju voljenog ukrajinskog naroda“ u svom prvom nedeljnom blagoslovu na Trgu Svetog Petra.
Ajeti 30–33 iz sure Fussilet (41), izdvojeni za 21. oktobar, podsećaju da istrajnost u veri i činjenje dobra otvaraju vrata Božije zaštite, donose utehu duši i otkrivaju lepotu svakodnevnog poziva ka Alahu.
Sura Fussilat (41:9–12) otkriva red i harmoniju univerzuma, podsećajući vernike na odgovornost prema Stvoritelju i podstičući na duhovni rast i zahvalnost.
Ajeti 40:66-68 sure Ghafir naglašavaju neprolazne istine: život, smrt i sudbina deo su višeg reda koji nas poziva na predanost, strpljenje i razumevanje Božije volje.
Od Svetog Jovana Zlatoustog do starca Tadeja, sveti oci nas uče da jezik može biti izvor blagoslova ili prokletstva, a psovka otvara vrata duhovnim iskušenjima.
Usamljeni hram kod sela Edelevo u Rusiji, za koji se kaže da do njega stižu samo oni kojima vera pokaže put, zbunjuje naučnike, inspiriše vernike i privlači avanturiste iz celog sveta.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Drevna himna „Svjatij Bože, Svjatij Krјepkij, Svjatij Besmertnij, pomiluj nas“ prvi put je zapevana tokom zemljotresa u Carigradu, a i danas odzvanja hramovima kao molitva koja spaja ljude, anđele i Boga.
U jevanđeljskim začelima za 20. sredu po Duhovima, Hristos danas postavlja pitanje koje se tiče svakog čoveka – koliko zaista živimo ono što govorimo i kako vera postaje temelj koji odoleva svim iskušenjima.