U svetogorskim manastirima vekovima se pripremaju ove nežne sarmice u patlidžanu, a sada recept stiže i do vaše trpeze – spoj jednostavnosti, duhovnog mira i bogatstva ukusa koji prevazilazi sva očekivanja.
Sarmice sa patlidžanom predstavljaju blagosloveni spoj jednostavnosti i duhovne dubine isposničke kuhinje. Ovo posno jelo, koje se često priprema i u svetogorskim manastirima, svedoči o mudrosti monaške trpeze – gde se iz najskromnijih sastojaka rađa bogatstvo ukusa. Umesto vinovog lista, za omotač se koristi tanko sečen patlidžan, čija svilenkasta tekstura i blago zemljani ukus oplemenjuju svaki zalogaj.
Ispod ovog nežnog omotača krije se mirisna smesa pirinča, pinjola i aromatičnog bilja, pripremljena s ljubavlju i pažnjom – kako i dolikuje jelima koja se služe u danima posta. Bilo da se kuvaju na pari ili peku u pećnici, ove sarmice odišu mediteranskom punoćom i tihom duhovnom raskoši. Ukoliko nije post, mogu se poslužiti i s kašikom osvežavajućeg tzatzikija (grčkog jogurt-sosa sa krastavcem i belim lukom), kao blaga nadogradnja već savršene harmonije ukusa.
Sastojci:
1 ½ kg patlidžana
4 zrela paradajza
2 glavice crnog luka
4–6 stabljika mladog luka
1 šolja pirinča
Malo mirođije
Malo peršuna
Malo pinjola (po želji)
1 crvena paprika
1 narandžasta paprika
1 žuta paprika
So
Biber
1 šolja maslinovog ulja
Ulje za prženje
Schutterstock/ZAHRA22
Ovo jelo se češće priprema sa listovima vinove loze, a patlidžan mu daje svilenkastu strukturu
Priprema:
Patlidžane isecite na malo deblje kriške i ispržite ih.
Odmah potom stavite ih na upijajući papir da se ocede od viška ulja.
Pinjole prepecite na malo maslinovog ulja.
Istovremeno, pirinač potopite u vodi na oko pola sata.
Za fil:
Crni i mladi luk, kao i paprike, sitno iseckajte.
Propržite ih u šerpi.
Zatim dodajte dva rendana paradajza, pirinač, pinjole sa uljem u kojem su se pekli, mirođiju, sitno seckani peršun i mladi luk.
Dobro začinite solju i biberom.
Skinite šerpu sa ringle.
Za slaganje:
Uzmite dve kriške patlidžana i stavite ih ukršteno (u oblik krsta).
U sredinu stavite kašiku fila.
Pažljivo uvijte i pričvrstite čačkalicom.
Složite sarmice u vatrostalnu posudu jednu do druge.
Prelijte ih ostatkom maslinovog ulja i sokom od preostala dva paradajza.
Pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 180°C oko 30 minuta.
Saveti monaha:
Obratite pažnju na vreme kuvanja fila – smeša ne treba da se previše raskuva. Ako nemate vremena za uvijanje, fil možete rasporediti preko kriški patlidžana i tako ih zapeći. Alternativno, stavite fil na jednu krišku i urolajte. Ako ne volite pinjole, slobodno ih izostavite. Koristite paprike koje imate – boja i vrsta nisu presudne.
U danima posta kada je dozvoljena riba, ovaj jednostavan, a raskošan manastirski recept donosi savršenu ravnotežu ukusa i duhovnog mira — lagano, osvežavajuće i blagotvorno za telo i srce.
Na trpezi atonskih monaha nema raskoši, ali ima nečeg mnogo vrednijeg - smirenja, duhovnog poretka i ukusa koji nose pečat molitve. Isprobajte kako izgleda posna gozba, po meri vere.
U manastiru gde post ima ukus mira, mati Atanasija otkriva kako i najskromniji sastojci, uz molitvu i blagoslov, postaju trpeza dostojna praznika — donosimo vam recept iz knjige Srpski posni kuvar koji se ne zaboravlja.
