DUHOVNO PUTOVANJE KROZ IBERIJSKO POLUOSTRVO: Vladika Justin doneo blagoslov Srbima na severozapadu Španije
U srcu Galicije, episkop zapadnoevropski služio liturgiju i podsetio verne na snagu hodočašća i duhovnog nasleđa Srpske pravoslavne crkve.
Na praznik Svetog Kirijaka Otšelnika, vladika zapadnoevropski Justin služio je liturgiju, a rukopoloženjem i odlikovanjem sveštenika osnažio pravoslavnu zajednicu Srba u Španiji.
U nedelju osamnaestu po Pedesetnici, na praznik Svetog Kirijaka Otšelnika, parohija Pokrova Presvete Bogorodice u Barseloni proslavila je svoju parohijsku slavu uz svečano bogosluženje koje je predvodio episkop pariski i zapadnoevropski Justin. Vernici iz Barselone i okolnih mesta okupili su se kako bi prisustvovali svetoj liturgiji i učestvovali u molitvi za mir i jedinstvo Crkve.
Tom prilikom, Eparhija zapadnoevropska postala je bogatija za još jednog sveštenoslužitelja – episkop Justin je rukopoložio ipođakona Valentina (Valentín González Perez) u čin đakona. Ovaj čin predstavlja poseban značaj za parohiju, jer unosi novu duhovnu snagu i potvrđuje posvećenje mladih vernika služenju Crkvi.
Pored rukopoloženja, episkop Justin je odlikovao i dugogodišnje sveštenoslužitelje Pokrovske parohije. Činom protojereja nagrađeni su jerej Hosea i jerej Đuzepe, dok je jeromonah Makari postao protosinđel. Ova priznanja simbolizuju neprekidno predanje i posvećenje koje ovi sveštenici pokazuju u službi Božjoj i zajednici u Barseloni.
Proslava slave Parohije Pokrova Presvete Bogorodice još jednom je potvrdila važnost očuvanja pravoslavne tradicije i jačanja duhovne veze između vernika u dijaspori. Vernici su, okupljeni oko oltara i u molitvi, imali priliku da osjete duhovnu snagu zajedništva i blagoslov Božiji, koji osnažuje Crkvu i njen narod.
Za pravoslavne Srbe u dijaspori, ovakva duhovna dešavanja predstavljaju most između domovine i novog života u inostranstvu. Oni ne samo da očuvavaju svoju veru i tradiciju, već i aktivno učestvuju u životu Crkve, što im pomaže da sačuvaju identitet i povezanost sa zajednicom. Parohijske slave, poput one u Barseloni, služe kao podsetnik na važnost zajedništva, vere i tradicije u životu svakog vernika.
U srcu Galicije, episkop zapadnoevropski služio liturgiju i podsetio verne na snagu hodočašća i duhovnog nasleđa Srpske pravoslavne crkve.
Na sunčanoj Palma de Majorki, omiljenoj destinaciji mnogih Srba, okupljaju se i oni koji traže više od odmora - pravoslavni vernici sa svih strana sveta nalaze duhovni mir u parohiji Svetog arhangela Mihaila.
Na Nedelju mironosica, Srbi, Rusi i Dominikanci zajedno su se okupili na bogosluženju u Punta Kani, u hramu čiju je izgradnju blagoslovio blaženopočivši mitropolit Amfilohije, a koji postaje duhovni oslonac pravoslavnih na egzotičnom tlu.
Vernici iz Sidneja, Njukastla i Pits Ridža okupili su se uz svetu Liturgiju i horsko pojanje, pokazujući da pravoslavna vera i tradicija ne poznaju granice.
Jerej Srpske pracvoslavne crkve govori kako se od nekoliko porodica u Madridu stiglo do stotina vernika, zašto Španci ostaju do kraja pravoslavne liturgije i kako izgleda vera daleko od kuće.
Kosovsko-albanski advokat Toma Gaši tražio uklanjanje srpskog hrama, dok Crkva upozorava na direktan govor mržnje, istorijsku netrpeljivost i ugrožavanje svetinja u postkonfliktnom okruženju.
Svečanom akademijom u Domu kulture, uz besede mitropolita Atanasija i umetnički program, u Prijepolju je obeleženo 850 godina od rođenja prvog srpskog arhiepiskopa.
U prvu nedelju Božićnog posta, Hram Svetog Save bio je ispunjen vernicima koji su se kroz liturgiju i besedu poglavara Srpske pravoslavne crkve podsetili na najveću hrišćansku vrlinu.
Verni narod i sveštenstvo započinju novo poglavlje duhovnog života u bratunačkom kraju.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
U pokušaju da se nose s iskušenjima ili pobegnu od njih, ljudi često lutaju, a mnogi upadaju i u nove probleme.
Protojerej objašnjava kako je strah prerastao u pogrešno tumačenje crkvenih pravila.
Crkva uči da škrt čovek zapravo ne poseduje novac, već novac poseduje njega.