U blagodatnoj atmosferi Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja, uoči najvećeg hrišćanskog praznika, obavljeno je zajedničko krštenje gotovo pedeset vernika, uz snažne poruke o večnom životu koje su dotakle srca prisutnih.
U tišini i blagosti Velike subote, dok se duše pripremaju da prime blagovest Vaskrsenja, Saborni hram Hristovog Vaskrsenja u Podgorici postao je kolevka duhovnog preporoda i izvor večnog života. U zoru najradosnijeg hrišćanskog praznika, uoči svete Liturgije, u ovom svetom zdanju obavljeno je saborno krštenje — čin u kome se zemaljski život preobražava u neprolaznu nadu, a čovek postaje građanin Carstva Nebeskog.
U duhu pravoslavnog predanja i drevne hrišćanske tradicije, u ime Oca i Sina i Svetoga Duha, Crkvi Hristovoj se pridružilo 47 novih članova. Njihovo krštenje nije tek čin simbolike, već tajna novog rađanja, pečat Duha Svetoga i početak puta koji vodi ka večnosti.
Kao što je nekada u prvim vekovima Crkve bio običaj da se krštenja vrše upravo u dane pred Vaskrs, tako je i danas ovo saborno krštenje ponovo oživelo duh katihumenata ranog hrišćanstva, kada su srca novokrštenih gorela ljubavlju prema Raspetom i Vaskrslom Hristu.
Foto: SPC / Mitropolija crnogorsko-primorska
Saborni hram u Podgorici
Sveštenici Sabornog hrama — oci Dalibor Milaković, Miladin Knežević, Branko Vujačić, Igor Balaban i Velimir Bugarin — sa radošću i trepetom služili su ovu svetu tajnu, dok je rečima nadahnutim Duhom Svetim besedio protojerej Nikola Pejović, starešina hrama.
U obraćanju novokrštenima, otac Nikola je podsetio da krštenje nije kraj, već početak života u Hristu:
- Krštenje, dragi naši novokršteni članovi Crkve, jeste ulaznica za to večno i neprolazno rođenje. To je osvećenje telesnog rođenja koje ima svoj početak i ima svoj zemaljski kraj. A ovo rođenje kojim ste vi danas rođeni, ono počinje za vas danas, ali se, ako Bog da, nikad ne završava, nego se nastavlja u večnosti.
Njegove reči odzvanjale su poput zvona koja najavljuju praznik — pozivajući sve prisutne da se sete istine koju Vaskrsenje potvrđuje: da čovek nije stvoren za tamu groba, već za svetlost večnog života.
Sabornost ovog čina, u kome su se molitvom, suzama radosnicama i radosnim uzdasima sabrale duše vernih, svedoči da Crkva i dalje rađa, vodi i grli. Da i danas, kao nekada na Jordanu, voda biva posvećena, a čovek obnovljen Duhom.
U predvečerje Praznika nad praznicima, kada se svetlost vaskrsne noći već nazire u dušama vernih, saborno krštenje u Podgorici postalo je simbol i pečat nade — da dokle god ima onih koji se rađaju u Hristu, svet će se neprestano obnavljati i koračati ka večnosti.
Uprkos napetostima i izazovima, palestinski hrišćani u Crkvi Rođenja Hristovog dočekali Blagodatni oganj, potvrđujući da vera nije slomljiva ni pod težinom rata.
Pravoslavna crkva podseća vernike da se posle vaskršnje liturgije osvećuju darovi pripremljeni za prazničnu trpezu – od ofarbanih jaja do sira i mesa, kako bi u svoje domove uneli ne samo radost praznika, već i Božji blagoslov
U svojoj knjizi "Misli za svaki dan u godini", ruski svetac ostavio je zlatnim slovima zabeležen doživljaj Vaskrsa, koji anđeli pevaju na nebesima, a duša oseća na zemlji. Njegove reči o Vaskrsenju bude nadu, svetlost i istinsku radost večnog života.
U trenucima kada radosno kličemo „Hristos vaskrse!“, duša se najdublje osvećuje molitvom. Otkrivamo zašto je čitanje Akatista Vaskrsenju Hristovom najsnažniji način da istinski doživimo smisao Praznika nad praznicima.
Posle bogosluženja u Sabornom hramu i molitve za učenike, prvi čas istorije održan je u manastiru Svetih arhangela, gde počiva car Dušan, u simboličnom spoju vere i predanja.
Oboje su živeli u nevinosti sve dok Eva nije podlegla iskušenju zlog zmijskog zavodnika i okusila zabranjeni plod, a zatim joj se pridružio i Adam. Tada su spoznali svoju nagost i prekrili se smokvinim lišćem.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Posle bogosluženja u Sabornom hramu i molitve za učenike, prvi čas istorije održan je u manastiru Svetih arhangela, gde počiva car Dušan, u simboličnom spoju vere i predanja.
Na obali između Herceg Novog i Prevlake verni su se okupili u jedinstvenom molitvenom pohodu, prisećajući se mučenika i istorije svetinje, ali i svedočili da se Božije ime proslavlja i sa mora i sa gora.
Na praznik Nerukotvorenog obraza Gospodnjeg, episkop bihaćko-petrovački predvodio je svetu Liturgiju u manastiru gde pedesetak preostalih meštana i raseljeni sa svih strana sveta zajedno obnavljaju hram, konak i nadu za budućnost sela.
Liturgiju je služio Mitropolit Fotije, dok su hilandarski pojci, litija i molitve stvorili nezaboravnu duhovnu atmosferu, a vernici svih generacija proslavljali 143. krsnu slavu hrama Uspenja Presvete Bogorodice.
Oboje su živeli u nevinosti sve dok Eva nije podlegla iskušenju zlog zmijskog zavodnika i okusila zabranjeni plod, a zatim joj se pridružio i Adam. Tada su spoznali svoju nagost i prekrili se smokvinim lišćem.
Delo arhimandrita Dimitrija „Ona nikada ne spava – Tumanska krasnica“, nastalo u čast 90 godina čudotvorne ikone Tumanske Bogorodice, deo je humanitarne akcije „Jedna knjiga – jedan obrok“
Svaka domaćica ima svoj oprobani recept za neodoljiva peciva, a mi vam donosimo jedan zapisan rukom u požuteloj svesci jedne bake koja poručuje da ovakve kiflice nemaju konkurenciju.
Proročanstvo Isaije, koje sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači u svojoj besedi za 13. sredu po Duhovima, otkriva Hrista kao temelj bez koga nema ni spasenja, ni smisla ljudskog postojanja.