Jednostavno, a bogato jelo od ribe i krompira u domaćem paradajz-sosu, po receptu koji monasi ne menjaju vekovima, a koji sada možete pripremiti i u svom domu.
Prezviter dr Oliver Subotić podelio je snažno iskustvo sa prisutnima na duhovnoj tribini u Parohijskom domu hrama Svetog Aleksandra Nevskog – kako je, umesto leka iz apoteke, pronašao mir i olakšanje kroz reči iz Svetog pisma.
U drugom delu ekskluzivnog intervjua za religija.rs, starešina manastira Svetih arhangela govori o godinama borbe bez mržnje, o veri koja ne traži osvetu, već snagu za oproštaj, i otkriva zašto Srbi na Kosovu nisu zaboravili ko su – ni kome pripadaju.
Posle potresa jačine 8,8 stepeni i razornih talasa koji su pogodili Kamčatku i Kurilska ostrva, naučnici upozoravaju na mogući još jači zemljotres u narednih 30 dana, dok Ruska Pravoslavna Crkva spasava monahe i svetinje iz poplavljenih hramova.
Kad je odbio zadatak da obnovi razoreni manastir, jeromonah Kiprijan nije ni slutio da će iste noći doživeti susret sa Svetom Marinom, koja će mu preneti poruku s neba i otkriti izvor vode „za ceo Andros“.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Autentični recept objavljen u kuvaru 1855. godine za drevno jelo koje jača telo i um, a u sebi nosi više od obične hrane – deo neugasivog svetogorskog blagoslova.
Otkrivamo kako monasi u srpskoj carskoj lavri pripremaju svoje čuvene posne rezance, zašto se u ovom jelu hleb nikada ne baca i kako ga možete obogatiti mirisom tartufa ili vrganja.
Otkrijte kako monasi pripremaju sardine plaki – jednostavno jelo iz rerne sa paradajz sosom, koje daje snagu za dug dan molitve i rada, a donosi mir svakome ko ga jede sa zahvalnošću.
U vremenu kada se trpeza nije merila bogatstvom već dušom domaćina, jelo od jagnjetine i pasulja krasilo je praznične dane metohijskih kuća – donosimo autentičan recept koji čuva toplinu predanja i sećanje na zajedništvo oko stola.
Stari srpski recept za umak od belog luka vraća toplinu detinjstva i mirise posta na trpezu. Pravi se brzo, od jednostavnih sastojaka, a uz jedno malo prilagođavanje – postaje i posno čudo koje oplemenjuje svaki zalogaj.
Otkrijte kako se priprema ova starinska pita – mirisna, slojevita i bogata, onako kako se nekada spremala posle liturgije, za okupljanje oko trpeze koja je bila svetinja doma.
Prezviter dr Oliver Subotić podelio je snažno iskustvo sa prisutnima na duhovnoj tribini u Parohijskom domu hrama Svetog Aleksandra Nevskog – kako je, umesto leka iz apoteke, pronašao mir i olakšanje kroz reči iz Svetog pisma.
U drugom delu ekskluzivnog intervjua za religija.rs, starešina manastira Svetih arhangela govori o godinama borbe bez mržnje, o veri koja ne traži osvetu, već snagu za oproštaj, i otkriva zašto Srbi na Kosovu nisu zaboravili ko su – ni kome pripadaju.
U ekskluzivnom intervjuu, starešina manastira Svetih arhangela kod Prizrena govori o duhovnoj snazi, teškim iskušenjima i rastućem značaju manastira za Srbe na Kosovu i Metohiji.
Ovo narod veruje od pamtiveka, a nikada nije bilo tačno: svetac je iz Starog zaveta, a svetica iz vremena Rimskog carstva. Njih ne spajaju krvne veze, već samo narodna mašta i mitski strah od groma i ognja.
U besedi za sredu 8. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da istina nije sezonska stvar – ona se mora čuti, primiti i ponovo slušati, baš kao što se svakoga dana ore zemlja, ide putem i jede hleb. Bez tog ritma, duša ostaje prazna.