Nakon godinu dana pripreme i učešća na bogosluženjima mladi ljudi iz Holandije kršteni su i miropomazani u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, potvrđujući da sve više Evropljana traži mir i istinu u pravoslavlju.
Desetoro mladih ljudi iz Holandije proteklog vikenda kršteno je i miropomazano u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, posle višemesečne pripreme i života u zajednici s vernicima. Njihovim dolaskom u Crkvu potvrđuje se da pravoslavlje i u zapadnoj Evropi postaje duhovno utočište za mnoge koji traže istinu i mir.
U svečanoj i duboko dirljivoj atmosferi, u Crkvu Hristovu primljeno je deset Holanđana, koji su kroz svetu tajnu krštenja i miropomazanja postali članovi Srpske pravoslavne crkve i time zakoračili u svetotajinski život. Na krštenju su dobili imena: Marija, Ksenija, Irina, Stefan, Katarina, Gavrilo, Agaton, Sofija, Dimitrije i Jovan.
Obred su, na holandskom i engleskom, služili protojerej Goran Kovačević, jerej Nebojša Mastilović i jerej Krsto Stanišić.
Foto: SPC
Obred su služili protojerej Goran Kovačević, jerej Nebojša Mastilović i jerej Krsto Stanišić
Put od priprema do krštenja
Novokršteni su prethodno prošli jednogodišnji katihumenat - period pripreme, učenja i duhovnog sazrevanja. Tokom tog vremena pohađali su redovne katiheze koje su im držali sveštenici Srpske pravoslavne crkve u Holandiji, uz pomoć protođakona Dejana Radoševića.
Pored predavanja i razgovora o veri, oni su aktivno učestvovali u bogoslužbenom životu - prisustvovali su svetim liturgijama na holandskom, koje se služe jednom mesečno, ali i liturgijama na srpskom svake nedelje i praznikom.
Foto: SPC
Novi talas interesovanja
Ovaj događaj samo je potvrda da interesovanje za pravoslavlje u Holandiji raste. Već od oktobra počinje novi ciklus katiheza, a broj zainteresovanih već sada prelazi 15 novih kandidata. Posebno je značajno da većina onih koji prilaze Crkvi dolazi iz redova mladih ljudi, često u ranim dvadesetim.
Najviše ih prilazi Srpskoj i Ruskoj pravoslavnoj crkvi, a mnogi su već primili sveto krštenje i miropomazanje i sada revnosno žive liturgijskim i svetotajinskim životom.
Krštenje u reci Lek
Foto: SPC
Svetu tajnu krštenja 10 Holanđana je primilo pogrušavanjem u reci Lek
Broj novokrštenih: 10 Holanđana
Imena na krštenju: Marija, Ksenija, Irina, Stefan, Katarina, Gavrilo, Agaton, Sofija, Dimitrije i Jovan
Sveštenstvo Eparhije zapadnoevropske, sa blagoslovom episkopa pariskog i zapadnoevropskog **Justina**, nastoji da svakome ko potraži pravoslavlje pruži ljubav, gostoprimstvo i pastirsko staranje.
- Idite dakle i naučite sve narode krsteći ih u ime Oca i Sina i Svetoga Duha (Mt 28,19).
Tako pravoslavna vera, kroz ljubav i živu zajednicu, nalazi svoj put i do srca onih koji dolaze iz tradicija daleko različitih od svetosavskog nasleđa, ali koji u njemu pronalaze toplinu doma i smisao života.
Uz jednostavne savete episkopa kostajničkog, saznajte kako se pripremiti za najvažniji dan u životu svakog hrišćanina, uz naglasak na duhovnu suštinu ovog svetog čina.
U hramu Prepodobne Mati Paraskeve u Medincima, vernici su, zajedno sa vladikom Jovanom, doživeli trenutke nade, ljubavi i duhovne obnove, osvežavajući svoju veru kroz svete obrede i krštenje novog člana Božje zajednice.
U blagodatnoj atmosferi Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja, uoči najvećeg hrišćanskog praznika, obavljeno je zajedničko krštenje gotovo pedeset vernika, uz snažne poruke o večnom životu koje su dotakle srca prisutnih.
Dok su vernici slavili praznik Svetih apostola Petra i pala, košarkaš Luka Vildoza kršten je pod svodovima najvećeg srpskog hrama – evo zbog čega je odlučio da promeni veru i kako je njegova odluka ganula Beograd.
Priča Partenijusa Tarnera pokazuje da pravoslavlje u Americi nije egzotična tradicija, već univerzalni odgovor na žeđ za smislom, autentičnošću i zajedništvom.
Stari recept sa Kosova i Metohije vremenom je dobio posebnu verziju u beogradskim kuhinjama, pa je nastalo zasitno i mirisno jelo koje mnoge podseća na nedeljne ručkove, pun sto i ukuse kakvi se danas retko sreću.
U besedi za subotu 4. sedmice po Vaskrsu Sveti Nikolaj Ohridski i Žički naglašava da čovek ne stoji između svetlosti i tame, već pred jasnim izborom koji ne ostavlja prostor za kolebanje.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Sveštenik iz Krefelda svedoči o mladima koji napuštaju duhovnu neizvesnost i prihvataju veru sa jasnim pravilima, liturgijskim životom i nepromenjenim učenjem koje im donosi sigurnost i smisao.
U Patrijaršiji SPC potpisan je Memorandum o osnivanju Univerziteta koji će spojiti teološke studije sa medicinom, pravom, umetnošću i tehničkim naukama, dok je patrijarh srpski poručio da obrazovanje mora da oblikuje i čoveka, a ne samo stručnjaka.
Na Markovdan služena liturgija u Hramu Svetog apostola i jevanđeliste Marka, poglavar Srpske pravoslavne crkve odlikovao sveštenika i održao nadahnutu besedu.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve u besedi u hramu Svetog Georgija poručio da se istinska pobeda ne meri moći, već vernošću Hristovom pozivu i zajednicom koja prevazilazi pravila ovog sveta.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Docent Moskovske duhovne akademije objasnio je zbog čega pravoslavlje ne posmatra rad kao apsolutnu vrednost i zašto čovekov trud može biti i blagoslov i razlog za osudu.
U Patrijaršiji SPC potpisan je Memorandum o osnivanju Univerziteta koji će spojiti teološke studije sa medicinom, pravom, umetnošću i tehničkim naukama, dok je patrijarh srpski poručio da obrazovanje mora da oblikuje i čoveka, a ne samo stručnjaka.