Na svom prvom sastanku sa poglavarom Rimokatoličke crkve, mitropolit Antonije preneo je zabrinutost zbog progona Ukrajinske pravoslavne crkve, dok je Sveti Otac pozvao na obnovu dijaloga i zajednički odgovor na izazove savremenog sveta.
U senci svetskih sukoba i raskola unutar hrišćanskog sveta, susret u Apostolskoj palati u Vatikanu iznova je skrenuo pažnju verske i šire javnosti. U pitanju je susret mitropolita volokolamskog Antonija, predsednika Odeljenja za spoljne crkvene odnose Moskovske patrijaršije, sa poglavarom Rimokatoličke crkve – papom Lavom XIV.
Ovaj istorijski sastanak, prvi te vrste otkako je papa Lav XIV ustoličen 18. maja 2025. godine, bio je i prilika i izazov za razmenu bratskih pozdrava, ali i za iznošenje teških tema koje razdiru savremeni svet – od narušenog jedinstva među hrišćanima do ratom ranjenih prostora Ukrajine i Bliskog istoka.
Ruka pomirenja i srdačne poruke
U duhu pravoslavne bratske ljubavi, mitropolit Antonije je uputio papi Lavu XIV srdačne pozdrave i blagoslove u ime patrijarha moskovskog Kirila, čestitajući mu na izboru za poglavara Rimokatoličke crkve. Papa je, sa svoje strane, izrazio iskrenu zahvalnost, naglasivši značaj jačanja odnosa između Ruske pravoslavne crkve i Rimokatoličke crkve – posebno u vremenu kada svet čezne za mirom i duhovnim jedinstvom.
U središtu dijaloga – Ukrajina i istina
Prema informacijama koje prenosi ruska agencija RIA Novosti, mitropolit Antonije je iskoristio ovu priliku da detaljno upozna papu sa, kako je naveo, „progonom kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve“ u Ukrajini. Ova tema, prema navodima brojnih ruskih i međunarodnih medija, izazvala je posebnu pažnju tokom razgovora.
Susret u Vatikanu
papa Lav XIV i mitropolit Antonije
Portal Lenta.ru ističe da se susret dotakao širokog spektra pitanja – od teoloških i ekumenskih, do aktuelnih geopolitičkih izazova. S posebnom pažnjom papa i mitropolit razgovarali su o potrebi očuvanja hrišćanskog dostojanstva u zonama sukoba i o izazovima sa kojima se vernici suočavaju u savremenom svetu.
Prva audijencija, oštri tonovi u pozadini
Kako navodi Deutsche Welle, ovo je bila prva zvanična audijencija novog pape sa predstavnikom Ruske pravoslavne crkve. Međutim, iza diplomatskih osmeha i prigodnih poklona koji su razmenjeni na kraju sastanka, čuli su se i ozbiljniji tonovi. Mitropolit Antonije je, prema pisanju DW-a, podsetio na raniji stav Moskovske patrijaršije da Vatikan ne može biti neutralno tlo za mirovne pregovore između Rusije i Ukrajine, jer – kako je rekao – „Katolička crkva nije pokazala dovoljan stepen nepristrasnosti“. Posebno je istakao izostanak reakcije Vatikana na, kako je naveo, „rusofobne izjave“ pojedinih ukrajinskih grkokatolika.
Simboli mira usred raskola
Uprkos teškim rečima i kompleksnosti odnosa, susret je okončan razmenom prigodnih poklona – simbola dobre volje i otvorenosti ka nastavku dijaloga. U vremenu kada svet ne prestaje da bruji o ratovima, polarizaciji i duhovnim prazninama, ovaj susret nosi težinu nade – da i u različitostima Crkve mogu pronaći zajednički jezik u ime Hrista, istine i mira.
