Trakice blagoslovene nad Pojasom Presvete Bogorodice uručene su pacijentima, lekarima i medicinskom osoblju Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije, donoseći im poruku vere, nade i duhovne podrške.
Dok se desetine hiljada vernika svakodnevno smenjuju u redovima ispred Hrama Svetog Save čekajući priliku da se poklone Pojasu Presvete Bogorodice, blagoslov ove velike svetinje stigao je i do onih koji nisu u mogućnosti da dođu na Vračar.
Stotine osveštanih trakica, blagoslovenih nad Pojasom Presvete Bogorodice, uručene su pacijentima, lekarima, medicinskim sestrama i zaposlenima u Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije u Beogradu. Tako je duhovna radost koju je dolazak svetinje doneo vernicima širom Srbije stigla i do ljudi koji se svakodnevno suočavaju sa najtežim životnim iskušenjima, kao i do onih koji brinu o njihovom lečenju.
Trakice su u Institut doneli sveštenik Radivoj Panić iz Hrama Svetog Save, đakoni Vladimir Jović i Nikolaj Sapsaj, glavni i odgovorni urednik Hram televizije Sanja Lubardić i beogradski bogoslovi. Dočekali su ih direktor Instituta, profesor dr Milan Žegarac, i glavna sestra Mirjana Gavrilović, nakon čega je organizovana podela trakica na svim klinikama i odeljenjima ove zdravstvene ustanove.
Dolazak blagoslova u bolničke sobe
Tokom obilaska bolesničkih soba, trakice su sa pažnjom i ljubavlju uručivane pacijentima koji se leče od najtežih bolesti. Istovremeno, blagoslov su primili i lekari, medicinske sestre i ostali zaposleni, koji svakodnevno dele teret borbe sa svojim pacijentima i nastoje da im pruže stručnu pomoć, podršku i nadu.
U pravoslavnoj tradiciji, osveštane trakice koje se blagosiljaju nad svetinjama ne predstavljaju amajlije niti zamenu za molitvu. Vernici ih primaju kao vidljiv znak blagoslova i duhovne povezanosti sa svetinjom, sa verom da će ih podstaći na molitvu i podsetiti na Božju pomoć u trenucima iskušenja i nevolje.
Posebnu simboliku zato nosi činjenica da su trakice ovoga puta stigle upravo među ljude koji se suočavaju sa bolešću i neizvesnošću. U bolničkim sobama i hodnicima, gde se svakodnevno smenjuju briga, nada i iščekivanje dobrih vesti, ovaj gest dobio je posebno značenje.
Dolazak Pojasa Presvete Bogorodice u Beograd već je obeležio poslednje dane maja i prve dane juna. Stotine hiljada vernika prošle su kroz Hram Svetog Save, a mnogi su satima čekali u redovima kako bi celivali svetinju koja je iz manastira Vatoped na Svetoj gori doneta u Srbiju. Uz poklonjenje, vernicima se dele i osveštane trakice, a zbog ogromnog interesovanja iz Vatopeda je prethodnih dana u Beograd dopremljena i nova količina.
Dok se redovi ispred Hrama Svetog Save i dalje formiraju od ranog jutra do kasno uveče, podela trakica u Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije pokazala je da blagoslov povezan sa ovom svetinjom ne dopire samo do onih koji mogu da dođu pred Pojas Presvete Bogorodice. On stiže i do bolesničkih postelja, lekarskih ordinacija i ljudi kojima su uteha, nada i ohrabrenje potrebni više nego ikada.
Dok su vernici u tišini prilazili Časnom pojasu i ostavljali priloge, malo ko je slutio da će ti darovi postati pomoć porodicama na Kosovu i Metohiji koje žive u neizvesnosti, ali čuvaju veru i ognjišta.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Srpska pravoslavna crkva saopštila je da je od dolaska Pojasa Presvete Bogorodice kroz Hram Svetog Save prošlo čak 478.000 vernika, dok se redovi za poklonjenje i dalje ne smanjuju, a boravak svetinje u Beogradu traje do 6. juna.
Od predanja o isceljenjima do istorijskih veza sa Svetim Savom i knezom Lazarom, šef Kabineta patrijarha Porfirija otkriva zbog čega je dolazak Časnog pojasa postao jedan od najznačajnijih duhovnih događaja poslednjih godina.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Književnik je odlikovanje primio kao priznanje za vernost Crkvi i doprinos očuvanju srpske kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori, ističući da ono za njega predstavlja krunu životnog truda na njivi Gospodnjoj.
U Crkvi Svetog kneza Lazara u Aleksandriji, u Sidneju, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao je srpski narod da iskušenja savremenog doba prihvati kao priliku da se još više približi Crkvi i Bogu.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U pustinji Južne Australije srpski vernici podigli su jedinstveni podzemni hram sa ikonama na staklu i freskama isklesanim u kamenu, koji danas svedoči o snazi vere hiljadama kilometara daleko od otadžbine.
Nisu se odrekli Hrista ni pred najtežim mukama, a njihovo stradanje za vreme cara Dioklecijana obeležio je događaj koji je mnoge naveo da poveruju u Hrista.
Izmenama svešteničke zakletve zabranjeno je javno istupanje u ime Crkve bez blagoslova vladike, uz nova ograničenja za izjave u medijima i na društvenim mrežama.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Dok hiljade ljudi i dalje čekaju u redovima ispred Hrama Svetog Save, poklonicima se nakon blagoslova Pojasom Presvete Bogorodice uručuju ikonice sa molitvom na poleđini, dok najmlađi dobijaju molitvenike.
Dok su kolone vernog naroda ispred hrama na Vračaru sve duže, među vernicima se javlja pitanje da li će osveštani darovi biti dovoljni za sve koji čekaju poklonjenje.
Grkinja Teano, koja živi u Nemačkoj, ispričala je kako je njena porodica prošla kroz najteže trenutke nakon rođenja ćerke Nektarije, kada su strah i neizvesnost zamenjeni verom, molitvom i nadom u Božju pomoć.
U razgovoru za grčku Pemptousa TV, mitropolit bački Irinej govorio je o velikom odzivu vernika u Beogradu, posledicama komunističkog nasleđa i misiji Crkve u duhovnoj obnovi čoveka.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Književnik je odlikovanje primio kao priznanje za vernost Crkvi i doprinos očuvanju srpske kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori, ističući da ono za njega predstavlja krunu životnog truda na njivi Gospodnjoj.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.