ZAŠTO UVEK TREBA DA SE POMIRIMO - I S BOGOM I S LJUDIMA: Starac Tadej otkriva kako se rasterećuje nervni sistem i prekida lanac nesreća
Duhovnici vekovima upozoravaju da čovek ne može imati istinski mir ukoliko u sebi nosi nemir prema drugima.
Pravoslavno učenje nas podseća da život nije dat da bismo ga u potpunosti razumeli, već da bismo ga živeli u veri, strpljenju i poslušanju.
U vremenu kada se čovek sve češće suočava sa brigama, neizvesnošću i pritiscima svakodnevice, lako se zaboravlja na ono što je oduvek bilo temelj pravoslavnog života - poverenje u Boga i smireno prihvatanje sopstvenog puta.
Ljudi danas često pokušavaju da sami pronađu rešenja za sve, oslanjajući se isključivo na sopstvene snage, razum i planove, zaboravljajući da iznad svake ljudske zamisli postoji promisao Božija koja vodi i uređuje život na način koji često prevazilazi naše poimanje.
U toj trci za kontrolom i sigurnošću, srce se opterećuje, a duša uznemirava. Čovek počinje da gubi mir, jer želi da unapred vidi ishod svega, da osigura svaki korak i da ukloni svaku prepreku.
Međutim, pravoslavno učenje nas podseća da život nije dat da bismo ga u potpunosti razumeli, već da bismo ga živeli u veri, strpljenju i poslušanju. Nije na čoveku da razrešava sve čvorove ovog sveta, već da čini ono što mu je povereno - pošteno, odgovorno i sa ljubavlju.
Velika je zabluda misliti da su mali poslovi nevažni ili da se Bog bavi samo velikim stvarima. Upravo suprotno - svaki trud, svaka dužnost, svaki zadatak koji čovek izvršava sa iskrenošću i predanošću ima svoju vrednost pred Bogom.
U svakodnevnim obavezama, u radu, u odnosu prema bližnjima, ogleda se vera koja nije samo izgovorena, već i proživljena.
Onaj koji svoj posao obavlja sa srcem, bez roptanja i bez gordosti, već sa zahvalnošću, zapravo svedoči poverenje u Božiju volju.
Upravo zato, pravoslavni hrišćanin ne očajava pred teškoćama, niti se prepušta beznađu. On se moli, trudi se i ide svojim putem, ne pokušavajući da preuzme ono što pripada Bogu. Jer tamo gde prestaje ljudska moć, počinje delovanje Božije milosti, koja pronalazi puteve tamo gde ih čovek ne vidi.
Starac Tadej je govorio:
"Molite se Bogu, on ima hiljadu načina da reši svaki problem, a vi gledajte samo svoj posao. Od srca svaki posao radite. Bog je taj posao dao".
Duhovnici vekovima upozoravaju da čovek ne može imati istinski mir ukoliko u sebi nosi nemir prema drugima.
Svakodnevni nemir i neispunjene želje često nas zbunjuju, ali pouka blaženopočivšeg patrijarha govori kako čekanje može biti put ka većim blagoslovima.
Kada se misli umnože, a srce izgubi mir, tada i najmanji teret postaje težak, a svakodnevica mučna.
Mnogi vernici suočavaju se s osećajem da njihove molitve ostaju neuslišene uprkos trudu, suzama i usrdnosti.
Gospod i pre nego što ga zamolimo sve čuje i sve zna, opominjao je starac Ilija.
Upravo je molitva most koji povezuje čoveka sa neiscrpnim izvorom Božje ljubavi i milosrđa.
Sveti oci učili su da svaka greška može da postane pouka ukoliko čovek iz nje izvuče duhovnu korist.
Vernici ne bi trebalo svetiteljima da se obraćaju kao nekome ko ispunjava prolazne želje, već kao nebeskim zastupnicima pred Gospodom.
Reči ruskog svetitelja upozoravaju na zamku u koju mnogi upadnu kada su povređeni: umesto da se izbore sa zlom, počnu da ga nose u sebi.
U trenucima tuge porodica često ne zna kako da postupi. Sveštenici podsećaju na značaj molitve i dostojanstvenog oproštaja, uz redosled koraka koji se preporučuje nakon upokojenja.
Sve više ljudi ulazi u veze iz straha od samoće, a ne iz istinske spremnosti da voli. Pouka jednog od najpoštovanijih pravoslavnih svetitelja pokazuje zbog čega ljubav dolazi tek kada prestane da bude odgovor na sopstveni strah.
Od molitve pred polazak do posete drevnim pravoslavnim hramovima širom Evrope, ovaj vodič otkriva kako vernici mogu da sačuvaju duhovnu vezu i tokom najbezbrižnijih dana u godini.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Patlidžan, tikvica, paprika, paradajz i mleveno meso pretvaraju se u neodoljivu musaku sa zapečenim prelivom od jaja i sira, a priprema je jednostavna i idealna za porodičnu trpezu.
Od molitve pred polazak do posete drevnim pravoslavnim hramovima širom Evrope, ovaj vodič otkriva kako vernici mogu da sačuvaju duhovnu vezu i tokom najbezbrižnijih dana u godini.
Privedeni Viktorija i Igor tvrdili su da nisu znali da je takav čin zabranjen u nekadašnjoj hrišćanskoj svetinji, dok turske vlasti proveravaju okolnosti događaja i odlučuju o eventualnim daljim merama.