Na sunčanoj Palma de Majorki, omiljenoj destinaciji mnogih Srba, okupljaju se i oni koji traže više od odmora - pravoslavni vernici sa svih strana sveta nalaze duhovni mir u parohiji Svetog arhangela Mihaila.
Na obalama Sredozemlja, među palmama i plavetnilom, raste jedna duhovna oaza — parohija Svetog arhangela Mihaila Srpske pravoslavne crkve u Palmi de Majorki. Dok milioni turista svake godine dolaze na ovo ostrvo u potrazi za odmorom i lepotom prirode, sve veći broj pravoslavnih vernika pronalazi ovde ono najdragocenije — utehu u veri i dom molitve.
U petu nedelju Velikog posta, posvećenu velikoj pokajnici i svetiteljki Mariji Egipćanki, ovo letovalište omiljeno i među Srbima obasjano je još jednom svetlošću istine — jer je upravo te nedelje vladika Justin, episkop pariski i zapadnoevropski, služio svetu liturgiju u parohiji Svetog arhangela Mihaila, okupljajući vernike iz svih krajeva sveta.
U duhu prazničnog sabranja i molitve, vladika Justin odlikovao je dugogodišnjeg paroha, oca Mikela Ortegu, činom protosinđela — čime je još jednom potvrđena odanost i predanost čoveka koji već više od dve decenije s ljubavlju i verom vodi ovu zajednicu kroz izazove i radosti duhovnog života.
Parohija je osnovana 2000. godine, kada je u Hostalu Major, u mestu Kalo San Vinćens, osveštana prva pravoslavna kapela na ostrvu. Tada su se desetine vernika, sa suzama u očima, sabrale oko oltara, svesne da prisustvuju početku nečega svetog.
– Ovim činom trebalo je da ova kapela, koja je pod jurisdikcijom Srpske patrijaršije, dobije zvaničan status – govorio je tada otac Mikel, nadajući se pristupačnijem prostoru koji će jednoga dana postati pravi hram — dom Božiji na ovom španskom ostrvu.
Danas, više od dve decenije kasnije, parohija je postala duhovno središte zajednice koju čine Srbi, Rusi, Rumuni, Bugari, Moldavci i mnogi drugi pravoslavni vernici — kako stalni stanovnici, tako i oni koji ovde dolaze privremeno, bilo zbog posla, bilo zbog odmora. Na Majorki danas živi više od 15.000 pravoslavnih vernika, a njihov broj neprestano raste. Kapela u Palmi de Majorki postala je mesto molitve, krštenja, venčanja, ispovesti i liturgija — mesto susreta sa Bogom.
I dok se zlatne plaže Majorke pune smehom i šapatom turista, u tišini pravoslavne kapele odzvanja drevna pesma: „Pomiluj me, Bože, po velikoj milosti svojoj...“ — jer duhovni život ne zna za granice, ne poznaje strane jezike ni nacije, već okuplja sve koji traže Istinu.
Parohija Svetog arhangela Mihaila nije samo crkva — to je živa zajednica. To je most koji spaja Istok i Zapad, more i nebo, zemaljsko i nebesko. A liturgija vladike Justina, služena baš u srcu ove popularne destinacije, potvrđuje ono što verni već odavno znaju — da pravoslavlje, i na najudaljenijim mestima, nosi plamen svetlosti Hristove ljubavi.
U atmosferi molitve i jedinstva, episkop pariski i zapadnoevropski služio je liturgiju u parohiji Svetog Dimitrija, donoseći vernicima duhovnu utehu i snagu daleko od otadžbine.
U Svetom pismu apostol Pavle kaže da onaj koji služi, treba od te službe da živi, onaj koji služi žrtveniku da sa žrtvenika deli, a onaj ko propoveda Jevanđenje treba od toga da živi. Prema tome, sasvim je jasno da svešteniku izvor prihoda treba da bude njegova služba, kaže otac Aleksandar.
U duhovnom utočištu Srba iz parohije štutgardske, mitropolit Grigorije je u besedi pozivao vernike da postanu „hleb Božiji“ – simbol ljubavi i služenja
Ruska novinarka Aleksandra Gripas otkriva kako joj je molitva, iako tada još nije bila krštena, spasla ćerku od sigurne smrti i zauvek promenila njen život i veru.
Mitropolit šumadijski Jovan i episkop švajcarski Andrej poslali su snažne poruke o veri, obnovi i duhovnoj snazi liturgije, dok je hram Svetih apostola Petra i Pavla u Aranđelovcu zablistao na veliki praznik.
Poglavar Carigradske patrijaršije stiže u Vašington i Njujork, gde će razgovarati o slobodi vere, zaštiti prirode i ulozi Pravoslavlja u savremenom svetu, ali i večerati sa najmoćnijim ljudima američke diplomatije.
Visokopreosvećeni mitropolit Justin je besedio vernima o značaju Svetih apostola Petra i Pavla, njihovim životima i suštini pečata apostolstva u Gospodu:
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Episkop Justin je služio liturgiju u novoosnovanoj parohiji, koja je tom prilikom obeležila svoju prvu slavu, uz radost parohijana zbog mogućnosti da na ovaj način očuvaju pravoslavnu tradiciju u rasejanju.
Mala parohija kod Su-Folsa dočekala je velikog duhovnog vođu, osveštala slavski kolač i još jednom pokazala da srce pravoslavlja kuca snažno i tamo gde Srba jedva ima.
Od Ravanice do Gračanice, od Hrama Svetog Save do srpskih crkava u Americi i Kanadi, praznična obeležavanja podsećaju na kneza Lazara, Kosovo i večnu snagu narodne vere
Muzej Budimske eparhije, u nekadašnjoj vladičanskoj palati, svedoči o vekovima srpske umetnosti, vere i identiteta – od Kosovskog boja i Velike seobe do baroka, klasicizma i današnjih dana.
Mitropolit šumadijski Jovan i episkop švajcarski Andrej poslali su snažne poruke o veri, obnovi i duhovnoj snazi liturgije, dok je hram Svetih apostola Petra i Pavla u Aranđelovcu zablistao na veliki praznik.
Visokopreosvećeni mitropolit Justin je besedio vernima o značaju Svetih apostola Petra i Pavla, njihovim životima i suštini pečata apostolstva u Gospodu:
Na dan osvećenja hrama miniranog devedesetih, episkop Kirilo poslao snažnu poruku o ljubavi, veri i bratstvu, dok su vernici plakali od radosti pred moštima svetih mučenika.
Na praznik Svete dece mučenika, episkop Kirilo pozvao je vernike na smirenje i ljubav, a stradanje srpske dece uporedio s vitlejemskim mučenicima, poručivši da njihova žrtva obavezuje svakog hrišćanina danas.
Samoubistvo 35-godišnjeg italijanskog sveštenika duboko je potreslo katoličku zajednicu i pokrenulo važnu debatu o usamljenosti koju mnogi sveštenici tiho proživljavaju.
Samoubistvo 35-godišnjeg italijanskog sveštenika duboko je potreslo katoličku zajednicu i pokrenulo važnu debatu o usamljenosti koju mnogi sveštenici tiho proživljavaju.