Bez skupih sastojaka i dugog kuvanja, ova neobična poslastica bila je doručak u danima kada je bio dozvoljen beli mrs.
Jedno jaje, malo brašna, mleko i nekoliko kašika šećera bili su dovoljni da za doručak zamiriše cela kuća. Brašno se prstima trljalo sa jajetom dok ne nastanu sitne mrvice, mleko se zagrevalo u šerpi, a onda bi se sve spojilo u toplu, gustu poslasticu koja se jela kašikom, poput sutlijaša. Preko nje se posipao cimet, a tanjiri bi na sto stigli još topli.
Ova poslastica nastala je u zaplanjskom kraju, odakle se vremenom proširila po celoj Srbiji, a potom su je potisnuli moderniji slatkiši. Pripremala se u danima kada crkveni tipik dozvoljava mrsnu hranu, kao i tokom Bele nedelje, kada je dozvoljen beli mrs. Jednostavan recept, sa namirnicama koje su se gotovo uvek nalazile u kući, danas je nepravedno potisnut iz kuhinja, iako se za nekoliko minuta dobija doručak koji vraća ukus nekog drugog vremena.
Sastojci
1 jaje
300 g brašna
500 ml mleka
3–4 kašike šećera
1 kesica vanile
prstohvat cimeta
Priprema
Sipajte brašno u posudu i razbijte jaje u njega. Prstima trljajte brašno sa jajetom dok ne dobijete sitne mrvice. Gotove mrvice stavite u sito i prosejte kako biste odstranili višak brašna.
U šerpi zagrejte mleko. Čim mleko provri, stavite pripremljene mrvice. Dodajte šećer, malo vanilin-šećera ili ekstrakta vanile i kuvajte 5–10 minuta, sve vreme mešajući da ne zagori. Treba da dobijete gustinu pudinga ili sutlijaša.
Sipajte u posudice kao za sutlijaš, a odozgo stavite prstohvat cimeta, ako volite taj ukus. Poslužite toplo ili ostavite da se ohladi na sobnu temperaturu, kao doručak, kako se nekada služilo, ili kao poslasticu posle ručka.
Bez komplikovanih koraka i namirnica koje morate posebno da kupujete, ovaj mekani kolač priprema se brzo, a završni dodir daju šećer u prahu i mirisna korica pomorandže.
Od osušenih ostataka nastaju puding sa jabukama i suvim grožđem, carski drobljenac i mirisne prezle za knedle, baš po receptima koji su čuvali svaku koricu.
Samo nekoliko osnovnih sastojaka potrebno je za mekan i sočan kolač natopljen mlekom, koji se nekada često nalazio na porodičnom stolu, bez čekanja na poseban povod.
Sedmi Festival manastirskih proizvoda održan je 19. i 20. septembra ispred Hrama Svetog Save, gde su posetioci mogli da upoznaju rad monaških zajednica i da na jednom mestu vide njihove brojne proizvode.
Paroh podgorički govorio je o darovima koje čovek prima od Boga, odgovornosti koju oni nose, ali i o strahu koji ne sme da postane stanje iz kojeg čovek više ne vidi sopstvene mogućnosti.
U besedi iz 1964. svetitelj otkriva duboko značenje praznika i objašnjava kakvu vezu imaju Presveta Bogomajka, Hristova pobeda nad smrću, Sveto Pričešće i čovekov put ka spasenju.
Sedmi Festival manastirskih proizvoda održan je 19. i 20. septembra ispred Hrama Svetog Save, gde su posetioci mogli da upoznaju rad monaških zajednica i da na jednom mestu vide njihove brojne proizvode.
Paroh podgorički govorio je o darovima koje čovek prima od Boga, odgovornosti koju oni nose, ali i o strahu koji ne sme da postane stanje iz kojeg čovek više ne vidi sopstvene mogućnosti.
Sedmi Festival manastirskih proizvoda održan je 19. i 20. septembra ispred Hrama Svetog Save, gde su posetioci mogli da upoznaju rad monaških zajednica i da na jednom mestu vide njihove brojne proizvode.
Pouka ruskog svetitelja govori o trenutku kada nas povreda i ljutnja potpuno savladaju, a sopstvena snaga više nije dovoljna da zaustavi ono što se događa u nama.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Malu Gospojinu, po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti apostol Kodrat. Katolička crkva obeležava Svetog apostola Mateja, dok Jevreji danas obeležavaju Jom Kipur, a muslimani nastavljaju mesec rebiul-ahir.