Protojerej objašnjava kako je strah prerastao u pogrešno tumačenje crkvenih pravila.
Na mnogim krštenjima, tiho i gotovo neprimetno, ponavlja se isto pitanje: zašto majka stoji po strani dok joj dete prima Svetu tajnu krštenja? U nekim hramovima joj se čak i danas savetuje da ne prisustvuje obredu. Verovanje je rašireno, ali odgovor Crkve je jasan. Na dilemu koja decenijama opstaje u narodu odgovara protojerej Vladimir Pučkov.
– Suočili ste se sa nekanonskom tradicijom koje se, iz nepoznatog razloga, još uvek drže na pojedinim parohijama – naglašava otac Vladimir već na početku. Njegove reči bez okolišanja razgraničavaju ono što pripada veri od onoga što je nastalo iz straha, navike i pogrešnih tumačenja.
U crkvenim knjigama i predanju, kaže on, ne postoji ni trag zabrane prisustva majke.
– Majka sme da prisustvuje krštenju svog deteta. Ni u bogoslužbenom ustavu, niti u crkvenom predanju ne postoji osnov za zabranu prisustva majke na krštenju deteta.
Drugim rečima, sve što se danas često predstavlja kao "pravilo", u suštini nema uporište ni u jednom zvaničnom crkvenom izvoru.
Printscreen/Youtube/Вінницька Єпархія УПЦ
Protojerej Vladimir Pučkov
Kako je nastao pogrešan običaj
Otac Vladimir zatim podseća na istorijski kontekst koji je često pogrešno tumačen. U prošlim vekovima, objašnjava on, posleporađajno krvarenje bilo je stvaran zdravstveni i higijenski rizik.
– Razumljivo je da su pre vek i po ili dva, uobičajena postporođajna krvarenja onemogućavala boravak žene u hramu neposredno posle porođaja.
Ali razlog nije bio duhovne, već isključivo praktične prirode.
Zabluda o "nečistoći" i poštovanje svetinje
Posebno je važno razjasniti jednu od najčešćih zabluda – onu o "nečistoći“. Protojerej Vladimir Pučkov to izričito odbacuje: majka nije smatrana nečistom. Problem je bio u mogućnosti da dođe do prosipanja krvi u hramu, što je, prema crkvenim pravilima, nedopustivo.
– Hram se oskrnavljuje prosipanjem bilo kakve krvi (čak i ako se neko samo poseče na prst) i tada podleže ponovnom osvećenju.
pexels
Sveta tajna krštelja
Savremeni uslovi i jasan stav Crkve
U tom svetlu, i boravak žene u hramu bio je procenjivan isključivo prema realnim okolnostima. Kada bi krvarenje prestalo, nije postojala nikakva prepreka da majka dođe u crkvu i prisustvuje krštenju deteta – čak ni u starim vremenima. Danas, sa savremenim higijenskim sredstvima, taj rizik je praktično uklonjen. Kako zaključuje otac Vladimir, rizik da dođe do prosipanja krvi u hramu – bilo posle porođaja, bilo tokom mesečnog ciklusa – sveden je na nulu.
Zato je zaključak jasan i jednoznačan:
– Majka deteta može da ulazi u hram i da prisustvuje Krštenju, bez obzira na to koliko je dana prošlo od porođaja.
Pred nama je, zapravo, ogledalo odnosa prema veri: da li ćemo se oslanjati na neproverene predaje koje su se prenosile s kolena na koleno ili ćemo pogled uperiti u učenje Crkve. Krštenje je rođenje za večnost, trenutak u kojem se dete uvodi u život vere. U tom času majci ne pripada mesto iza vrata, već pored čeda koje je donela na svet. Jer ono što se u hramu zbiva nije razlog za odsustvo, već poziv na prisustvo.
Nakon godinu dana pripreme i učešća na bogosluženjima mladi ljudi iz Holandije kršteni su i miropomazani u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, potvrđujući da sve više Evropljana traži mir i istinu u pravoslavlju.
Vlada Srbije proglasila Jefimijinu "Pohvalu" kulturnim dobrom od izuzetnog značaja, čime je vekovni vez pokrov za mošti kneza Lazara iz crkvene tišine prešao u samo središte pažnje cele nacije.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za 26. petak po Duhovima objašnjava zbog čega jedinstvo nije stvar dogovora, već posledica vere u jednog Hrista.
Pravoslavci danas molitveno proslavljaju Svete apostole Filimona, Apfiju i Arhipa po starom kalendaru i Svetog Savu Prepodobnog po novom, katolici su u periodu Adventa, muslimani idu na džumu-namaz, a u judaizmu dan je posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim dužnostima.
Ajeti 62:9-10 iz Al Džumu‘e otkrivaju kako trenutak predanosti Bogu i traganje za blagodetima mogu preoblikovati svakodnevni život, donoseći unutrašnji mir i ravnotežu između duhovnog i materijalnog sveta.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Ovaj deo crkvenog kanona izaziva brojne kontroverze i smatra se prevaziđenim, ali kako bi se ovo pravilo bolje razumelo, treba u obzir uzeti i vremenski kontekst u kojem je doneto i kojem nije cilj bio da uvredi ili diskriminiše ženu, već upravo da je zaštiti.
Dok su vernici slavili praznik Svetih apostola Petra i pala, košarkaš Luka Vildoza kršten je pod svodovima najvećeg srpskog hrama – evo zbog čega je odlučio da promeni veru i kako je njegova odluka ganula Beograd.
Usrdna molitva majki ima neuništivu snagu u borbi protiv zla i njena reč menja sudbinu cele porodice — otkrijte molitvu koja svakom detetu donosi zaštitu i blagoslov.
Vlada Srbije proglasila Jefimijinu "Pohvalu" kulturnim dobrom od izuzetnog značaja, čime je vekovni vez pokrov za mošti kneza Lazara iz crkvene tišine prešao u samo središte pažnje cele nacije.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za 26. petak po Duhovima objašnjava zbog čega jedinstvo nije stvar dogovora, već posledica vere u jednog Hrista.
Mnogi misle da se Bogu prilazi kroz neprekidni napor i kaznu nad sobom, ali pouka svetogorskog starca otkriva zašto taj smer često vodi u umor, a ne u mir.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Uz liturgiju u Gornjem Ostrogu i snažne reči o pokajanju, smirenju i istinskoj veri, vernicima je sa hramovne slave upućen poziv na unutrašnju promenu koja, kako je poručeno, počinje u tišini srca, a potvrđuje se delima.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
U svetinji u srcu Beograda, patrijarh srpski Porfirije ispričao dirljivu priču o milosti Majke Božje koja prevazilazi naše slabosti i grehe, podsećajući vernike da je put ka večnom životu uvek otvoren za one koji veruju.