Srpska pravoslavna crkva saopštila je da je od dolaska Pojasa Presvete Bogorodice kroz Hram Svetog Save prošlo čak 478.000 vernika, dok se redovi za poklonjenje i dalje ne smanjuju, a boravak svetinje u Beogradu traje do 6. juna.
Gotovo pola miliona ljudi prošlo je kroz Hram Svetog Save za svega deset dana. Broj koji je objavila Srpska pravoslavna crkva prevazilazi okvire uobičajenih verskih okupljanja i svedoči o događaju koji je obeležio ne samo crkveni već i društveni život Srbije tokom proteklih sedmica.
Dok su se prethodnih dana u javnosti pojavljivale različite procene o tome koliko se vernika poklonilo Pojasu Presvete Bogorodice, SPC je sada prvi put objavila precizne podatke. Kako se navodi u saopštenju, Uprava Hrama Svetog Save vodi tačnu evidenciju, pre svega iz bezbednosnih razloga, a objavljeni podaci pokazuju razmere ovog izuzetnog duhovnog sabranja.
Prema zvaničnom saopštenju, od unošenja Časnog pojasa Presvete Bogorodice na Spasovdan, 21. maja uveče, pa do 31. maja u 20.35, kroz Hram Svetog Save prošlo je čak 478.000 vernika.
Ovaj podatak dobija dodatnu težinu kada se ima u vidu da su se tokom čitavog perioda ispred hrama formirali dugi redovi koji su se protezali okolnim vračarskim ulicama. Mnogi vernici čekali su satima da pristupe svetinji, dok su pojedini dolazili i tokom noći da bi u miru i molitvenoj tišini celivali Pojas Presvete Bogorodice.
ST/Dragan Kadić
Kolone vernika ispred Hrama Svetog Save i dalje su nepregledne
Pojas Presvete Bogorodice stigao je u Beograd 20. maja iz svetog manastira Vatoped na Svetoj Gori. Zbog ogromnog interesovanja vernog naroda, prvobitno planirani boravak svetinje u Srbiji produžen je čak dva puta da bi što veći broj ljudi dobio priliku da joj se pokloni.
U pravoslavnoj tradiciji, poklonjenje svetinjama nije samo čin poštovanja prema svetim predmetima već izraz vere, nade i poverenja u Božju pomoć. Zato broj od 478.000 poklonika nije samo statistički podatak. On svedoči o snažnoj potrebi ljudi da, usred svakodnevnih obaveza, pronađu vreme za molitvu, duhovno sabranje i susret sa svetinjom koju pravoslavni vernici vekovima poštuju s posebnim strahopoštovanjem.
Tokom dana poklonjenja vernicima su deljene i osveštane trakice blagoslovene nad Pojasom Presvete Bogorodice. Zbog velikog broja poklonika, iz Manastira Vatoped prethodnih dana dopremljena je i dodatna količina trakica da bi svi koji dolaze u Hram Svetog Save mogli da prime ovaj blagoslov.
Iz Srpske pravoslavne crkve saopšteno je i da će Časni pojas Presvete Bogorodice ostati u prestonom hramu do subote 6. juna 2026. Toga dana, nakon svete liturgije kojom će načalstvovati Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije, svetinja će svečano biti ispraćena i vraćena u svoj vekovni dom, u sveti i veliki Manastir Vatoped na Svetoj Gori.
Do tada, redovi vernika ispred Hrama Svetog Save nastaviće da svedoče o događaju kakav se retko viđa. Broj poklonika iz dana u dan potvrđuje da je dolazak Pojasa Presvete Bogorodice postao jedan od najznačajnijih duhovnih događaja u Srbiji poslednjih decenija.
Dok su kolone vernog naroda ispred hrama na Vračaru sve duže, među vernicima se javlja pitanje da li će osveštani darovi biti dovoljni za sve koji čekaju poklonjenje.
Monah iz Manastira Vatoped govori o redovima vernika ispred hrama na Vračaru i poručuje da prizor strpljenja i vere u 21. veku svedoči o posebnoj duhovnoj vezi naroda sa Presvetom Bogorodicom.
Hram Svetog Save na Vračaru u subotu postaje mesto molitvenog okupljanja vernika, dok se Časni Pojas uz svečanu liturgiju koju služi srpski patrijarh Porfirije ispraća u Vatoped na Svetu goru.
Život ovog velikog učitelja Crkve obeležili su nepokolebljiva odbrana pravoslavne vere, brojna duhovna dela i Veliki kanon, koji i danas vernike vodi putem iskrenog pokajanja i susreta sa Hristom.
Grkinja Teano, koja živi u Nemačkoj, ispričala je kako je njena porodica prošla kroz najteže trenutke nakon rođenja ćerke Nektarije, kada su strah i neizvesnost zamenjeni verom, molitvom i nadom u Božju pomoć.
Protojerej Oleg Stenjajev objašnjava zbog čega se ponedeljak vezuje za anđele i podseća na pobožnu praksu koja pomaže verniku da produbi svoj molitveni život.
Krompir, sir i brašno dovoljni su da nastane pita koja je nekada okupljala porodice širom Hercegovine i bila jednako prisutna u domovima različitih vera.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Dok hiljade ljudi i dalje čekaju u redovima ispred Hrama Svetog Save, poklonicima se nakon blagoslova Pojasom Presvete Bogorodice uručuju ikonice sa molitvom na poleđini, dok najmlađi dobijaju molitvenike.
Molitveni tekst u kome se kroz prizivanje milosti, oproštaja i blagodatnog delovanja Duha Svetoga otkriva slojevita pobožnost vernih i njihovo obraćanje Majci Hristovoj kao posrednici i utehi.
Sabrat manastira Toma Lazarević primio je monaški postrig i dobio ime Makarije, a svečani čin uoči Petrovdana okupio je brojne vernike u drevnoj ribničkoj svetinji.
Verni narod sabrao se u hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Aranđelovcu, gde su posle svete liturgije i litije osvećeni slavski kolač i prinosi, a prazničnu besedu održao je protojerej-stavrofor dr Zoran Krstić.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
U besedi za četvrtak 7. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto se najdublja ljubav prema Gospodu ne rađa iz onoga što oči vide, već iz srca otvorenog za Božije prisustvo.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Jakinta po starom i Svetog sveštenomučenika Antinogena po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Gospe Karmelske, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.