ZA JEDNU STVAR NE POSTOJI OPRAVDANJE! Sveštenik objasnio kako se posti za Vaskršnji post!
Post je podvig, treba da se odreknemo ružih reči, dela i misli, ali treba da se odreknemo i neke hrane, kaže otac Aleksandar.
Poseta ovom manastiru, smeštenom visoko u steni, nije klasično putovanje, već predstavlja duhovnu avanturu, a za svakog vernika, to je pravo hodočašće.
Manastir Ostrog, posvećen Svetom Vasiliju Ostroškom, jedno je od najpoznatijih svetilišta Srpske pravoslavne crkve, koje godišnje privuče stotine hiljada hodočasnika i turista iz svih krajeva sveta.
Poseta ovom mističnom manastiru, smeštenom visoko u steni, nije klasično putovanje, već predstavlja duhovnu avanturu, a za svakog vernika, to je pravo hodočašće.
Međutim, ulazak u manastir nije samo pitanje želje da se obiđe ova svetinja, već i poštovanja strogih pravila koja vladaju na ovom mestu, bez čijih poštovanja na njegovo tlo ne možete ući.
Kada kročite na tlo Ostroga, morate biti spremni da se oblačite skromno i sa poštovanjem. Manastir se ne posmatra samo kao istorijski spomenik, već kao svetinja, a odeća koju nosite ovde mora odražavati ozbiljnost i duhovnost mesta.
Žene se obavezno moraju pokriti maramom, a ruke i noge moraju biti potpuno zaklonjene. Slično tome, muškarci ne mogu da uđu u manastir u kratkim pantalonama ili majicama sa kratkim rukavima – odeća mora biti pristojna i skromna, kako bi odavala poštovanje prema svetinji koju posećujete. Na Ostrogu ne možete da se ponašate kao na običnom turističkom mestu – ovde je svaki korak podsećanje na dublji duhovni poziv.
Uz poštovanje pravila o oblačenju, postoji i jedno ne manje važno pravilo vezano za suvenire. Dok mnogi dolaze da bi poneli sa sobom nešto iz ovog svetog mesta, manastir ima jasna pravila o tome šta možete poneti.
Naime, ništa se ne sme uzeti sa sobom, pa ni najmanji kamenčić ili cvetić, bez obzira koliko to možda izgledalo kao bezopasan suvenir. Bez pitanja i molitve ništa se ne uzima i nosi kući kao suvenir.
Manastir Ostrog nije mesto za uzimanje stvari, već za darivanje i duhovnu refleksiju. Ono što možete poneti sa sobom su osvećena voda i ulje, simboli blagoslova i zaštite. Takođe, možete zapaliti sveću za zdravlje vaših bližnjih ili za duše preminulih, što je čin dubokog poštovanja i molitve.
Ljudi se često pitaju "ko ne sme da uđe u manastir Ostrog", ali ukoliko poštujete pravila ponašanja manastira i pristupate čistog srca, svako je dobrodošao. Ukoliko imate dodatne dileme i duhovna pitanja za putovanje na manastir, razgovarajte sa svojim sveštenikom koji će vam dati potrebne odgovore.
U manastiru su desila bezbrojna isceljenja, koje monasi redovno zapisuju i čuvaju kao podsetnik čudotvornih moći ove svetinje.
Post je podvig, treba da se odreknemo ružih reči, dela i misli, ali treba da se odreknemo i neke hrane, kaže otac Aleksandar. Na II vaseljenskom saboru, upravo je ovaj svetac kao svog naslednika postavio Grigorija Bogoslova na carigradskom patrijarškom prestolu, zađakonio je Vasilija Velikog i krstio Jovana Zlatousta. Sveti Simeon duhovno je, monaško ime Stefana Nemanje, utemeljivača dinastije Nemanjića. Rođen je u Ribnici kod Podgorice oko 1114. godine. Iako se veruje da je krštenje nužno za ulazak u Božju zajednicu, Crkva priznaje da postoje posebni slučajevi, kao što su smrt ili nepostojanje mogućnosti da se dete krsti pre nego što umre, te se u tim situacijama sve prepušta Božjoj milosti.

ZA JEDNU STVAR NE POSTOJI OPRAVDANJE! Sveštenik objasnio kako se posti za Vaskršnji post!
IZ NJEGOVE RUKE SEVNULA JE MUNJA NA DRUGOM VASELJENSKOM SABORU: Danas je Sveti Meletije
LOZA KOJU JE POSADIO NA HILANDARU I SADA IMA ČUDOTVORNU MOĆ: Danas je Sveti Simeon Mirotočivi
KAKVA JE POSMRTNA SUDBINA NEKRŠTENE DECE: Starac Sava o jednom od najbolnijih pitanja hrišćanstva
Kad je došla, dobila je svoju keliju u kojoj su bili samo krevet bez dušeka, peć i ćebe preko kreveta. To je simbol početka prilagođavanja asketskom životu.
Arhitektura manastirske crkve odražava njen specifičan položaj, stvarajući utisak isposničkog prebivališta.
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Na jednom zapisu vidi se prilazak naoružanih uniformisanih lica, dok drugi beleži demoliranje ikonostasa i pucanje u svetinju.
Ono što ovu crkvu čini posebnom jeste veličanstveni drveni ikonostas iz 18. veka.
Za verni narod ovaj prizor je posebno bolan jer Crkva Svetog Nikole nije obična stara građevina.
Hram Svetog Vasilija (Vasilija Blaženog) nalazi se na Crvenom trgu i simbol je Moskve.
U srpskom narodu ovaj dan poznat je i kao jesenji Sveti Jovan i Jovan Glavosek.
Poverenje u Boga jedno je od najvažnijih uporišta u trenucima kada se ne vidi izlaz.
Kontakt sa demonima može dovesti do uništenja nečije ličnosti i života, kako sopstvenog, tako i života bližnjih, upozorava mitropolit Antonije.
Često upravo insistiranje na sopstvenoj volji postaje izvor nemira.
Govoreći o duhovnim uzrocima ovakvog stanja, arhimandrit Jovan Jelenkov ističe da tuga može biti povezana sa odsustvom vere, kada čovek u svojoj nemoći prestaje da vidi svetlost i izlaz.
Samo nekoliko osnovnih sastojaka potrebno je za mekan i sočan kolač natopljen mlekom, koji se nekada često nalazio na porodičnom stolu, bez čekanja na poseban povod.
U besedi za četvrtak 15. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o iskušenju da čovek odbaci Hrista zbog težine Njegovog puta i prihvati onoga koji nudi prividno lakši život, ugađa strastima i vodi u propast.