Crkvena diplomatija sa pogledom ka večnosti
Susret pape Lava XIV i mitropolita Antonija nije bio tek kurtoazni čin crkvene diplomatije, već duhovni događaj koji traži tumačenje u svetlosti Jevanđelja. Dok jedni u njemu vide plamičak nade, drugi podsećaju na duboke rane koje i dalje krvare među hrišćanima. Ipak, jedno je sigurno – tamo gde se Crkve sretnu, makar i u različitosti, vrata večnosti ostaju otvorena za dijalog, pokajanje i milost.
U Ukrajini od 2018. godine postoji i delimično priznata Pravoslavna crkva Ukrajine, čiju autokefalnost priznaju Vaseljenska patrijaršija Carigrada, Aleksandrijska patrijaršija, Kiparska crkva i Grčka crkva.
Na obeležavanju hramovne slave Petropavlovskog hrama Podvorja Srpske pravoslavne crkve u Moskvi služena je liturgija uz prisustvo srpskih ministara i ruskih mitropolita, dok je episkop Stefan upozorio na stradanje hrišćana u Damasku, Ukrajini i na Kosovu.
Sastanak ukazuje na to da Vatikan želi da ponovo otvori kanale komunikacije s verskim rukovodstvom Moskve nakon zategnutih odnosa izazvanih zbog sukoba Rusije i Ukrajine.
Patrijarhova poseta i simboličan poklon razmenjen između Crkve i industrije još jednom su pokazali duboku vezu između duhovnog i tehnološkog stuba savremene Rusije.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobna Teodora Aleksandrijska. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih mučenika Prota i Hijacinta, dok Jevreji večeras dočekuju Roš Hašanu, a za muslimane je petak dan džuma-namaza.
Pouka svetogorskog starca otvara pitanje zbog čega se greh više ne krije, već se često predstavlja kao sloboda, dok se moral, uzdržanje i pobožan život sve češće proglašavaju zaostalima.
Plamen se širi planinskim područjem u blizini jedne od najvećih pravoslavnih svetinja na Balkanu, dok se sa posebnom pažnjom prati situacija oko manastirskog kompleksa i dalje širenje požara.
Samo nekoliko osnovnih sastojaka potrebno je za mekan i sočan kolač natopljen mlekom, koji se nekada često nalazio na porodičnom stolu, bez čekanja na poseban povod.
Italijanski dizajner kreirao je liturgijske odežde za Benedikta XVI, Franju i Lava XIV, dok njegove izjave o prihvatanju različitih ljudi sada izazivaju oštre reakcije u katoličkim krugovima.
Sveštenici koji pripadaju Bratstvu, kao i vernici koji mu se formalno pridruže, smatraju se da se nalaze u raskolu, zbog čega i oni podležu ekskomunikaciji.
Sveti Otac tokom posete Španiji poručio da Crkva mora da čuje žrtve, prizna odgovornost i obezbedi obeštećenje, uz jačanje mera zaštite i prevencije zloupotreba.
Pouka svetogorskog starca otvara pitanje zbog čega se greh više ne krije, već se često predstavlja kao sloboda, dok se moral, uzdržanje i pobožan život sve češće proglašavaju zaostalima.
Govoreći o duhovnim uzrocima ovakvog stanja, arhimandrit Jovan Jelenkov ističe da tuga može biti povezana sa odsustvom vere, kada čovek u svojoj nemoći prestaje da vidi svetlost i izlaz.
Govoreći o duhovnim uzrocima ovakvog stanja, arhimandrit Jovan Jelenkov ističe da tuga može biti povezana sa odsustvom vere, kada čovek u svojoj nemoći prestaje da vidi svetlost i izlaz.
Samo nekoliko osnovnih sastojaka potrebno je za mekan i sočan kolač natopljen mlekom, koji se nekada često nalazio na porodičnom stolu, bez čekanja na poseban povod.
U besedi za četvrtak 15. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o iskušenju da čovek odbaci Hrista zbog težine Njegovog puta i prihvati onoga koji nudi prividno lakši život, ugađa strastima i vodi u propast.