PUPINOVA PITA SA ŠLJIVAMA: Pravi se jednostavno, peče kratko, a nestaje sa stola dok trepnete
Ova starinska poslastica sa šljivama i bademima nosi ime Mihajla Pupina, kome je, prema predanju, upravo ona bila omiljena.
Samo nekoliko osnovnih sastojaka potrebno je za mekan i sočan kolač natopljen mlekom, koji se nekada često nalazio na porodičnom stolu, bez čekanja na poseban povod.
Kad se porodica okupi za stolom, baka je znala šta će obradovati i decu i odrasle. Iz rerne bi zamirisao koh, još topao i rumen po ivicama, a zatim bi ga polako prelila mlekom i ostavila da ga upije. Nije za njega bila potrebna slava, rođendan ili neki drugi veliki povod. Dovoljno je bilo da se ukućanima jede nešto slatko. Taj mekani, mlečni kolač od svega nekoliko sastojaka mnoge i danas vraća u detinjstvo, u kuhinju majke ili bake i u vreme kada se za dobar kolač nije moralo imati mnogo toga u kući.
U odnosu na raskošne torte i komplikovane poslastice, koh deluje gotovo skromno, ali njegov ukus i osećaj koji budi dok ga jedemo teško je nadmašiti. Bake su ga pravile danima kada crkveni tipik ne propisuje post, ili u Beloj nedelji kada je dozvoljen beli mrs, a ovaj stari recept, bez brašna i ulja, ostao je sačuvan upravo kroz porodične kuhinje.
10 jaja
20 supenih kašika griza (na jedno jaje idu dve kašike griza)
7 do 8 kašika šećera za mleko + 2 kašike za testo
1 prašak za pecivo
2 do 2,5 litra mleka
1 kesica vanilin šećera, po želji
Jaja koja su bila na sobnoj temperaturi razdvojite na belanca i žumanca. Belanca dobro umutite u čvrst sneg, pa dodajte malo-pomalo žumanca, muteći mikserom. U tu masu stavite oko dve kašike šećera.
Griz pomešajte sa praškom za pecivo i špatulom ga malo-pomalo umešajte u masu od jaja. Laganim pokretima sjedinite griz sa jajima, tako da masa ostane vazdušasta. Kad ste sjedinili sav griz, preručite masu u posudu za pečenje. Za ovu količinu možete koristiti pleh dimenzija oko 35 × 25 centimetara, a možete upotrebiti i okruglu tepsiju. Dobro je podmazati stranice posude za pečenje uljem ili margarinom kako se testo ne bi zalepilo tokom pečenja, jer se u tom slučaju neće lepo podići.
Pecite na 180 stepeni oko 25 do 30 minuta. Proverite čačkalicom da li je pečeno, a videćete i po ivicama testa, koje će se odvojiti od posude kada bude pečeno.
Dok se koh peče, zagrejte mleko sa nekoliko kašika šećera, što zavisi od toga koliko želite da bude slatko. Pečeni koh izvadite iz rerne, izbockajte viljuškom na više mesta kako bi bolje upio mleko, pa kutlačom polako nalivajte mleko preko koha. Kada nalijete malo više od polovine mleka, sačekajte da ga koh upije, pa tek onda dodajte preostalo mleko. Dva litra mleka su dovoljna, ali neko voli da ima malo više mleka, pa može da stavi i 2,5 litra.
Ostavite da se koh dobro ohladi pre serviranja.
BONUS VIDEO
Ova starinska poslastica sa šljivama i bademima nosi ime Mihajla Pupina, kome je, prema predanju, upravo ona bila omiljena. Kretoš torta donosi spoj sočnog patišpanja, bogatog fila od oraha, čokolade i keksa i nežnog svilenog šlaga, pa je odličan izbor za slavu, praznik ili porodično okupljanje. Bez komplikovanih koraka i namirnica koje morate posebno da kupujete, ovaj mekani kolač priprema se brzo, a završni dodir daju šećer u prahu i mirisna korica pomorandže. Od osušenih ostataka nastaju puding sa jabukama i suvim grožđem, carski drobljenac i mirisne prezle za knedle, baš po receptima koji su čuvali svaku koricu.
Priprema
PUPINOVA PITA SA ŠLJIVAMA: Pravi se jednostavno, peče kratko, a nestaje sa stola dok trepnete
JEDNA OD NAJJEDNOSTAVNIJIH SVEČANIH TORTI, A IZGLEDA KAO DA STE SE MNOGO VIŠE POTRUDILI: Stari recept iz bakine sveske krije jedan “svilenkasti” trik
MORUZNICA JE STARINSKI KOLAČ KOJI IZNENAĐUJE: Od šolje brašna i nekoliko osnovnih sastojaka do mirisne poslastice
“GREH JE BACATI HLEB”: Tri recepta naših baka za ukusne poslastice od tvrdih kriški
Bez skupih sastojaka i dugog kuvanja, ova neobična poslastica bila je doručak u danima kada je bio dozvoljen beli mrs.
Krompir, crni luk i jaja uz malo masti daju jelo koje je nekada bilo jednostavno rešenje za gladne pastire i ukućane.
Rektor Niške bogoslovije objašnjava zašto su molitva, milostinja i vera u Vaskrsenje dragoceniji od skupih spomenika i bogatih trpeza i šta zaista možemo da učinimo za duše svojih upokojenih.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Miholjske zadušnice i Svetog mučenika Kalistrata po starom kalendaru, dok po novom proslavljaju Svete mučenike Evlampija i Evlampiju. Katolička crkva obeležava Svetog Franju Bordžiju, Jevreji obeležavaju Šabat Berešit, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Nekada se ništa iz kuhinje nije olako bacalo, a naročito ne hleb. Od nekoliko skromnih sastojaka nastaje sočan obrok sa zlatnom koricom.
Bez rerne i komplikovanog postupka, mekano testo za tili čas postaje mirisno pecivo koje se na trpezu iznosi uz sir, kajmak ili jogurt.
Svinjetina se najpre lagano dinsta, zatim joj se dodaje obilje luka i začini, pa se sve zajedno dugo krčka dok ne dobije pun ukus.
Pravi se bez komplikovanja, a jedan detalj u pripremi daje joj naročito pun ukus i miris domaće kuhinje.
U našoj krvi su nebrojeni preci, sa njima je i deo nas otišao Bogu, govorio je starac Visarion.
Ko zaboravi sopstveni put, lako može zaboraviti i šta ga je oblikovalo.
Niko u manastiru nije znao njen pravi identitet.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Kandilo podseća na potrebu za molitvom, na to da je Hristos jedina istinita svetlost i da vera u njega treba da osvetljava čovekov život.
U svetinji u Ilajnu, gde su ga dočekali monasi i brojni vernici, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o Božjem promislu, duhovnim korenima Srba u Australiji i svetinjama koje čuvaju veru daleko od otadžbine.
U našoj krvi su nebrojeni preci, sa njima je i deo nas otišao Bogu, govorio je starac Visarion.