Srpska pravoslavna crkva saopštila je da je od dolaska Pojasa Presvete Bogorodice kroz Hram Svetog Save prošlo čak 478.000 vernika, dok se redovi za poklonjenje i dalje ne smanjuju, a boravak svetinje u Beogradu traje do 6. juna.
Gotovo pola miliona ljudi prošlo je kroz Hram Svetog Save za svega deset dana. Broj koji je objavila Srpska pravoslavna crkva prevazilazi okvire uobičajenih verskih okupljanja i svedoči o događaju koji je obeležio ne samo crkveni već i društveni život Srbije tokom proteklih sedmica.
Dok su se prethodnih dana u javnosti pojavljivale različite procene o tome koliko se vernika poklonilo Pojasu Presvete Bogorodice, SPC je sada prvi put objavila precizne podatke. Kako se navodi u saopštenju, Uprava Hrama Svetog Save vodi tačnu evidenciju, pre svega iz bezbednosnih razloga, a objavljeni podaci pokazuju razmere ovog izuzetnog duhovnog sabranja.
Prema zvaničnom saopštenju, od unošenja Časnog pojasa Presvete Bogorodice na Spasovdan, 21. maja uveče, pa do 31. maja u 20.35, kroz Hram Svetog Save prošlo je čak 478.000 vernika.
Ovaj podatak dobija dodatnu težinu kada se ima u vidu da su se tokom čitavog perioda ispred hrama formirali dugi redovi koji su se protezali okolnim vračarskim ulicama. Mnogi vernici čekali su satima da pristupe svetinji, dok su pojedini dolazili i tokom noći da bi u miru i molitvenoj tišini celivali Pojas Presvete Bogorodice.
ST/Dragan Kadić
Kolone vernika ispred Hrama Svetog Save i dalje su nepregledne
Pojas Presvete Bogorodice stigao je u Beograd 20. maja iz svetog manastira Vatoped na Svetoj Gori. Zbog ogromnog interesovanja vernog naroda, prvobitno planirani boravak svetinje u Srbiji produžen je čak dva puta da bi što veći broj ljudi dobio priliku da joj se pokloni.
U pravoslavnoj tradiciji, poklonjenje svetinjama nije samo čin poštovanja prema svetim predmetima već izraz vere, nade i poverenja u Božju pomoć. Zato broj od 478.000 poklonika nije samo statistički podatak. On svedoči o snažnoj potrebi ljudi da, usred svakodnevnih obaveza, pronađu vreme za molitvu, duhovno sabranje i susret sa svetinjom koju pravoslavni vernici vekovima poštuju s posebnim strahopoštovanjem.
Tokom dana poklonjenja vernicima su deljene i osveštane trakice blagoslovene nad Pojasom Presvete Bogorodice. Zbog velikog broja poklonika, iz Manastira Vatoped prethodnih dana dopremljena je i dodatna količina trakica da bi svi koji dolaze u Hram Svetog Save mogli da prime ovaj blagoslov.
Iz Srpske pravoslavne crkve saopšteno je i da će Časni pojas Presvete Bogorodice ostati u prestonom hramu do subote 6. juna 2026. Toga dana, nakon svete liturgije kojom će načalstvovati Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije, svetinja će svečano biti ispraćena i vraćena u svoj vekovni dom, u sveti i veliki Manastir Vatoped na Svetoj Gori.
Do tada, redovi vernika ispred Hrama Svetog Save nastaviće da svedoče o događaju kakav se retko viđa. Broj poklonika iz dana u dan potvrđuje da je dolazak Pojasa Presvete Bogorodice postao jedan od najznačajnijih duhovnih događaja u Srbiji poslednjih decenija.
Dok su kolone vernog naroda ispred hrama na Vračaru sve duže, među vernicima se javlja pitanje da li će osveštani darovi biti dovoljni za sve koji čekaju poklonjenje.
Monah iz Manastira Vatoped govori o redovima vernika ispred hrama na Vračaru i poručuje da prizor strpljenja i vere u 21. veku svedoči o posebnoj duhovnoj vezi naroda sa Presvetom Bogorodicom.
Hram Svetog Save na Vračaru u subotu postaje mesto molitvenog okupljanja vernika, dok se Časni Pojas uz svečanu liturgiju koju služi srpski patrijarh Porfirije ispraća u Vatoped na Svetu goru.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju praznik Prepodobnog Isakija Ispovednika po starom kalendaru, a Prepodobnog Onufrija Velikog i Svetog Petra Atoskog po novom kalendaru. Katolička crkva slavi blagdan Presvetog Srca Isusovog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna kratka pouka gruzijskog svetitelja objašnjava zašto se molitva često pretvara u naviku bez unutrašnjeg reda i kako se, kroz jednostavan duhovni poredak, vraća svojoj punoj snazi i smislu.
Prepodobni Isakije Ispovednik upokojio se oko 383. godine, ostavivši za sobom primer nepokolebljive vere, hrabrosti i spremnosti da istinu brani bez obzira na cenu.
Od 2020. godine sa lica Bogorodice "Utešiteljke" u Grčkoj neprestano teku suze, a pred ikonom svakodnevno dolaze ljudi koji traže utehu, nadu i odgovore.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Dok hiljade ljudi i dalje čekaju u redovima ispred Hrama Svetog Save, poklonicima se nakon blagoslova Pojasom Presvete Bogorodice uručuju ikonice sa molitvom na poleđini, dok najmlađi dobijaju molitvenike.
Molitveni tekst u kome se kroz prizivanje milosti, oproštaja i blagodatnog delovanja Duha Svetoga otkriva slojevita pobožnost vernih i njihovo obraćanje Majci Hristovoj kao posrednici i utehi.
Arhimandrit Jefrem govori o duhovnoj radosti nakon boravka u Srbiji, zahvaljuje na prijemu i najavljuje konkretne stipendije za bogoslovske škole, uz poruku o značaju dolaska Pojasa Presvete Bogorodice.
U Ruskom domu u Beogradu održan je humanitarni koncert "Mirno nebo za dečiji osmeh 9", uz poziv vikara patrijarha srpskog za pomoć ugroženim Srbima u Eparhiji raško-prizrenskoj.
U selu Resen kod Bosilegrada osveštan je hram Svetog proroka Ilije, čija je gradnja započeta u 19. veku, a dovršena tek danas, kada su meštani ispunili obećanje koje su generacije prenosile kao porodični i seoski amanet.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak 2. sedmice po Duhovima otkriva se odnos muškarca i žene kao odraz višeg jedinstva, u kome se bliskost uzdiže u duhovnu dimenziju koja prevazilazi uobičajeno poimanje.
Između Golupca i Đerdapa, u manastiru iz 14. veka, susreću se tišina, predanje o svetiteljima i ispovesti vernika koji tvrde da su ovde doživeli ono što nisu mogli da objasne nigde drugde.