Bez kapi viška ulja, a hrskav do savršenstva — ovo starinsko jelo sa manastirskih trpeza pokazuje da istinska čarolija dolazi iz jednostavnosti i vere u meru.
U danima posta, pa čak i kada je dozvoljeno ulje, monaška trpeza nikada ne obiluje biljnim masnoćama. U manastirima se, vekovima unazad, razvijala jednostavna, ali izuzetno ukusna kuhinja, koja se oslanja na prirodne namirnice, umerenost i mudrost pripreme. Tako su nastale i mnoge verzije poznatih jela — ali u svom tihom, duhovnom ruhu.
Jedno od takvih jela je i manastirski krompir, koji na prvi pogled podseća na pomfrit, ali je mnogo ukusniji, zdraviji i, što je najvažnije, nije natopljen uljem. Hrskav spolja, mekan iznutra — ovo jelo će vas osvojiti svojom jednostavnošću i bogatstvom ukusa. Ostavite tiganj po strani i napravite neodoljivo ukusne krompiriće u rerni! Obožavaće ih i mali i veliki!
Sastojci:
6 krompira srednje veličine
2–3 čena belog luka, isečena na tanke listiće
2 kašike maslinovog ulja
30 g posnog margarina
so
biber
papir za pečenje
Shutterstock/Anastasia Kamysheva
Kaluđerski krompir iz rerne
Priprema:
Operite krompire i isecite ih na taknke kolutove, ali ne presecajte do kraja. Poređajte ih na papir za pečenje, stavite seckani beli luk između kolutova, dodajte maslinovo ulje, marharin, so, biber i po želji još neki začin. Pecite krompire u unapred zagrejanoj rerni na 220 stepeni oko 40 minuta.
Servirajte ih tople, direktno iz rerne, na drvenoj dasci ili u keramičkoj posudi obloženoj papirom za pečenje — deluje rustično i primamljivo. Pospite ih na kraju svežim peršunom, mirođijom ili timijanom za dodatnu aromu i boju. Odlično se slažu uz sveže seckanu salatu od paradajza i krastavca ili sezonsko povrće sa limunovim sokom i maslinovim uljem.
U danima kada nije post, dodajte tanke listiće parmezana dok su još vruće — blago će se istopiti i dati bogat ukus.
U tišini manastirskih zidina, gde se svaka trpeza sprema s ljubavlju i molitvom, nastaje hortokalitsunija – skromno, ali bogato jelo koje spaja darove prirode i monaški trud, podsećajući na smirenje, post i blagodarnost.
Iz zbirke recepata arhimandrita Onufrija Hilandarca donosimo vam manastirsku spanakopitu – hranljivu, mirisnu i pripremljenu po drevnim monaškim pravilima.
Zaboravite na klasične nadeve i probajte nešto novo! Ova hrskava, mirisna i jednostavna pica idealna je za dane posta, a toliko je ukusna da će postati vaš omiljeni recept – čak i kada nije post.
Uz samo nekoliko sastojaka i malo strpljenja, otkrijte jednostavan način pripreme krofni koje su vekovima deo monaške trpeze – savršene za dane posta i trenutke kada želite da osetite toplinu prave domaće poslastice.
Kombinacija skromnih sastojaka može doneti pravo bogatstvo ukusa – ovaj recept spaja hrskavi krompir i sočan pasulj, uz aromatične začine koji obogaćuju svaki zalogaj.
Bez mesa, ali s obiljem ukusa, ove nežne rolnice sa crvenim kupusom, tikvicom i šargarepom donose miris doma, toplinu posta i potvrđuju da duhovnost može prebivati i na vašoj trpezi.
Njena poruka o smirenju, bratoljublju i brizi za siromašne razbija zabludu da se vera meri samo molitvama i odlascima u crkvu, podsećajući na ono što je pred Bogom zaista najvažnije.
Na praznik Silaska Svetog Duha na apostole, mitropolit Teodosije služio je prazničnu liturgiju i poručio da je svaki novi priziv svedočanstvo da Duh Sveti i danas deluje među ljudima.
U unutrašnjosti monumentalnog hrasta lužnjaka nalazi se mali hram posvećen Svetoj Trojici, koji lokalni vernici čuvaju kao najveću svetinju, dok se oko njega i danas prepliću predanja.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Lekoviti sremuš, paradajz i nekoliko jednostavnih sastojaka pretvaraju se u toplu, hranljivu čorbu koja se lako priprema i savršeno prija u danima posta.
Otkrijte kako šareni povrtni specijalitet u želatinskoj formi, začinjen blagim vinskim sirćetom, vekovima krasi postne trpeze pravoslavnih manastira i zašto postaje hit u savremenim kuhinjama.
Jeromonah manastira Krušedol još u 19. veku zapisao je recept koji pokazuje kako jednostavni sastojci – krompir, luk i pivo – mogu stvoriti neodoljiv spoj tradicije, duhovnosti i ukusa.
U različitim krajevima srpskih zemalja i danas se za zadušni dan mesi pogača, čija priprema čuva običaj star vekovima i prenosi se kao deo porodičnog predanja.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Časni pojas Presvete Bogorodice nalazi se u Hramu Svetog Save od 20. maja, a zbog ogromnog odziva vernika njegov boravak u Srbiji produžen je do 6. juna.
Srpska pravoslavna crkva saopštila je da je od dolaska Pojasa Presvete Bogorodice kroz Hram Svetog Save prošlo čak 478.000 vernika, dok se redovi za poklonjenje i dalje ne smanjuju, a boravak svetinje u Beogradu traje do 6. juna.
Beseda svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za ponedeljak prve sedmice po Duhovima otvara pitanje porekla biblijskih reči i trenutka u kojem, prema predanju, ljudska misao ustupa mesto božanskom nadahnuću.