ŠTA ČINITI KAD BOLEST RAZARA TELO NA KOMADE?! Sveti Jovan Kronštatski kaže da će vam ovo sigurno olakšati muke
Pravoslavna vera uči da nijedno stradanje nije bez smisla i da se i kroz bolest čovek može približiti Gospodu.
Sveti oci su često govorili da nevolje imaju posebnu ulogu u duhovnom životu.
U životu svakog čoveka postoje trenuci kada se suočava sa iskušenjima, brigama i nevoljama koje na prvi pogled deluju teško i nerazumljivo. Mnogi se tada pitaju zbog čega ih je zadesila bolest, gubitak, nerazumevanje bližnjih ili neki drugi teret koji nosi bol i tugu.
Međutim, pravoslavno predanje uči da nijedna životna okolnost nije izvan promisla Božijeg i da Gospod, kao brižni otac, ne ostavlja čoveka ni u najtežim trenucima.
Sveti oci su često govorili da nevolje imaju posebnu ulogu u duhovnom životu. One podsećaju čoveka na prolaznost zemaljskih stvari, bude ga iz duhovne uspavanosti i vraćaju ga molitvi.
Dok traje period blagostanja, čovek lako može zaboraviti na Boga, osloniti se isključivo na svoje snage i poverovati da sam upravlja svojim životom. Međutim, kada dođu iskušenja, srce se češće okreće ka nebu, tražeći pomoć, utehu i smisao.
U Svetom pismu i životima svetitelja nalazimo bezbroj primera ljudi koji su kroz stradanje zadobili veliku duhovnu korist. Njihove nevolje nisu bile znak Božijeg napuštanja, već put ka većoj veri, smirenju i približavanju Gospodu.
Zato su podvižnici Crkve učili da se i u najtežim okolnostima treba truditi da čovek sačuva poverenje u Boga, znajući da On vidi ono što je ljudskom pogledu često skriveno.
Pravoslavni hrišćanin nastoji da svaku životnu situaciju prihvati sa verom, moleći se da mu Gospod podari snagu da izdrži iskušenje i mudrost da razume njegov duhovni značaj.
Jer, prema učenju Crkve, nevolje nisu samo teret koji treba podneti, već i prilika da čovek pokaže svoju vernost Bogu i da kroz trpljenje sazri u veri.
O tome je govorio i arhimandrit Kiril Pavlov:
"Poseta nevolje javno svedoči, da je Gospod u to vreme obratio na tebe posebnu pažnju".
Pravoslavna vera uči da nijedno stradanje nije bez smisla i da se i kroz bolest čovek može približiti Gospodu.
Na sve načine suprostavite se svojoj gnevljivosti i uz Božju pomoć ona će oslabiti, istakao je otac Jovan.
Kada čovek smatra da je uvek u pravu, kada ne želi da popusti, da oprosti ili da zatraži oproštaj, tada se srce udaljava od ljubavi i mira.
Vernici ne bi trebalo svetiteljima da se obraćaju kao nekome ko ispunjava prolazne želje, već kao nebeskim zastupnicima pred Gospodom.
Iskušenja skidaju iluziju samodovoljnosti i podsećaju čoveka da nije gospodar sopstvenog života, već biće koje zavisi od Božje milosti.
Veliki je izazov pružen čoveku onim šta će on da učini sa patnjom i bolom, isticao je Jerotić.
Smisao će se otkriti onda kada Gospod blagoslovi da ga vidimo, tvrdi otac Andrej.
Veliki grčki svetitelj objašnjava da nevolje nisu samo teret koji čovek nosi, već trenutci u kojima se otkrivaju skrivene slabosti, jača vera i pronalazi dublji smisao stradanja.
Svetac podseća šta treba da sačuvamo u srcu kada od Gospoda tražimo utehu, pomoć i odgovor.
Vreme koje čovek dobrovoljno posveti crkvi dobija dublji smisao.
On primećuje promenu, prepoznaje bol i pokušava da pomogne čak i onda kada druga osoba nema snage da zatraži pomoć.
Da li treba tražiti blagoslov pri svakom susretu, kako se obratiti kada ne znate ime sveštenika i šta učiniti kada sretnete episkopa, odgovori su jednostavniji nego što se često misli.
On primećuje promenu, prepoznaje bol i pokušava da pomogne čak i onda kada druga osoba nema snage da zatraži pomoć.
Verni narod okupio se u porti novobeogradskog hrama, gde je patrijarh Porfirije uputio snažne poruke o veri, smirenju, radosti, pokajanju i miru, a bogat program okupio je i brojne izvođače duhovne i etno muzike.
Pravoslavna vera uči da je pokajanje put povratka Bogu i da čovek ne treba da veruje da je njegov greh veći od Božje milosti.
Mnogi ljudi dolazili su mu tražeći pomoć, a svetac je svoju slavu pripisivao Bogu, a ne sebi.
Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice u drevnoj svetinji služena je sveta liturgija, a nakon pričešća usledili su praznični litijski ophod i osvećenje slavskih darova.
Bez komplikovanih koraka i namirnica koje morate posebno da kupujete, ovaj mekani kolač priprema se brzo, a završni dodir daju šećer u prahu i mirisna korica pomorandže.
U besedi za ponedeljak 14. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ovo nije samo slika budućeg raja, već tajna povezana sa dolaskom Hrista.