Bez kapi viška ulja, a hrskav do savršenstva — ovo starinsko jelo sa manastirskih trpeza pokazuje da istinska čarolija dolazi iz jednostavnosti i vere u meru.
U danima posta, pa čak i kada je dozvoljeno ulje, monaška trpeza nikada ne obiluje biljnim masnoćama. U manastirima se, vekovima unazad, razvijala jednostavna, ali izuzetno ukusna kuhinja, koja se oslanja na prirodne namirnice, umerenost i mudrost pripreme. Tako su nastale i mnoge verzije poznatih jela — ali u svom tihom, duhovnom ruhu.
Jedno od takvih jela je i manastirski krompir, koji na prvi pogled podseća na pomfrit, ali je mnogo ukusniji, zdraviji i, što je najvažnije, nije natopljen uljem. Hrskav spolja, mekan iznutra — ovo jelo će vas osvojiti svojom jednostavnošću i bogatstvom ukusa. Ostavite tiganj po strani i napravite neodoljivo ukusne krompiriće u rerni! Obožavaće ih i mali i veliki!
Sastojci:
6 krompira srednje veličine
2–3 čena belog luka, isečena na tanke listiće
2 kašike maslinovog ulja
30 g posnog margarina
so
biber
papir za pečenje
Shutterstock/Anastasia Kamysheva
Kaluđerski krompir iz rerne
Priprema:
Operite krompire i isecite ih na taknke kolutove, ali ne presecajte do kraja. Poređajte ih na papir za pečenje, stavite seckani beli luk između kolutova, dodajte maslinovo ulje, marharin, so, biber i po želji još neki začin. Pecite krompire u unapred zagrejanoj rerni na 220 stepeni oko 40 minuta.
Servirajte ih tople, direktno iz rerne, na drvenoj dasci ili u keramičkoj posudi obloženoj papirom za pečenje — deluje rustično i primamljivo. Pospite ih na kraju svežim peršunom, mirođijom ili timijanom za dodatnu aromu i boju. Odlično se slažu uz sveže seckanu salatu od paradajza i krastavca ili sezonsko povrće sa limunovim sokom i maslinovim uljem.
U danima kada nije post, dodajte tanke listiće parmezana dok su još vruće — blago će se istopiti i dati bogat ukus.
U tišini manastirskih zidina, gde se svaka trpeza sprema s ljubavlju i molitvom, nastaje hortokalitsunija – skromno, ali bogato jelo koje spaja darove prirode i monaški trud, podsećajući na smirenje, post i blagodarnost.
Iz zbirke recepata arhimandrita Onufrija Hilandarca donosimo vam manastirsku spanakopitu – hranljivu, mirisnu i pripremljenu po drevnim monaškim pravilima.
Zaboravite na klasične nadeve i probajte nešto novo! Ova hrskava, mirisna i jednostavna pica idealna je za dane posta, a toliko je ukusna da će postati vaš omiljeni recept – čak i kada nije post.
Uz samo nekoliko sastojaka i malo strpljenja, otkrijte jednostavan način pripreme krofni koje su vekovima deo monaške trpeze – savršene za dane posta i trenutke kada želite da osetite toplinu prave domaće poslastice.
Kombinacija skromnih sastojaka može doneti pravo bogatstvo ukusa – ovaj recept spaja hrskavi krompir i sočan pasulj, uz aromatične začine koji obogaćuju svaki zalogaj.
Bez mesa, ali s obiljem ukusa, ove nežne rolnice sa crvenim kupusom, tikvicom i šargarepom donose miris doma, toplinu posta i potvrđuju da duhovnost može prebivati i na vašoj trpezi.
Danas praznujemo sećanje na obnovljenje hrama i izvora životvorne vode u Konstantinopolju, kroz koji je Presveta Bogorodica pokazala milost i moć prema nama grešnim.
Mnogi, u trenucima krize, veruju da plaćaju cenu za ono što nisu učinili, ali jasna poruka iz crkvenog učenja razbija tu dilemu i vraća fokus na ličnu veru, krštenje i odgovornost pred Bogom.
Posle molitve u Pridvornom hramu, Savet Arhiepiskopije razmatrao je izveštaje i utvrdio pravce delovanja, uz fokus na misiju, obrazovni rad i humanitarnu pomoć vernom narodu.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Lekoviti sremuš, paradajz i nekoliko jednostavnih sastojaka pretvaraju se u toplu, hranljivu čorbu koja se lako priprema i savršeno prija u danima posta.
Otkrijte kako šareni povrtni specijalitet u želatinskoj formi, začinjen blagim vinskim sirćetom, vekovima krasi postne trpeze pravoslavnih manastira i zašto postaje hit u savremenim kuhinjama.
Jeromonah manastira Krušedol još u 19. veku zapisao je recept koji pokazuje kako jednostavni sastojci – krompir, luk i pivo – mogu stvoriti neodoljiv spoj tradicije, duhovnosti i ukusa.
Sezonska biljka iz šumskih predela, cenjena u pravoslavnoj tradiciji zbog snažnog dejstva na imunitet i prirodnog balansa koji uspostavlja nakon bogate praznične ishrane.
Ono što obično ostane na kraju praznika u ovom receptu postaje brz, ukusan i praktičan obrok, baš onako kako su nekada znale naše bake - bez bacanja i bez komplikacija.
Posle Vaskrsa u kuhinji ostaju šarena jaja i pitanje kako ih pretvoriti u nešto novo. Ovaj jednostavan recept spaja začine i tradiciju u jelo potpuno drugačijeg izgleda i ukusa.
Kada šarena jaja izgube pažnju najmlađih, ovaj brz i praktičan recept vraća ih na sto u sasvim drugačijem, primamljivom obliku, bez mnogo truda i sa sastojcima koje već imate.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar
Blagodatni oganj prenet specijalnim letom u Beograd, vernici u molitvenoj tišini pale sveće, episkop toplički Petar služiće ponoćnu vaskršnju liturgiju u najvećem srpskom hramu.
Od dolaska svetinje iz manastira Vatoped do litije i poklonjenja u Hramu Svetog Save - poznat je raspored događaja, kao i način na koji će vernici moći da priđu i dobiju blagoslov tokom njenog višednevnog boravka u prestonici.
Sezonska biljka iz šumskih predela, cenjena u pravoslavnoj tradiciji zbog snažnog dejstva na imunitet i prirodnog balansa koji uspostavlja nakon bogate praznične ishrane.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak Svetle sedmice donosi tumačenje događaja u kojem Hristos, prema hrišćanskom predanju, silazi u ad i donosi preokret koji se odnosi na čitavo čovečanstvo.