ZA JEDNU STVAR NE POSTOJI OPRAVDANJE! Sveštenik objasnio kako se posti za Vaskršnji post!
Post je podvig, treba da se odreknemo ružih reči, dela i misli, ali treba da se odreknemo i neke hrane, kaže otac Aleksandar.
Poseta ovom manastiru, smeštenom visoko u steni, nije klasično putovanje, već predstavlja duhovnu avanturu, a za svakog vernika, to je pravo hodočašće.
Manastir Ostrog, posvećen Svetom Vasiliju Ostroškom, jedno je od najpoznatijih svetilišta Srpske pravoslavne crkve, koje godišnje privuče stotine hiljada hodočasnika i turista iz svih krajeva sveta.
Poseta ovom mističnom manastiru, smeštenom visoko u steni, nije klasično putovanje, već predstavlja duhovnu avanturu, a za svakog vernika, to je pravo hodočašće.
Međutim, ulazak u manastir nije samo pitanje želje da se obiđe ova svetinja, već i poštovanja strogih pravila koja vladaju na ovom mestu, bez čijih poštovanja na njegovo tlo ne možete ući.
Kada kročite na tlo Ostroga, morate biti spremni da se oblačite skromno i sa poštovanjem. Manastir se ne posmatra samo kao istorijski spomenik, već kao svetinja, a odeća koju nosite ovde mora odražavati ozbiljnost i duhovnost mesta.
Žene se obavezno moraju pokriti maramom, a ruke i noge moraju biti potpuno zaklonjene. Slično tome, muškarci ne mogu da uđu u manastir u kratkim pantalonama ili majicama sa kratkim rukavima – odeća mora biti pristojna i skromna, kako bi odavala poštovanje prema svetinji koju posećujete. Na Ostrogu ne možete da se ponašate kao na običnom turističkom mestu – ovde je svaki korak podsećanje na dublji duhovni poziv.
Uz poštovanje pravila o oblačenju, postoji i jedno ne manje važno pravilo vezano za suvenire. Dok mnogi dolaze da bi poneli sa sobom nešto iz ovog svetog mesta, manastir ima jasna pravila o tome šta možete poneti.
Naime, ništa se ne sme uzeti sa sobom, pa ni najmanji kamenčić ili cvetić, bez obzira koliko to možda izgledalo kao bezopasan suvenir. Bez pitanja i molitve ništa se ne uzima i nosi kući kao suvenir.
Manastir Ostrog nije mesto za uzimanje stvari, već za darivanje i duhovnu refleksiju. Ono što možete poneti sa sobom su osvećena voda i ulje, simboli blagoslova i zaštite. Takođe, možete zapaliti sveću za zdravlje vaših bližnjih ili za duše preminulih, što je čin dubokog poštovanja i molitve.
Ljudi se često pitaju "ko ne sme da uđe u manastir Ostrog", ali ukoliko poštujete pravila ponašanja manastira i pristupate čistog srca, svako je dobrodošao. Ukoliko imate dodatne dileme i duhovna pitanja za putovanje na manastir, razgovarajte sa svojim sveštenikom koji će vam dati potrebne odgovore.
U manastiru su desila bezbrojna isceljenja, koje monasi redovno zapisuju i čuvaju kao podsetnik čudotvornih moći ove svetinje.
Post je podvig, treba da se odreknemo ružih reči, dela i misli, ali treba da se odreknemo i neke hrane, kaže otac Aleksandar. Na II vaseljenskom saboru, upravo je ovaj svetac kao svog naslednika postavio Grigorija Bogoslova na carigradskom patrijarškom prestolu, zađakonio je Vasilija Velikog i krstio Jovana Zlatousta. Sveti Simeon duhovno je, monaško ime Stefana Nemanje, utemeljivača dinastije Nemanjića. Rođen je u Ribnici kod Podgorice oko 1114. godine. Iako se veruje da je krštenje nužno za ulazak u Božju zajednicu, Crkva priznaje da postoje posebni slučajevi, kao što su smrt ili nepostojanje mogućnosti da se dete krsti pre nego što umre, te se u tim situacijama sve prepušta Božjoj milosti.

ZA JEDNU STVAR NE POSTOJI OPRAVDANJE! Sveštenik objasnio kako se posti za Vaskršnji post!
IZ NJEGOVE RUKE SEVNULA JE MUNJA NA DRUGOM VASELJENSKOM SABORU: Danas je Sveti Meletije
LOZA KOJU JE POSADIO NA HILANDARU I SADA IMA ČUDOTVORNU MOĆ: Danas je Sveti Simeon Mirotočivi
KAKVA JE POSMRTNA SUDBINA NEKRŠTENE DECE: Starac Sava o jednom od najbolnijih pitanja hrišćanstva
Kad je došla, dobila je svoju keliju u kojoj su bili samo krevet bez dušeka, peć i ćebe preko kreveta. To je simbol početka prilagođavanja asketskom životu.
Arhitektura manastirske crkve odražava njen specifičan položaj, stvarajući utisak isposničkog prebivališta.
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Crkva svetog Marka u Užicu otkriva slojeve prošlosti - od izgubljene brvnare i burnih istorijskih preokreta, do neobičnog zvonika, vrednih ikona i živog liturgijskog života koji traje bez prekida.
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Od Studenice i Žiče do Ostroga i Dečana, hodočasnici širom Srbije i regiona biraju da najveći hrišćanski praznik obeleže kroz liturgiju, boravak u konacima i duhovno sabranje, spajajući vekovne običaje sa ličnim doživljajem vere.
U selu Banjica kod Čačka čuvaju se mošti Svetog Jovana Stjeničkog, a nedaleko od hrama nalazi se izvor kome vernici pripisuju brojna čuda.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Poglavar Ruske pravoslavne crkve u Moskvi govorio je o podelama u pravoslavlju i porastu napetosti među crkvenim centrima, uz poruku da je za izlazak iz krize neophodan povratak kanonskom poretku i dijalogu.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
U Starom Generalštabu obeležen Dan Vojske Srbije uz poruke o državnosti, tradiciji i nasleđu Drugog srpskog ustanka, uz prisustvo državnih i verskih i velikodostojnika.