U blagodatnoj atmosferi Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja, uoči najvećeg hrišćanskog praznika, obavljeno je zajedničko krštenje gotovo pedeset vernika, uz snažne poruke o večnom životu koje su dotakle srca prisutnih.
U tišini i blagosti Velike subote, dok se duše pripremaju da prime blagovest Vaskrsenja, Saborni hram Hristovog Vaskrsenja u Podgorici postao je kolevka duhovnog preporoda i izvor večnog života. U zoru najradosnijeg hrišćanskog praznika, uoči svete Liturgije, u ovom svetom zdanju obavljeno je saborno krštenje — čin u kome se zemaljski život preobražava u neprolaznu nadu, a čovek postaje građanin Carstva Nebeskog.
U duhu pravoslavnog predanja i drevne hrišćanske tradicije, u ime Oca i Sina i Svetoga Duha, Crkvi Hristovoj se pridružilo 47 novih članova. Njihovo krštenje nije tek čin simbolike, već tajna novog rađanja, pečat Duha Svetoga i početak puta koji vodi ka večnosti.
Kao što je nekada u prvim vekovima Crkve bio običaj da se krštenja vrše upravo u dane pred Vaskrs, tako je i danas ovo saborno krštenje ponovo oživelo duh katihumenata ranog hrišćanstva, kada su srca novokrštenih gorela ljubavlju prema Raspetom i Vaskrslom Hristu.
Foto: SPC / Mitropolija crnogorsko-primorska
Saborni hram u Podgorici
Sveštenici Sabornog hrama — oci Dalibor Milaković, Miladin Knežević, Branko Vujačić, Igor Balaban i Velimir Bugarin — sa radošću i trepetom služili su ovu svetu tajnu, dok je rečima nadahnutim Duhom Svetim besedio protojerej Nikola Pejović, starešina hrama.
U obraćanju novokrštenima, otac Nikola je podsetio da krštenje nije kraj, već početak života u Hristu:
- Krštenje, dragi naši novokršteni članovi Crkve, jeste ulaznica za to večno i neprolazno rođenje. To je osvećenje telesnog rođenja koje ima svoj početak i ima svoj zemaljski kraj. A ovo rođenje kojim ste vi danas rođeni, ono počinje za vas danas, ali se, ako Bog da, nikad ne završava, nego se nastavlja u večnosti.
Njegove reči odzvanjale su poput zvona koja najavljuju praznik — pozivajući sve prisutne da se sete istine koju Vaskrsenje potvrđuje: da čovek nije stvoren za tamu groba, već za svetlost večnog života.
Sabornost ovog čina, u kome su se molitvom, suzama radosnicama i radosnim uzdasima sabrale duše vernih, svedoči da Crkva i dalje rađa, vodi i grli. Da i danas, kao nekada na Jordanu, voda biva posvećena, a čovek obnovljen Duhom.
U predvečerje Praznika nad praznicima, kada se svetlost vaskrsne noći već nazire u dušama vernih, saborno krštenje u Podgorici postalo je simbol i pečat nade — da dokle god ima onih koji se rađaju u Hristu, svet će se neprestano obnavljati i koračati ka večnosti.
Uprkos napetostima i izazovima, palestinski hrišćani u Crkvi Rođenja Hristovog dočekali Blagodatni oganj, potvrđujući da vera nije slomljiva ni pod težinom rata.
Pravoslavna crkva podseća vernike da se posle vaskršnje liturgije osvećuju darovi pripremljeni za prazničnu trpezu – od ofarbanih jaja do sira i mesa, kako bi u svoje domove uneli ne samo radost praznika, već i Božji blagoslov
U svojoj knjizi "Misli za svaki dan u godini", ruski svetac ostavio je zlatnim slovima zabeležen doživljaj Vaskrsa, koji anđeli pevaju na nebesima, a duša oseća na zemlji. Njegove reči o Vaskrsenju bude nadu, svetlost i istinsku radost večnog života.
U trenucima kada radosno kličemo „Hristos vaskrse!“, duša se najdublje osvećuje molitvom. Otkrivamo zašto je čitanje Akatista Vaskrsenju Hristovom najsnažniji način da istinski doživimo smisao Praznika nad praznicima.
Veliki ruski svetitelj iz 19. veka objašnjava da kada podignemo srce ka Bogu, čak i najveća tuga gubi snagu, a spokojstvo postaje živo iskustvo prisustva Božije ljubavi.
Sveti Pajsije Svetogorac upozorava da kletve, kada su izgovorene iz bola i nepravde, mogu imati ozbiljne posledice i za onoga ko ih izgovara i za onoga kome su upućene.
Poglavar Rimokatoličke crkve sa govornice pozvao međunarodnu zajednicu da zaštiti nevine od brutalne ratne strategije koja pogađa milione ljudi i poručio da je obezbeđivanje hrane moralna obaveza čitavog čovečanstva.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Nakon godinu dana pripreme i učešća na bogosluženjima mladi ljudi iz Holandije kršteni su i miropomazani u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, potvrđujući da sve više Evropljana traži mir i istinu u pravoslavlju.
U Dalju je svečano predstavljena Fondacija „Sveta Petka”, čija je misija da kroz obrazovne programe, humanitarne akcije i kulturne manifestacije osnaži zajedništvo i sačuva identitet srpskog naroda.
Na praznik Svetog Kirijaka Otšelnika, vladika zapadnoevropski Justin služio je liturgiju, a rukopoloženjem i odlikovanjem sveštenika osnažio pravoslavnu zajednicu Srba u Španiji.
ovodom održavanja Šakti festivala u Obrenovcu, Apologetski odsek Arhiepiskopije upozorava na delovanje Mohanđija, čije učenje, iza privida mira i ljubavi, skriva ideologiju nespojivu sa pravoslavnom verom.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U Dalju je svečano predstavljena Fondacija „Sveta Petka”, čija je misija da kroz obrazovne programe, humanitarne akcije i kulturne manifestacije osnaži zajedništvo i sačuva identitet srpskog naroda.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.