Trakice blagoslovene nad Pojasom Presvete Bogorodice uručene su pacijentima, lekarima i medicinskom osoblju Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije, donoseći im poruku vere, nade i duhovne podrške.
Dok se desetine hiljada vernika svakodnevno smenjuju u redovima ispred Hrama Svetog Save čekajući priliku da se poklone Pojasu Presvete Bogorodice, blagoslov ove velike svetinje stigao je i do onih koji nisu u mogućnosti da dođu na Vračar.
Stotine osveštanih trakica, blagoslovenih nad Pojasom Presvete Bogorodice, uručene su pacijentima, lekarima, medicinskim sestrama i zaposlenima u Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije u Beogradu. Tako je duhovna radost koju je dolazak svetinje doneo vernicima širom Srbije stigla i do ljudi koji se svakodnevno suočavaju sa najtežim životnim iskušenjima, kao i do onih koji brinu o njihovom lečenju.
Trakice su u Institut doneli sveštenik Radivoj Panić iz Hrama Svetog Save, đakoni Vladimir Jović i Nikolaj Sapsaj, glavni i odgovorni urednik Hram televizije Sanja Lubardić i beogradski bogoslovi. Dočekali su ih direktor Instituta, profesor dr Milan Žegarac, i glavna sestra Mirjana Gavrilović, nakon čega je organizovana podela trakica na svim klinikama i odeljenjima ove zdravstvene ustanove.
Dolazak blagoslova u bolničke sobe
Tokom obilaska bolesničkih soba, trakice su sa pažnjom i ljubavlju uručivane pacijentima koji se leče od najtežih bolesti. Istovremeno, blagoslov su primili i lekari, medicinske sestre i ostali zaposleni, koji svakodnevno dele teret borbe sa svojim pacijentima i nastoje da im pruže stručnu pomoć, podršku i nadu.
U pravoslavnoj tradiciji, osveštane trakice koje se blagosiljaju nad svetinjama ne predstavljaju amajlije niti zamenu za molitvu. Vernici ih primaju kao vidljiv znak blagoslova i duhovne povezanosti sa svetinjom, sa verom da će ih podstaći na molitvu i podsetiti na Božju pomoć u trenucima iskušenja i nevolje.
Posebnu simboliku zato nosi činjenica da su trakice ovoga puta stigle upravo među ljude koji se suočavaju sa bolešću i neizvesnošću. U bolničkim sobama i hodnicima, gde se svakodnevno smenjuju briga, nada i iščekivanje dobrih vesti, ovaj gest dobio je posebno značenje.
Dolazak Pojasa Presvete Bogorodice u Beograd već je obeležio poslednje dane maja i prve dane juna. Stotine hiljada vernika prošle su kroz Hram Svetog Save, a mnogi su satima čekali u redovima kako bi celivali svetinju koja je iz manastira Vatoped na Svetoj gori doneta u Srbiju. Uz poklonjenje, vernicima se dele i osveštane trakice, a zbog ogromnog interesovanja iz Vatopeda je prethodnih dana u Beograd dopremljena i nova količina.
Dok se redovi ispred Hrama Svetog Save i dalje formiraju od ranog jutra do kasno uveče, podela trakica u Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije pokazala je da blagoslov povezan sa ovom svetinjom ne dopire samo do onih koji mogu da dođu pred Pojas Presvete Bogorodice. On stiže i do bolesničkih postelja, lekarskih ordinacija i ljudi kojima su uteha, nada i ohrabrenje potrebni više nego ikada.
Dok su vernici u tišini prilazili Časnom pojasu i ostavljali priloge, malo ko je slutio da će ti darovi postati pomoć porodicama na Kosovu i Metohiji koje žive u neizvesnosti, ali čuvaju veru i ognjišta.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Srpska pravoslavna crkva saopštila je da je od dolaska Pojasa Presvete Bogorodice kroz Hram Svetog Save prošlo čak 478.000 vernika, dok se redovi za poklonjenje i dalje ne smanjuju, a boravak svetinje u Beogradu traje do 6. juna.
Od predanja o isceljenjima do istorijskih veza sa Svetim Savom i knezom Lazarom, šef Kabineta patrijarha Porfirija otkriva zbog čega je dolazak Časnog pojasa postao jedan od najznačajnijih duhovnih događaja poslednjih godina.
U besedi za nedelju 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da najveća vrednost čoveka nije u onome što poseduje, već u daru kojim je izbavljen iz ropstva greha, zla i smrti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Sisoja Velikog po starom, dok po novom kalendaru obeležavaju Prepodobnu Makrinu. Katolička crkva obeležava spomendan Blaženog Hermana iz Rajhenaua, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Grčki duhovnik ostavio je snažnu pouku o važnosti tihovanja, molitve i pažljivog izbora društva, upozoravajući da čovek treba da čuva svoju dušu od svega što ga udaljava od Boga i unutrašnjeg mira.
Nastao u manastiru Esfigmenu kao izraz otpora prema crkvenim promenama, ovaj slogan je tokom decenija dobio nova značenja i postao predmet brojnih rasprava.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Dok hiljade ljudi i dalje čekaju u redovima ispred Hrama Svetog Save, poklonicima se nakon blagoslova Pojasom Presvete Bogorodice uručuju ikonice sa molitvom na poleđini, dok najmlađi dobijaju molitvenike.
Dok su kolone vernog naroda ispred hrama na Vračaru sve duže, među vernicima se javlja pitanje da li će osveštani darovi biti dovoljni za sve koji čekaju poklonjenje.
Grkinja Teano, koja živi u Nemačkoj, ispričala je kako je njena porodica prošla kroz najteže trenutke nakon rođenja ćerke Nektarije, kada su strah i neizvesnost zamenjeni verom, molitvom i nadom u Božju pomoć.
U razgovoru za grčku Pemptousa TV, mitropolit bački Irinej govorio je o velikom odzivu vernika u Beogradu, posledicama komunističkog nasleđa i misiji Crkve u duhovnoj obnovi čoveka.
U opširnom saopštenju Eparhija navodi da su brojni problemi, od odnosa institucija prema Srbima do ugrožavanja crkvenih objekata i prava vernika, doveli do nesigurnosti među srpskom zajednicom na Kosovu i Metohiji.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve Patrijarh Porfirije snimio je uvodne i završne kadrove filma "Sveti Sava", koji donosi svedočenja, prizore svetinja i nepoznate detalje o nasleđu prvog srpskog arhiepiskopa.
Poglavar Srpske Pravoslavne Crkve razgovarao je o verskoj diplomatiji, zaštiti duhovnog nasleđa i jačanju odnosa sa SAD na temeljima hrišćanskih vrednosti.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve u pismu učesnicima konferencije govorio je o izazovima savremenog sveta, miru u Svetoj zemlji i potrebi da u drugome prepoznamo bližnjeg.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Bio je rok muzičar koji je tragao za smislom kroz različite filozofije i duhovne pravce, a danas je vladika Temistoklis i u Africi pomaže hiljadama ljudi gradeći škole, crkve i mesta nade za one kojima je pomoć najpotrebnija.
U besedi za subotu 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava da se duhovna borba najpre vodi u mislima, gde se odlučuje hoće li čovek slediti Boga ili sopstvene strasti.