ZA JEDNU STVAR NE POSTOJI OPRAVDANJE! Sveštenik objasnio kako se posti za Vaskršnji post!
Post je podvig, treba da se odreknemo ružih reči, dela i misli, ali treba da se odreknemo i neke hrane, kaže otac Aleksandar.
Poseta ovom manastiru, smeštenom visoko u steni, nije klasično putovanje, već predstavlja duhovnu avanturu, a za svakog vernika, to je pravo hodočašće.
Manastir Ostrog, posvećen Svetom Vasiliju Ostroškom, jedno je od najpoznatijih svetilišta Srpske pravoslavne crkve, koje godišnje privuče stotine hiljada hodočasnika i turista iz svih krajeva sveta.
Poseta ovom mističnom manastiru, smeštenom visoko u steni, nije klasično putovanje, već predstavlja duhovnu avanturu, a za svakog vernika, to je pravo hodočašće.
Međutim, ulazak u manastir nije samo pitanje želje da se obiđe ova svetinja, već i poštovanja strogih pravila koja vladaju na ovom mestu, bez čijih poštovanja na njegovo tlo ne možete ući.
Kada kročite na tlo Ostroga, morate biti spremni da se oblačite skromno i sa poštovanjem. Manastir se ne posmatra samo kao istorijski spomenik, već kao svetinja, a odeća koju nosite ovde mora odražavati ozbiljnost i duhovnost mesta.
Žene se obavezno moraju pokriti maramom, a ruke i noge moraju biti potpuno zaklonjene. Slično tome, muškarci ne mogu da uđu u manastir u kratkim pantalonama ili majicama sa kratkim rukavima – odeća mora biti pristojna i skromna, kako bi odavala poštovanje prema svetinji koju posećujete. Na Ostrogu ne možete da se ponašate kao na običnom turističkom mestu – ovde je svaki korak podsećanje na dublji duhovni poziv.
Uz poštovanje pravila o oblačenju, postoji i jedno ne manje važno pravilo vezano za suvenire. Dok mnogi dolaze da bi poneli sa sobom nešto iz ovog svetog mesta, manastir ima jasna pravila o tome šta možete poneti.
Naime, ništa se ne sme uzeti sa sobom, pa ni najmanji kamenčić ili cvetić, bez obzira koliko to možda izgledalo kao bezopasan suvenir. Bez pitanja i molitve ništa se ne uzima i nosi kući kao suvenir.
Manastir Ostrog nije mesto za uzimanje stvari, već za darivanje i duhovnu refleksiju. Ono što možete poneti sa sobom su osvećena voda i ulje, simboli blagoslova i zaštite. Takođe, možete zapaliti sveću za zdravlje vaših bližnjih ili za duše preminulih, što je čin dubokog poštovanja i molitve.
Ljudi se često pitaju "ko ne sme da uđe u manastir Ostrog", ali ukoliko poštujete pravila ponašanja manastira i pristupate čistog srca, svako je dobrodošao. Ukoliko imate dodatne dileme i duhovna pitanja za putovanje na manastir, razgovarajte sa svojim sveštenikom koji će vam dati potrebne odgovore.
U manastiru su desila bezbrojna isceljenja, koje monasi redovno zapisuju i čuvaju kao podsetnik čudotvornih moći ove svetinje.
Post je podvig, treba da se odreknemo ružih reči, dela i misli, ali treba da se odreknemo i neke hrane, kaže otac Aleksandar. Na II vaseljenskom saboru, upravo je ovaj svetac kao svog naslednika postavio Grigorija Bogoslova na carigradskom patrijarškom prestolu, zađakonio je Vasilija Velikog i krstio Jovana Zlatousta. Sveti Simeon duhovno je, monaško ime Stefana Nemanje, utemeljivača dinastije Nemanjića. Rođen je u Ribnici kod Podgorice oko 1114. godine. Iako se veruje da je krštenje nužno za ulazak u Božju zajednicu, Crkva priznaje da postoje posebni slučajevi, kao što su smrt ili nepostojanje mogućnosti da se dete krsti pre nego što umre, te se u tim situacijama sve prepušta Božjoj milosti.
ZA JEDNU STVAR NE POSTOJI OPRAVDANJE! Sveštenik objasnio kako se posti za Vaskršnji post!
IZ NJEGOVE RUKE SEVNULA JE MUNJA NA DRUGOM VASELJENSKOM SABORU: Danas je Sveti Meletije
LOZA KOJU JE POSADIO NA HILANDARU I SADA IMA ČUDOTVORNU MOĆ: Danas je Sveti Simeon Mirotočivi
KAKVA JE POSMRTNA SUDBINA NEKRŠTENE DECE: Starac Sava o jednom od najbolnijih pitanja hrišćanstva
Kad je došla, dobila je svoju keliju u kojoj su bili samo krevet bez dušeka, peć i ćebe preko kreveta. To je simbol početka prilagođavanja asketskom životu.
Arhitektura manastirske crkve odražava njen specifičan položaj, stvarajući utisak isposničkog prebivališta.
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Turski izvori Privinu Glavu pominju sredinom 16. veka i to pod imenom "Pribiglava", a navedeno je i da je u pitanju bogat manastir sa vinogradima, njivama i velikim zemljišnim posedom.
U početku je ova pojava ostala nezapažena, ali, kako priča otac Sergije, prelomni trenutak dogodio se na praznik Svete Trojice.
Za razliku od većine fruškogorskih svetinja, koje već vekovima postoje i žive u skladu sa prirodom i u neodvojivom spoju sa njom, manastir Vavedenja Presvete Bogorodice nalazi se u centru grada! Ipak, ova neobična okolnost nikako nije umanjila njegovu vrednost. Naprotiv!
Jedini stanar manastira je otac Serapion. Pre tri godine je došao iz Dečana sa namerom da obnovi manastir i oživi duhovni život ovog mesta.
"Ne sudite, da ne budete osuđeni" - čuvene Isusove reči iz besede na Gori. Nakon što kaže da ne treba osuđivati druge, Isus dodaje da im treba praštati greške.
Dok hiljade mladih bezglavo jure za muzičkim senzacijama i spektaklima, iguman manastira Podmaine upozorava da iza tih globalnih manifestacija stoje otvorene demonske poruke.
Pouka koju treba da primenimo, i na taj način olakšamo sebi um od nepotrebnih opterećenja.
Podsećamo na razgovor koji je sa mitropolitom Amfilohijem 21. jula 2018. godine vodio protojerej Nikola Pejović, glavni i odgovorni urednik "Radio Svetigore", u ovom intervju je govorio o svom monaškom putu i rukopoloženju, koje se dogodilo na današnji dan.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za ponedeljak 7. sedmice po Duhovima otkriva tajnu Hristovog živog kamena i poziv da budemo deo duhovnog hrama Božijeg koji nikada ne propada.
Na dan Svetog velikomučenika Prokopija, 21. jula, vernici mu se obraćaju za zdravlje, mir u domu, sreću porodice i hrabrost pred iskušenjima, verujući da molitve pred njegovom ikonom donose utehu i snagu u svakodnevnom životu.
Od molitvi do litija i narodnih rituala – šta nas Sveti Prokopije uči o pravoj veri i opasnostima sujeverja