ZA JEDNU STVAR NE POSTOJI OPRAVDANJE! Sveštenik objasnio kako se posti za Vaskršnji post!
Post je podvig, treba da se odreknemo ružih reči, dela i misli, ali treba da se odreknemo i neke hrane, kaže otac Aleksandar.
Poseta ovom manastiru, smeštenom visoko u steni, nije klasično putovanje, već predstavlja duhovnu avanturu, a za svakog vernika, to je pravo hodočašće.
Manastir Ostrog, posvećen Svetom Vasiliju Ostroškom, jedno je od najpoznatijih svetilišta Srpske pravoslavne crkve, koje godišnje privuče stotine hiljada hodočasnika i turista iz svih krajeva sveta.
Poseta ovom mističnom manastiru, smeštenom visoko u steni, nije klasično putovanje, već predstavlja duhovnu avanturu, a za svakog vernika, to je pravo hodočašće.
Međutim, ulazak u manastir nije samo pitanje želje da se obiđe ova svetinja, već i poštovanja strogih pravila koja vladaju na ovom mestu, bez čijih poštovanja na njegovo tlo ne možete ući.
Kada kročite na tlo Ostroga, morate biti spremni da se oblačite skromno i sa poštovanjem. Manastir se ne posmatra samo kao istorijski spomenik, već kao svetinja, a odeća koju nosite ovde mora odražavati ozbiljnost i duhovnost mesta.
Žene se obavezno moraju pokriti maramom, a ruke i noge moraju biti potpuno zaklonjene. Slično tome, muškarci ne mogu da uđu u manastir u kratkim pantalonama ili majicama sa kratkim rukavima – odeća mora biti pristojna i skromna, kako bi odavala poštovanje prema svetinji koju posećujete. Na Ostrogu ne možete da se ponašate kao na običnom turističkom mestu – ovde je svaki korak podsećanje na dublji duhovni poziv.
Uz poštovanje pravila o oblačenju, postoji i jedno ne manje važno pravilo vezano za suvenire. Dok mnogi dolaze da bi poneli sa sobom nešto iz ovog svetog mesta, manastir ima jasna pravila o tome šta možete poneti.
Naime, ništa se ne sme uzeti sa sobom, pa ni najmanji kamenčić ili cvetić, bez obzira koliko to možda izgledalo kao bezopasan suvenir. Bez pitanja i molitve ništa se ne uzima i nosi kući kao suvenir.
Manastir Ostrog nije mesto za uzimanje stvari, već za darivanje i duhovnu refleksiju. Ono što možete poneti sa sobom su osvećena voda i ulje, simboli blagoslova i zaštite. Takođe, možete zapaliti sveću za zdravlje vaših bližnjih ili za duše preminulih, što je čin dubokog poštovanja i molitve.
Ljudi se često pitaju "ko ne sme da uđe u manastir Ostrog", ali ukoliko poštujete pravila ponašanja manastira i pristupate čistog srca, svako je dobrodošao. Ukoliko imate dodatne dileme i duhovna pitanja za putovanje na manastir, razgovarajte sa svojim sveštenikom koji će vam dati potrebne odgovore.
U manastiru su desila bezbrojna isceljenja, koje monasi redovno zapisuju i čuvaju kao podsetnik čudotvornih moći ove svetinje.
Post je podvig, treba da se odreknemo ružih reči, dela i misli, ali treba da se odreknemo i neke hrane, kaže otac Aleksandar. Na II vaseljenskom saboru, upravo je ovaj svetac kao svog naslednika postavio Grigorija Bogoslova na carigradskom patrijarškom prestolu, zađakonio je Vasilija Velikog i krstio Jovana Zlatousta. Sveti Simeon duhovno je, monaško ime Stefana Nemanje, utemeljivača dinastije Nemanjića. Rođen je u Ribnici kod Podgorice oko 1114. godine. Iako se veruje da je krštenje nužno za ulazak u Božju zajednicu, Crkva priznaje da postoje posebni slučajevi, kao što su smrt ili nepostojanje mogućnosti da se dete krsti pre nego što umre, te se u tim situacijama sve prepušta Božjoj milosti.

ZA JEDNU STVAR NE POSTOJI OPRAVDANJE! Sveštenik objasnio kako se posti za Vaskršnji post!
IZ NJEGOVE RUKE SEVNULA JE MUNJA NA DRUGOM VASELJENSKOM SABORU: Danas je Sveti Meletije
LOZA KOJU JE POSADIO NA HILANDARU I SADA IMA ČUDOTVORNU MOĆ: Danas je Sveti Simeon Mirotočivi
KAKVA JE POSMRTNA SUDBINA NEKRŠTENE DECE: Starac Sava o jednom od najbolnijih pitanja hrišćanstva
Kad je došla, dobila je svoju keliju u kojoj su bili samo krevet bez dušeka, peć i ćebe preko kreveta. To je simbol početka prilagođavanja asketskom životu.
Arhitektura manastirske crkve odražava njen specifičan položaj, stvarajući utisak isposničkog prebivališta.
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Selo Divejevo u Nižegorodskoj oblasti i manastir prepodobnog Serafima Sarovskog čuva priče o Svetoj kanavki, duhovnoj stazi za koju vernici veruju da je zaštićena od zla.
U Ovčarsko-kablarskoj klisuri, kraj Zapadne Morave, postoji svetinja u kojoj se istorija, predanje i sudbine vladarskih porodica prepliću oko jednog svetog drveta i jedne neugasle svetlosti koja svedoči o veri jačoj od vremena.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Na uzvišenju kod Novog Pazara nalazi se drevni hram čiji slojeviti zidovi, jedinstvena osnova i živopis pamte odricanje vladara, rađanje monaštva i kontinuitet vere duži od jednog milenijuma.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Broj zlatnika simbolizuje godine Isusa Hrista, a vernici veruju da pronalazak dukata donosi blagoslov i napredak za narednu godinu.
Sveti oci su svedočili da se mir ne nalazi u izbegavanju stradanja, već u pravilnom odnosu prema njemu.
Zašto tuga nije samo prolazno raspoloženje, kako prerasta u depresiju i duhovnu krizu i na koji način, po svedočanstvu Svetih otaca, čovek može ponovo da se uspravi.
Mekan, sočan i aromatičan desert od narandže koji stvara savršenu harmoniju posle liturgije ili uz nedeljni ručak, donoseći radost svim generacijama.