ŠTA JE STEFAN NEMANJA NA SAMRTI REKAO SVOM SINU SVETOM SAVI: Čedo moje slatko, ja dajem ovu zapoved...
Sveti Sava je bio najmlađi sin srpskog župana Stefana Nemanje, koji je kasnije krenuo stopama svog sina i sam se zamonašio dobijajući ime Simeon.
Sveti Simeon duhovno je, monaško ime Stefana Nemanje, utemeljivača dinastije Nemanjića. Rođen je u Ribnici kod Podgorice oko 1114. godine.
Na današnji dan 1199. godine u Hilandaru umro je Stefan Nemanja, otac Svetog Save i osnivač dinastije Nemanjić koja je vladala srpskim zemljama više od dva veka.
Sveti Simeon duhovno je, monaško ime Stefana Nemanje, utemeljivača dinastije Nemanjića. Rođen je u Ribnici kod Podgorice oko 1114. godine.
Bio je veliki vladar srpskog naroda, ujedinitelj srpskih zemalja, tvorac nezavisne srpske države, branitelj pravoslavlja, progonitelj jeresi.
Kažu da je ovaj moćni ratnik svoje zemlje bio milosrdni čovek, darežljiv prema sirotinji.
Uspostavivši mir sa okolnim zemljama, 1196. godine, odrekao se prestola u korist srednjeg sina, kasnije prvog kralja iz dinastije Nemanjića - Stefana Prvovenčanog.
Već sutradan se zamonašio, u manastiru Studenica, gde dobija ime Simeon. Potom odlazi u manastir Vatoped, na Svetoj Gori, kod svog najmlađeg sina, tada monaha Save, kasnije Svetog Save.
Zajedno obnavljaju manastir Hilandar, koji su dobili od vizantijskog cara. Nemanja je u njemu poživeo samo sedam meseci. Mošti su mu kasnije prenete u Studenicu, njegovu zadužbinu.
Gradio je još i Đurđeve stupove, manastir Svetog Nikole kod Kuršumljije i crkvu Svete Bogorodice na ušću reke Kosanice.
Zbog čudotvornog tečenja mira iz njegovih moštiju, prozvan je Mirotočivim.
Vinova loza, iznikla iz njegovog privremenog groba u Hilandaru, i danas rađa čudotvorno grožđe, čiji plodovi pomažu parovima da dobiju decu.
Žitije Stefana Nemanje je ostalo napisano u nekoliko verzija. Opisali su ga njegovi sinovi - Sveti Sava i Stefan Prvovenčani, kao i jeromonah Domentijan.
Sveti Sava je bio najmlađi sin srpskog župana Stefana Nemanje, koji je kasnije krenuo stopama svog sina i sam se zamonašio dobijajući ime Simeon.
Trebalo bi da pobožna razmišljanja češće dodirnu strune naše duše i našeg srca...
Post je podvig, treba da se odreknemo ružih reči, dela i misli, ali treba da se odreknemo i neke hrane, kaže otac Aleksandar.
Na II vaseljenskom saboru, upravo je ovaj svetac kao svog naslednika postavio Grigorija Bogoslova na carigradskom patrijarškom prestolu, zađakonio je Vasilija Velikog i krstio Jovana Zlatousta.
Na današnji dan se sa poštovanjem sećamo Stefana Prvovenčanog – prvog srpskog kralja, ktitora, mirotvorca i sina svetitelja, koji je krunisao veru svoga naroda.
Kako je jedna molitva i isceljenje Jovana Damaskina iz 8. veka oblikovalo vekovne običaje, donelo svetlost u najmračnijim vremenima i postalo simbol večne zaštite manastira Hilandar.
Dušan Milovanović, istoričar i poznavalac Svete gore, ističe da je Sveti Sava, uz pomoć svog oca Svetog Simeona, podigao manastir Hilandar kao obrazovni centar za srpski narod, dok su kelije na Svetoj gori, koje su nekada bile srpske, danas u većem delu u rukama Grka.
Na slavu, kao gosti, dolaze svi koji žive na Svetoj gori, dok ostali dolaze samo ako budu pozvani.
Sveta Tatijana je bila rimska hrišćanka i đakonisa pri Crkvi, s početka 3. veka.
Pravoslavni vernici slave Svetog Teodosija Velikog po starom kalendaru i Svetu Kseniju Rimljanku po novom. Katolici se sećaju Svetog Franje Saleškog, dok muslimani i Jevreji danas nemaju veliki verski praznik.
Upokoji se mirno u kada je imao sto pet godina.
Pravoslavci slave Svetog mučenika Grigorija Niskog po starom kalendaru i Svetog Dionisija Olimpskog po novom. Katolici se sećaju Svete Emerencijane, dok muslimani i Jevreji danas nemaju veliki verski praznik
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Broj zlatnika simbolizuje godine Isusa Hrista, a vernici veruju da pronalazak dukata donosi blagoslov i napredak za narednu godinu.
U besedi za 33. subotu po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako mali izbori oblikuju put ka svetlu i spasenju.
Pravoslavni vernici slave Svetog Teodosija Velikog po starom kalendaru i Svetu Kseniju Rimljanku po novom. Katolici se sećaju Svetog Franje Saleškog, dok muslimani i Jevreji danas nemaju veliki verski praznik.
Jedan jednostavan trenutak i obična reč mogu pokazati da duge molitve same po sebi nisu dovoljne, pa čak mogu čoveka odvesti u sagrešenje.