ZA JEDNU STVAR NE POSTOJI OPRAVDANJE! Sveštenik objasnio kako se posti za Vaskršnji post!
Post je podvig, treba da se odreknemo ružih reči, dela i misli, ali treba da se odreknemo i neke hrane, kaže otac Aleksandar.
Poseta ovom manastiru, smeštenom visoko u steni, nije klasično putovanje, već predstavlja duhovnu avanturu, a za svakog vernika, to je pravo hodočašće.
Manastir Ostrog, posvećen Svetom Vasiliju Ostroškom, jedno je od najpoznatijih svetilišta Srpske pravoslavne crkve, koje godišnje privuče stotine hiljada hodočasnika i turista iz svih krajeva sveta.
Poseta ovom mističnom manastiru, smeštenom visoko u steni, nije klasično putovanje, već predstavlja duhovnu avanturu, a za svakog vernika, to je pravo hodočašće.
Međutim, ulazak u manastir nije samo pitanje želje da se obiđe ova svetinja, već i poštovanja strogih pravila koja vladaju na ovom mestu, bez čijih poštovanja na njegovo tlo ne možete ući.
Kada kročite na tlo Ostroga, morate biti spremni da se oblačite skromno i sa poštovanjem. Manastir se ne posmatra samo kao istorijski spomenik, već kao svetinja, a odeća koju nosite ovde mora odražavati ozbiljnost i duhovnost mesta.
Žene se obavezno moraju pokriti maramom, a ruke i noge moraju biti potpuno zaklonjene. Slično tome, muškarci ne mogu da uđu u manastir u kratkim pantalonama ili majicama sa kratkim rukavima – odeća mora biti pristojna i skromna, kako bi odavala poštovanje prema svetinji koju posećujete. Na Ostrogu ne možete da se ponašate kao na običnom turističkom mestu – ovde je svaki korak podsećanje na dublji duhovni poziv.
Uz poštovanje pravila o oblačenju, postoji i jedno ne manje važno pravilo vezano za suvenire. Dok mnogi dolaze da bi poneli sa sobom nešto iz ovog svetog mesta, manastir ima jasna pravila o tome šta možete poneti.
Naime, ništa se ne sme uzeti sa sobom, pa ni najmanji kamenčić ili cvetić, bez obzira koliko to možda izgledalo kao bezopasan suvenir. Bez pitanja i molitve ništa se ne uzima i nosi kući kao suvenir.
Manastir Ostrog nije mesto za uzimanje stvari, već za darivanje i duhovnu refleksiju. Ono što možete poneti sa sobom su osvećena voda i ulje, simboli blagoslova i zaštite. Takođe, možete zapaliti sveću za zdravlje vaših bližnjih ili za duše preminulih, što je čin dubokog poštovanja i molitve.
Ljudi se često pitaju "ko ne sme da uđe u manastir Ostrog", ali ukoliko poštujete pravila ponašanja manastira i pristupate čistog srca, svako je dobrodošao. Ukoliko imate dodatne dileme i duhovna pitanja za putovanje na manastir, razgovarajte sa svojim sveštenikom koji će vam dati potrebne odgovore.
U manastiru su desila bezbrojna isceljenja, koje monasi redovno zapisuju i čuvaju kao podsetnik čudotvornih moći ove svetinje.
Post je podvig, treba da se odreknemo ružih reči, dela i misli, ali treba da se odreknemo i neke hrane, kaže otac Aleksandar. Na II vaseljenskom saboru, upravo je ovaj svetac kao svog naslednika postavio Grigorija Bogoslova na carigradskom patrijarškom prestolu, zađakonio je Vasilija Velikog i krstio Jovana Zlatousta. Sveti Simeon duhovno je, monaško ime Stefana Nemanje, utemeljivača dinastije Nemanjića. Rođen je u Ribnici kod Podgorice oko 1114. godine. Iako se veruje da je krštenje nužno za ulazak u Božju zajednicu, Crkva priznaje da postoje posebni slučajevi, kao što su smrt ili nepostojanje mogućnosti da se dete krsti pre nego što umre, te se u tim situacijama sve prepušta Božjoj milosti.

ZA JEDNU STVAR NE POSTOJI OPRAVDANJE! Sveštenik objasnio kako se posti za Vaskršnji post!
IZ NJEGOVE RUKE SEVNULA JE MUNJA NA DRUGOM VASELJENSKOM SABORU: Danas je Sveti Meletije
LOZA KOJU JE POSADIO NA HILANDARU I SADA IMA ČUDOTVORNU MOĆ: Danas je Sveti Simeon Mirotočivi
KAKVA JE POSMRTNA SUDBINA NEKRŠTENE DECE: Starac Sava o jednom od najbolnijih pitanja hrišćanstva
Kad je došla, dobila je svoju keliju u kojoj su bili samo krevet bez dušeka, peć i ćebe preko kreveta. To je simbol početka prilagođavanja asketskom životu.
Arhitektura manastirske crkve odražava njen specifičan položaj, stvarajući utisak isposničkog prebivališta.
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Zbog izgradnje Hidroelektrane „Mratinje“ svetinja iz 16. veka morala je da bude rastavljena i preneta na novu lokaciju, zajedno sa dragocenim freskama, riznicom i svedočanstvima o srpskoj duhovnoj baštini.
Samozvani „arhiepiskop“ Nikola Džufka pokušava da prisvoji crkvu u Rakitnici, dok stručnjaci upozoravaju da istorijski tragovi potvrđuju njenu vezu sa vremenom kneza Lazara i srpskim nasleđem.
Sagrađen tamo gde se planinska reka gubi pod zemljom, a stena postaje zid crkve, manastir Crna Reka čuva mošti Svetog Petra Koriškog i jedinstveno nasleđe srpskog pećinskog monaštva.
Meštani ovog sela veruju u čudotvorne moći ove crkve, tvrdeći da mnogi posetioci, zahvaljujući veri, ubrzo dobiju potomstvo ili dožive poboljšanje u životu.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
Posle dugog iščekivanja i brojnih iskušenja, supružnici su u svetinji pronašli utehu i nadu, a vest koju su ubrzo dobili zauvek im je promenila život.
Policija sumnjiči 29-godišnjeg muškarca za krađu iz Sabornog hrama Svete Trojice, a pažnju javnosti privukao je snimak na kojem se vidi njegova navodna ravnodušnost dok zna da ga neko snima.
Dva brata na putu ka moru otkrila su da najveće blago nije ono koje se može poneti u rancu, već ono koje ostaje zauvek u srcu.
Okruženi porodicama i prijateljima, mladi oficiri želeli su da upravo sa patrijarhom Porfirijem podele jedan od najvažnijih trenutaka u svom životu i prime njegov očinski blagoslov.
Na praznik Presvete Bogorodice Trojeručice, svetinja na Kosovu i Metohiji dobila je prvog monaha Simeona. Mitropolit Teodosije govorio je o isceliteljskoj sili Bogorodice i obnovi monaškog života, uz podsećanje na vezu sa Hilandarom.
Jednostavna kombinacija brašna, jaja i masti bila je dovoljna da nastane hranljiv obrok za dane kada crkveni tipik nije propisivao post.