NOGA OVIH LJUDI NE SME DA KROČI NA OSTROG: Ne igrajte se sa svetim pravilima
Poseta ovom manastiru, smeštenom visoko u steni, nije klasično putovanje, već predstavlja duhovnu avanturu, a za svakog vernika, to je pravo hodočašće.
Na sve načine suprostavite se svojoj gnevljivosti i uz Božju pomoć ona će oslabiti, istakao je otac Jovan.
U pravoslavlju se uvreda ne posmatra samo kao povreda ljudskog dostojanstva, već i kao iskušenje koje otkriva stanje čovekovog srca.
Sveti oci učili su da na ružne reči, poniženje i nepravdu ne treba uzvraćati gnevom, jer tada čovek lako izgubi mir, ali i udalji sebe od hrišćanske ljubavi i smirenja. Umesto osvete i rasprave, pravoslavlje poziva na trpljenje, praštanje, ćutanje i molitvu, čak i onda kada je najteže.
Upravo o tome je jednom prilikom govorio i bivši iguman manastira Ostrog Jovan Purić, objašnjavajući kako vernik nikada ne bi smeo da reaguje kada ga neko uvredi.
- U času očajanja znajte da ne ostavlja vas Gospod, nego da vi ostavljate Gospoda. Ako živite u zajednici sa drugima, služite im kao samome Bogu i za svoju ljubav ljubav ne tražite, niti za smernost pohvalu, niti za služenje blagodarnost. Pre nego što nešto kažete, razmislite neće li vaša reč ili delo ožalostiti Boga ili vašeg bližnjeg - počeo je on pa nastavio:
- Ne osuđujte tuđeg slugu kada stoji ili pada; ima on boga svoga koji ima moć da ga od pada odvrati ili u padu zaustavi. Pamtite da čas koji od vas oduzima vaša lenjost može da bude poslednji u vašem životu, i da za njim može doći smrt i sud. Udaljavajte se od uživanja i svega što je prolazno.
Upozorio je da ne treba zadavati bol nikome i ne uzvraćati grdnju na grdnju, žalost žalošću, "pa će u knjizi života vaše ime biti napisano sa prepodobnima".
- Molim vas, prijatelji moji, ne zanemarite nijedno sredstvo kojem je moguće ugoditi Bogu, a takvih je sredstava mnogo - smerno ophođenje sa ljudima, tešenje ožalošćenih, zauzimanje za one kojima se čini nepravda, davanje siromašnima, odvraćanje očiju od ružnih prizora i postupaka, odbacivanje rđaavih pomisli, prinuđivanje sebe na molitvu, trpljenje, milosrđe, pravednost i tako dalje. Ispunjavanje sveštenih dobih dela privlači na nas svemoćnu pomoć Božju, a sa njom ćemo prebroditi sve teškoće koje su izgledale nesavladivo našim snagama.
Na sve načine, istakao je, suprostavite se svojoj gnevljivosti i uz Božju pomoć ona će oslabiti.
- Ako se desi da se razgneviš, ništa ne govori ili se ukloni od onoga na koga si se razgnevio ili zatvori usta svoja da ne iskoči jarosni plamen i ne opali dušu tvoju, a ti uzalud uznemiriš bližnjeg svog. Čim se plamen ugasi i tvoje srce umiri, tada govori radi ispravljanja bližnjih.
- Na svaki način se klonite da se na ikoga i išta ljutite, nijedna neprijatnost ne snalazi nas sama od sebe, svaka biva dopuštena promislom Božjim radi istih spasonosnih ciljeva, radi kojih su Svetog apostola Pavla snalazile nevolje, usled kojih je on i bio u opasnostima na rekama, od razbojnika, svoga roda, neznabožaca, u gradu, pustinji, na moru, među lažnom braćom.
Znajući to, ističe, ne obraćajte pažnju ko vas je uvredio i zbog čega, jer su po poukama svetih otaca oni koji nam nepravdu čine i koji nas vređaju dobročinitelji našeg spasenja.
- Samo držite na umu da se niko ne bi usudio da vas ožalosti, da Gospod nije izvolio da to dopusti i zato blagodarite još više Gospodu što nam nevoljama koje nas snalaze jasno pokazuje da mu nismo tuđi i da nas vodi u carstvo nebesko. Ako podnosite grdnju, Bog postupa sa vama kao sa sinovima, jer koji je to sin kojeg otac ne grdi? Ostavite vazda svaku surovost i budite u ophođenju sa ljudima nezlobivi kao deca, a onima koji su vam povereni na staranje budite i otac i mati.
