U manastiru gde post ima ukus mira, mati Atanasija otkriva kako i najskromniji sastojci, uz molitvu i blagoslov, postaju trpeza dostojna praznika — donosimo vam recept iz knjige Srpski posni kuvar koji se ne zaboravlja.
Tamo gde se mir ne traži, već se živi, u manastiru Rukumija, mati Atanasija sabrala je recepte koji više hrane srce nego telo. U svojoj knjizi "Srbski posni kuvar", ova monahinja otkriva kako se i od najskromnijih sastojaka može pripremiti ukusno jelo koje miriše na trpezu posta i molitve.
Njene posne faširane šnicle nisu samo obrok, već i svedočanstvo da se kroz kuvanje može služiti Bogu. U ovom receptu sabrani su jednostavnost, predanje i ljubav, a mirisi koje šire bude uspomene na tihe večere u manastirskoj trpezariji.
Sastojci:
100 g ljuspica soje poparenih toplom vodom
100 g mokrog izdrobljenog hleba
2 rendane šargarepe
1 rendan krompir
1 sitno iseckana glavica belog luka
oko 200 g brašna
1 kesica praška za pecivo
so, sušeni začin, biber
ulje za prženje
Shutterstock/Nadezhda Nesterova
Posne faširane šnicle od soje, idealan su obrok u vreme posta na vodi
Priprema:
Sve sastojke dobro izmešajte u jednoj posudi dok se masa ne sjedini. Trebalo bi da bude gusta, poput kačamaka.
Zagrejte veću količinu ulja, kao za prženje krofni. Kašikom na vrelo ulje spustite prvo probnu šniclu. Ukoliko se ne raspada i temperatura je odgovarajuća, nastavite sa ostalima. Ako se smesa raspada, dodajte još brašna. Ako je previše tvrda, dodajte malo vode.
Kada masa postane adekvatna vašem ukusu, propržite i poslužite toplo.
U monaškoj kuhinji svako jelo nosi pečat molitve
U kuhinji mati Atanasije svaki recept je više od kuvarskog saveta — on je poziv na sabranost, tišinu i blagodarenje. Njene šnicle nisu luksuzna trpeza, ali u njima se oseća nebeski ukus: ukus žrtve, ljubavi i posvećenosti Bogu.
Uz malo truda i ljubavi, post postaje gozba! Isprobajte recept za sočne posne pljeskavice koje će obogatiti vašu trpezu i doneti vam istinsku gastronomsku radost.
Monaško jelo koje se lako priprema dokaz je da i posna kuhinja može biti sočna i ukusna. Savršen spoj prirodnih sastojaka bogatih aroma donosi puni ukus i duh tradicije na vašu trpezu.
Iz zbirke recepata arhimandrita Onufrija Hilandarca donosimo vam manastirsku spanakopitu – hranljivu, mirisnu i pripremljenu po drevnim monaškim pravilima.
Bez mesa, ali s obiljem ukusa, ove nežne rolnice sa crvenim kupusom, tikvicom i šargarepom donose miris doma, toplinu posta i potvrđuju da duhovnost može prebivati i na vašoj trpezi.
Bez kapi viška ulja, a hrskav do savršenstva — ovo starinsko jelo sa manastirskih trpeza pokazuje da istinska čarolija dolazi iz jednostavnosti i vere u meru.
Od nekadašnja dva poljupca do prepoznatljivog znaka identiteta, ovaj gest prerastao je u potvrdu vere, istorije i pripadnosti – dok isti pravoslavni okvir kod drugih naroda nije dobio isto značenje.
Pravoslavna vera nas uči da krst koji nosimo nije samo spoljašnje stradanje, već i unutrašnja borba da sačuvamo dobrotu i milosrđe čak i onda kada smo povređeni.
Kako geopolitička napetost raste, starci sa Svete gore upozoravaju da današnji događaji odjekuju proroštvima Svetog Kozme, Svetog Pajsija i Svetog Porfirija, pozivajući vernike na budnost i nadu.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Otac Jerotej Draganović iz manastira Krušedol još sredinom XIX veka otkrio je kako običan pečeni krompir pretvoriti u jelo koje oplemenjuje svaki obrok, idealno za dane posta, laganu užinu ili prilog uz ribu i druga jela.
Recept iz kuvara „Ko posti, dušu gosti“ otkriva kako obični sastojci postaju neodoljiv posni ajvar, savršen za zimnicu, sendviče i tradicionalni domaći namaz pun mirisa i topline manastirskog doma.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
U besedi za četvrtak 4. nedelje Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako Hristos menja običnog čoveka u naslednika, dajući mu moć da vlada sobom, svojim mislima i svetom oko sebe.
Dva značajna spomena padaju istog dana, pa Tipik nalaže drugačiji raspored kako bi oba bila proslavljena bez skraćivanja i narušavanja bogoslužbenog poretka.