Trakice blagoslovene nad Pojasom Presvete Bogorodice uručene su pacijentima, lekarima i medicinskom osoblju Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije, donoseći im poruku vere, nade i duhovne podrške.
Dok se desetine hiljada vernika svakodnevno smenjuju u redovima ispred Hrama Svetog Save čekajući priliku da se poklone Pojasu Presvete Bogorodice, blagoslov ove velike svetinje stigao je i do onih koji nisu u mogućnosti da dođu na Vračar.
Stotine osveštanih trakica, blagoslovenih nad Pojasom Presvete Bogorodice, uručene su pacijentima, lekarima, medicinskim sestrama i zaposlenima u Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije u Beogradu. Tako je duhovna radost koju je dolazak svetinje doneo vernicima širom Srbije stigla i do ljudi koji se svakodnevno suočavaju sa najtežim životnim iskušenjima, kao i do onih koji brinu o njihovom lečenju.
Trakice su u Institut doneli sveštenik Radivoj Panić iz Hrama Svetog Save, đakoni Vladimir Jović i Nikolaj Sapsaj, glavni i odgovorni urednik Hram televizije Sanja Lubardić i beogradski bogoslovi. Dočekali su ih direktor Instituta, profesor dr Milan Žegarac, i glavna sestra Mirjana Gavrilović, nakon čega je organizovana podela trakica na svim klinikama i odeljenjima ove zdravstvene ustanove.
Dolazak blagoslova u bolničke sobe
Tokom obilaska bolesničkih soba, trakice su sa pažnjom i ljubavlju uručivane pacijentima koji se leče od najtežih bolesti. Istovremeno, blagoslov su primili i lekari, medicinske sestre i ostali zaposleni, koji svakodnevno dele teret borbe sa svojim pacijentima i nastoje da im pruže stručnu pomoć, podršku i nadu.
U pravoslavnoj tradiciji, osveštane trakice koje se blagosiljaju nad svetinjama ne predstavljaju amajlije niti zamenu za molitvu. Vernici ih primaju kao vidljiv znak blagoslova i duhovne povezanosti sa svetinjom, sa verom da će ih podstaći na molitvu i podsetiti na Božju pomoć u trenucima iskušenja i nevolje.
Posebnu simboliku zato nosi činjenica da su trakice ovoga puta stigle upravo među ljude koji se suočavaju sa bolešću i neizvesnošću. U bolničkim sobama i hodnicima, gde se svakodnevno smenjuju briga, nada i iščekivanje dobrih vesti, ovaj gest dobio je posebno značenje.
Dolazak Pojasa Presvete Bogorodice u Beograd već je obeležio poslednje dane maja i prve dane juna. Stotine hiljada vernika prošle su kroz Hram Svetog Save, a mnogi su satima čekali u redovima kako bi celivali svetinju koja je iz manastira Vatoped na Svetoj gori doneta u Srbiju. Uz poklonjenje, vernicima se dele i osveštane trakice, a zbog ogromnog interesovanja iz Vatopeda je prethodnih dana u Beograd dopremljena i nova količina.
Dok se redovi ispred Hrama Svetog Save i dalje formiraju od ranog jutra do kasno uveče, podela trakica u Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije pokazala je da blagoslov povezan sa ovom svetinjom ne dopire samo do onih koji mogu da dođu pred Pojas Presvete Bogorodice. On stiže i do bolesničkih postelja, lekarskih ordinacija i ljudi kojima su uteha, nada i ohrabrenje potrebni više nego ikada.
Dok su vernici u tišini prilazili Časnom pojasu i ostavljali priloge, malo ko je slutio da će ti darovi postati pomoć porodicama na Kosovu i Metohiji koje žive u neizvesnosti, ali čuvaju veru i ognjišta.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Srpska pravoslavna crkva saopštila je da je od dolaska Pojasa Presvete Bogorodice kroz Hram Svetog Save prošlo čak 478.000 vernika, dok se redovi za poklonjenje i dalje ne smanjuju, a boravak svetinje u Beogradu traje do 6. juna.
Od predanja o isceljenjima do istorijskih veza sa Svetim Savom i knezom Lazarom, šef Kabineta patrijarha Porfirija otkriva zbog čega je dolazak Časnog pojasa postao jedan od najznačajnijih duhovnih događaja poslednjih godina.
Jeromonah Nazarije Basilaja poručuje da Crkva ne sme da zaboravi stradanje monaštva i pozvao je na molitvu da se progon i nasilje nad hrišćanima više nikada ne ponove.
Hristovo učenje nije bilo i nije ni danas prilagođeno ljudskim željama, već je pozivalo i poziva na promenu iznutra, što savremenom čoveku nimalo ne odgovara.
Sušene pečurke i nekoliko običnih namirnica, uz posebnu tehniku pripreme, daju jelu bogat ukus, a jedan detalj iz ruske manastirske kuhinje pravi najveću razliku.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Dok hiljade ljudi i dalje čekaju u redovima ispred Hrama Svetog Save, poklonicima se nakon blagoslova Pojasom Presvete Bogorodice uručuju ikonice sa molitvom na poleđini, dok najmlađi dobijaju molitvenike.
Dok su kolone vernog naroda ispred hrama na Vračaru sve duže, među vernicima se javlja pitanje da li će osveštani darovi biti dovoljni za sve koji čekaju poklonjenje.
Grkinja Teano, koja živi u Nemačkoj, ispričala je kako je njena porodica prošla kroz najteže trenutke nakon rođenja ćerke Nektarije, kada su strah i neizvesnost zamenjeni verom, molitvom i nadom u Božju pomoć.
U razgovoru za grčku Pemptousa TV, mitropolit bački Irinej govorio je o velikom odzivu vernika u Beogradu, posledicama komunističkog nasleđa i misiji Crkve u duhovnoj obnovi čoveka.
Školska godina u Bogosloviji Svetog Save počela je molitvom, a poglavar SPC podsetio je učenike da njihov put nije samo sticanje znanja, već i priprema za služenje Svetoj liturgiji, Crkvi i narodu Božjem.
Obraćajući se roditeljima i prosvetnim radnicima, mitropolit crnogorsko-primorski istakao odgovornost odraslih i značaj vrednosti koje se deci usađuju od najranijeg uzrasta.
Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice u drevnoj svetinji služena je sveta liturgija, a nakon pričešća usledili su praznični litijski ophod i osvećenje slavskih darova.
Hristovo učenje nije bilo i nije ni danas prilagođeno ljudskim željama, već je pozivalo i poziva na promenu iznutra, što savremenom čoveku nimalo ne odgovara.
Verni narod okupio se u porti novobeogradskog hrama, gde je patrijarh Porfirije uputio snažne poruke o veri, smirenju, radosti, pokajanju i miru, a bogat program okupio je i brojne izvođače duhovne i etno muzike.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Samuila po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Mamant. Katolička crkva obeležava spomendan Blaženih mučenika septembarskih progona iSvetog Salomona Leklerka, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Ova neobična pouka poznatog svetitelja govori o pripremi duše za razgovor sa Bogom i objašnjava zašto nije lako odmah pronaći mir i pažnju čim stanemo pred ikonu.