Bez kapi viška ulja, a hrskav do savršenstva — ovo starinsko jelo sa manastirskih trpeza pokazuje da istinska čarolija dolazi iz jednostavnosti i vere u meru.
U danima posta, pa čak i kada je dozvoljeno ulje, monaška trpeza nikada ne obiluje biljnim masnoćama. U manastirima se, vekovima unazad, razvijala jednostavna, ali izuzetno ukusna kuhinja, koja se oslanja na prirodne namirnice, umerenost i mudrost pripreme. Tako su nastale i mnoge verzije poznatih jela — ali u svom tihom, duhovnom ruhu.
Jedno od takvih jela je i manastirski krompir, koji na prvi pogled podseća na pomfrit, ali je mnogo ukusniji, zdraviji i, što je najvažnije, nije natopljen uljem. Hrskav spolja, mekan iznutra — ovo jelo će vas osvojiti svojom jednostavnošću i bogatstvom ukusa. Ostavite tiganj po strani i napravite neodoljivo ukusne krompiriće u rerni! Obožavaće ih i mali i veliki!
Sastojci:
6 krompira srednje veličine
2–3 čena belog luka, isečena na tanke listiće
2 kašike maslinovog ulja
30 g posnog margarina
so
biber
papir za pečenje
Shutterstock/Anastasia Kamysheva
Kaluđerski krompir iz rerne
Priprema:
Operite krompire i isecite ih na taknke kolutove, ali ne presecajte do kraja. Poređajte ih na papir za pečenje, stavite seckani beli luk između kolutova, dodajte maslinovo ulje, marharin, so, biber i po želji još neki začin. Pecite krompire u unapred zagrejanoj rerni na 220 stepeni oko 40 minuta.
Servirajte ih tople, direktno iz rerne, na drvenoj dasci ili u keramičkoj posudi obloženoj papirom za pečenje — deluje rustično i primamljivo. Pospite ih na kraju svežim peršunom, mirođijom ili timijanom za dodatnu aromu i boju. Odlično se slažu uz sveže seckanu salatu od paradajza i krastavca ili sezonsko povrće sa limunovim sokom i maslinovim uljem.
U danima kada nije post, dodajte tanke listiće parmezana dok su još vruće — blago će se istopiti i dati bogat ukus.
U tišini manastirskih zidina, gde se svaka trpeza sprema s ljubavlju i molitvom, nastaje hortokalitsunija – skromno, ali bogato jelo koje spaja darove prirode i monaški trud, podsećajući na smirenje, post i blagodarnost.
Iz zbirke recepata arhimandrita Onufrija Hilandarca donosimo vam manastirsku spanakopitu – hranljivu, mirisnu i pripremljenu po drevnim monaškim pravilima.
Zaboravite na klasične nadeve i probajte nešto novo! Ova hrskava, mirisna i jednostavna pica idealna je za dane posta, a toliko je ukusna da će postati vaš omiljeni recept – čak i kada nije post.
Uz samo nekoliko sastojaka i malo strpljenja, otkrijte jednostavan način pripreme krofni koje su vekovima deo monaške trpeze – savršene za dane posta i trenutke kada želite da osetite toplinu prave domaće poslastice.
Kombinacija skromnih sastojaka može doneti pravo bogatstvo ukusa – ovaj recept spaja hrskavi krompir i sočan pasulj, uz aromatične začine koji obogaćuju svaki zalogaj.
Bez mesa, ali s obiljem ukusa, ove nežne rolnice sa crvenim kupusom, tikvicom i šargarepom donose miris doma, toplinu posta i potvrđuju da duhovnost može prebivati i na vašoj trpezi.
Sve što je pred ikonama nije otpad, već deo svetinje. Jedan od najpoznatijih duhovnika sa Svete gore otkriva kako da sačuvate blagodat i svetinju u svom domu.
Ono što je još poraznije jeste što se na slavama sve češće pojavljuju i scene koje sa hrišćanskom verom nemaju nikakve veze – čak ni sa osnovnim moralom.
Kroz molitvu, pravoslavni hrišćanin stupa u lični odnos sa Bogom, tražeći ne samo pomoć u teškoćama, već pre svega zajednicu, blizinu i osvećenje duše.
Na praznik Svetog Kirijaka Otšelnika, vladika zapadnoevropski Justin služio je liturgiju, a rukopoloženjem i odlikovanjem sveštenika osnažio pravoslavnu zajednicu Srba u Španiji.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Otkrijte kako šareni povrtni specijalitet u želatinskoj formi, začinjen blagim vinskim sirćetom, vekovima krasi postne trpeze pravoslavnih manastira i zašto postaje hit u savremenim kuhinjama.
Jeromonah manastira Krušedol još u 19. veku zapisao je recept koji pokazuje kako jednostavni sastojci – krompir, luk i pivo – mogu stvoriti neodoljiv spoj tradicije, duhovnosti i ukusa.
Na Svetoj gori, gde su molitva i tradicija način života, i hrana ima poseban značaj. Otkrijte recept za ovaj izvrstan obrok sa pečurkama – jednostavno, ali izuzetno bogato jelo koje oslikava suštinu monaške trpeze.
Sočivo sa semenkama, tradicionalno manastirsko jelo, donosi mir, toplinu i bogatstvo ukusa — a sprema se lako, bez skupih sastojaka i u svega nekoliko koraka.
Od prazničnih trpeza u pravoslavnim, katoličkim i muslimanskim domovima do modernih kuhinja – otkrijte kako se priprema ova poslastica od belanaca, meda i oraha koja je nekada bila simbol svečanosti i slatkog užitka.
Otkrijte kako da pripremite starinski kolač „na kašike“, sa mirisom kakaa i domaćih jaja, koji spaja generacije, unosi toplinu u vaš dom i postaje nezaobilazna poslastica uz popodnevnu kafu ili prazničnu trpezu.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
Sočivo sa semenkama, tradicionalno manastirsko jelo, donosi mir, toplinu i bogatstvo ukusa — a sprema se lako, bez skupih sastojaka i u svega nekoliko koraka.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome kako usmeren na greh i sopstvene slabosti, ali pod Božjom svetlošću, gnev ne razara, već čisti dušu i otvara prostor za rast dobrote i pravednosti
Ajet 40 iz Sure Ghafir jasno poručuje da nijedno zlo ne ostaje nekažnjeno, dok vera i dobra dela muškaraca i žena otvaraju vrata Dženeta u obilju bez granica.