Na sunčanoj Palma de Majorki, omiljenoj destinaciji mnogih Srba, okupljaju se i oni koji traže više od odmora - pravoslavni vernici sa svih strana sveta nalaze duhovni mir u parohiji Svetog arhangela Mihaila.
Na obalama Sredozemlja, među palmama i plavetnilom, raste jedna duhovna oaza — parohija Svetog arhangela Mihaila Srpske pravoslavne crkve u Palmi de Majorki. Dok milioni turista svake godine dolaze na ovo ostrvo u potrazi za odmorom i lepotom prirode, sve veći broj pravoslavnih vernika pronalazi ovde ono najdragocenije — utehu u veri i dom molitve.
U petu nedelju Velikog posta, posvećenu velikoj pokajnici i svetiteljki Mariji Egipćanki, ovo letovalište omiljeno i među Srbima obasjano je još jednom svetlošću istine — jer je upravo te nedelje vladika Justin, episkop pariski i zapadnoevropski, služio svetu liturgiju u parohiji Svetog arhangela Mihaila, okupljajući vernike iz svih krajeva sveta.
U duhu prazničnog sabranja i molitve, vladika Justin odlikovao je dugogodišnjeg paroha, oca Mikela Ortegu, činom protosinđela — čime je još jednom potvrđena odanost i predanost čoveka koji već više od dve decenije s ljubavlju i verom vodi ovu zajednicu kroz izazove i radosti duhovnog života.
Parohija je osnovana 2000. godine, kada je u Hostalu Major, u mestu Kalo San Vinćens, osveštana prva pravoslavna kapela na ostrvu. Tada su se desetine vernika, sa suzama u očima, sabrale oko oltara, svesne da prisustvuju početku nečega svetog.
– Ovim činom trebalo je da ova kapela, koja je pod jurisdikcijom Srpske patrijaršije, dobije zvaničan status – govorio je tada otac Mikel, nadajući se pristupačnijem prostoru koji će jednoga dana postati pravi hram — dom Božiji na ovom španskom ostrvu.
Danas, više od dve decenije kasnije, parohija je postala duhovno središte zajednice koju čine Srbi, Rusi, Rumuni, Bugari, Moldavci i mnogi drugi pravoslavni vernici — kako stalni stanovnici, tako i oni koji ovde dolaze privremeno, bilo zbog posla, bilo zbog odmora. Na Majorki danas živi više od 15.000 pravoslavnih vernika, a njihov broj neprestano raste. Kapela u Palmi de Majorki postala je mesto molitve, krštenja, venčanja, ispovesti i liturgija — mesto susreta sa Bogom.
I dok se zlatne plaže Majorke pune smehom i šapatom turista, u tišini pravoslavne kapele odzvanja drevna pesma: „Pomiluj me, Bože, po velikoj milosti svojoj...“ — jer duhovni život ne zna za granice, ne poznaje strane jezike ni nacije, već okuplja sve koji traže Istinu.
Parohija Svetog arhangela Mihaila nije samo crkva — to je živa zajednica. To je most koji spaja Istok i Zapad, more i nebo, zemaljsko i nebesko. A liturgija vladike Justina, služena baš u srcu ove popularne destinacije, potvrđuje ono što verni već odavno znaju — da pravoslavlje, i na najudaljenijim mestima, nosi plamen svetlosti Hristove ljubavi.
U atmosferi molitve i jedinstva, episkop pariski i zapadnoevropski služio je liturgiju u parohiji Svetog Dimitrija, donoseći vernicima duhovnu utehu i snagu daleko od otadžbine.
U Svetom pismu apostol Pavle kaže da onaj koji služi, treba od te službe da živi, onaj koji služi žrtveniku da sa žrtvenika deli, a onaj ko propoveda Jevanđenje treba od toga da živi. Prema tome, sasvim je jasno da svešteniku izvor prihoda treba da bude njegova služba, kaže otac Aleksandar.
U duhovnom utočištu Srba iz parohije štutgardske, mitropolit Grigorije je u besedi pozivao vernike da postanu „hleb Božiji“ – simbol ljubavi i služenja
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da nijedno političko opredeljenje ne sme biti važnije od brata i sestre, upozorivši da mržnja, gnev i međusobne svađe vode ka tome da na kraju svi budu gubitnici.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U pustinji Južne Australije srpski vernici podigli su jedinstveni podzemni hram sa ikonama na staklu i freskama isklesanim u kamenu, koji danas svedoči o snazi vere hiljadama kilometara daleko od otadžbine.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog proroka Osiju po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetog sveštenomučenika Zinovija i njegovu sestru, Svetu mučenicu Zinoviju. Katolička crkva spominje Svetog Alfonsa Rodrigeza, dok se Jevreji pripremaju za Šabat, a muslimani klanjaju džuma-namaz.
Proslavljamo starozavetnog svetitelja koji je ukoravao Izrailj i Judu zbog idolopoklonstva, proricao propast Samarije i dolazak Gospoda, ali i govorio o Božjoj milosti prema onima koji ostanu verni Bogu.
Veliki hrišćanski svetitelj je još početkom 5. veka upozoravao na pogubne posledice lošeg društva i objašnjavao kako tuđe navike mogu promeniti čoveka.
Povoljan ishod dodatnih pregleda znači da poglavaru Rimokatoličke crkve nije potrebno dalje onkološko lečenje, a već 6. novembra očekuje ga putovanje u tri južnoameričke zemlje.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.