Otkrijte tajne manastirske kuhinje - mirisi, začini i jednostavna priprema čine ovu posnu sarmu neodoljivom za svaku trpezu.
Sarma zauzima posebno mesto na trpezama balkanskih domova, posebno tokom hladnih zimskih meseci, kada mirisi iz kuhinje unose toplinu i osećaj doma. Skoro svaka domaćica čuva neku svoju malu tajnu ili kulinarski trik koji čini baš njenu sarmu nezamenjivom – od sočnosti do začina koji ostaju u sećanju.
Kada je reč o posnoj verziji ovog omiljenog jela, često se ističe recept po kome sarme pripremaju monasi manastira Hilandar. Jednostavan je za pripremu, ali toliko ukusan da miris i bogatstvo ukusa ostaju dugo urezani u pamćenju. Zbog toga, donosimo vam autentični recept Hilandarskih monaha, čija posna sarma očarava svojom aromom i posebnim dodirom manastirske kuhinje.
Sastojci
2 praziluka
2 glavice crnog luka
šargarepa
100 g pirinča
350–400 g mlevenih oraha
100 g dimljene ribe (losos)
12-15 listova kiselog kupusa
freepik
Posna sarma po receptu sa Hilandara
Priprema
Prvo pripremite smesu za fil. Na ulju propržite sitno seckani praziluk, crni luk i rendanu šargarepu dok ne omekšaju. U proprženo povrće dodajte oprani pirinač i mlevene orahe. Dobro promešajte da se svi sastojci sjedine. Nakon toga dodajte dimljenu ribu, a zatim sve začine - so, biber, suvi začin, crvenu mlevenu papriku, beli luk u granulama, peršun i čili. Još jednom sve promešajte.
Pripremljenu smesu pažljivo umotajte u listove kiselog kupusa i slažite u šerpu. Stavite sarmu u prethodno zagrejanu rernu i pecite na 200°C oko sat vremena, dok listovi ne omekšaju, a fil ne upije sve arome.
Recept iz 1855. godine jeromonaha Jeroteja otkriva kako jednostavni sastojci mogu stvoriti jelo puno domaće topline i tradicije – idealno za dane koji nisu posni.
Otac Jerotej Draganović iz manastira Krušedol još sredinom XIX veka otkrio je kako običan pečeni krompir pretvoriti u jelo koje oplemenjuje svaki obrok, idealno za dane posta, laganu užinu ili prilog uz ribu i druga jela.
Monah otkriva recept iz svog „Svetogorskog kuvara“ – jednostavan, aromatičan hleb s maslinama i paprikom, koji od običnog obroka pravi malu meditaciju u vašoj kuhinji i unosi duh Hilandara u dom.
Ova aromatična manastirska čorba od rečne ribe vodi vas kroz vekovne običaje i otkriva kako pripremiti jelo koje čuva duh posta i posne slavske trpeze.
Otkrijte kako kombinacija začina, crnog luka, belog luka i crvenog vina pretvara običan karfiol u hranljiv i bogat obrok koji je vekovima služio monasima.
Daleko od gradske gužve, domaćinstvo "Stari hrast" čuva ukuse ovog kraja kroz domaće namirnice, tradicionalna jela i atmosferu kakva se danas retko pronalazi.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Otkrijte kako u manastirskoj kuhinji, kroz zajednički trud bratstva i hodočasnika, nastaje posno jelo koje se priprema unapred, bez žurbe, i čuva ukus Hilandara i smisao posta.
Autentični recept objavljen u kuvaru 1855. godine za drevno jelo koje jača telo i um, a u sebi nosi više od obične hrane – deo neugasivog svetogorskog blagoslova.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnu mati Paraskevu, Svetu Petku, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog mučenika Nestora. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Sabine Avilske, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Vitovnički duhovnik objasnio je zašto krštenje i krsna slava nisu dovoljni ako se ne menjamo iznutra i ne trudimo se da živimo u skladu sa hrišćanskim učenjem.
U Crkvi Ružici služeno je praznično bdenje, dok su u Kapeli Svete Petke sveštenici čitali molitve pred moštima svetiteljke i blagosiljali okupljene vernike. Potom je u kapeli služena i sveta tajna jeleosvećenja.