- U delima ljubavi prebivajte i onda kada ljubav prema bližima ne osećate, to nije licemerje nije gluma.Činite dela ljubavi i naučićete se ljubavi. Ona će postojanim upražnjavanjem takvih dela postati sama priroda naša i disanje naše. Nije spasenje u mnogorečitosti, no u savršenom paženju na sebe. Odvikavajte se od raspravljanja i prepirki, smućujući srce oni vas lišavaju mira u duši. Svakoj svadljivoj pomisli protivstavljajte Isusovu molitvu: Gospode Isuse Hriste, sine Božji, pomiluj me grešnoga.
Poseta ovom manastiru, smeštenom visoko u steni, nije klasično putovanje, već predstavlja duhovnu avanturu, a za svakog vernika, to je pravo hodočašće. Onaj ko se ovako ponaša, svaki poraz čini manjim od stvarnosti. Kad je došla, dobila je svoju keliju u kojoj su bili samo krevet bez dušeka, peć i ćebe preko kreveta. To je simbol početka prilagođavanja asketskom životu. Pravoslavno učenje nas podseća da život nije dat da bismo ga u potpunosti razumeli, već da bismo ga živeli u veri, strpljenju i poslušanju.

Zakon života jeste mera, kaže otac Jovan, a ko meru naruši, mora meri naučen biti, milom ili silom, ili u slučaju nepokajanja propasti. Nepristrašće za stvari jedini je put do istinske slobode ljudi, koja jedina biva udostojena čistog i svesnog zajedničenja u ljubavi Božjoj.
NOGA OVIH LJUDI NE SME DA KROČI NA OSTROG: Ne igrajte se sa svetim pravilima
"SAMO SE SETI KO SI"! Sveti Vasilije Veliki otkriva koji je najbolji način da se odgovori na poniženja
BILJANA IZ SMEDEREVA JE 40 DANA PROVELA POD OSTROGOM ŽIVEĆI STROGIM ISKUŠENIČKIM ŽIVOTOM! Zbog jednog pitanja monahinji gorko se pokajala
OVAJ POSAO JE BOGU NAJMILIJI! Starac Tadej je govorio da ga zato od srca treba raditi!
Kada dođe do nesuglasica, crkva nas podseća na značaj pomirenja i opraštanja, kako bismo mogli da nastavimo dalje u ljubavi i miru.
Što se čovek više oslobađa svoje gordosti i svoje volje, to u njegovoj duši ostaje više mesta za Božju blagodat.
Sveto pismo nas iznova podseća da je Gospod onaj koji upravlja istorijom, narodima i životom svakog čoveka.
Savremni čovek brine po ceo dan, a razloga za to nema.
Jedan od poznatijih ruskih pravoslavnih podvižnika XX veka objašnjava da vernik ne može da poznaje tajnu svešteničke službe ni dubinu nečijeg pokajanja, jer samo Bog vidi čovekovo srce i njegovu borbu.
U hramu Svetog apostola Pavla u Tupelu vernici su prisustvovali radosnom događaju u kojem je više ljudi započelo novi život u pravoslavnoj veri.
U besedi za sredu 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o sumnjama, strahu, stradanju i smrti, pokazujući kako se čovekova vera prepoznaje onda kada je najteže.
Veliki duhovnik sa Svete Gore objašnjava zašto svakodnevne brige i rasuta pažnja zahtevaju dodatni trud onih koji žele da sačuvaju mir srca i sabranost uma.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Iverska ikona na severu Rusije neprekidno mirotoči već četvrt veka, ali je to ostalo skriveno sve do upokojenja monahinje koja je čuvala ovu tajnu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Polaganje rize Presvete Bogorodice po starom i Svete mučenike Kirika i Julitu po novom kalendaru. Katolici obeležava spomendan Svetog Bonaventure, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Veliki duhovnik sa Svete Gore objašnjava zašto svakodnevne brige i rasuta pažnja zahtevaju dodatni trud onih koji žele da sačuvaju mir srca i sabranost uma.
Crkveno predanje govori o putu dragocene odežde Majke Božje, koju su dvojica carigradskih plemića prenela u prestonicu Vizantije, gde je položena u čuvenoj vlahernskoj crkvi i vekovima bila mesto molitve i utehe za vernike.