POČNITE DA RADITE OVO DANAS I VIDEĆETE PROMENU: Otac Željko ukazao na šta svi treba da obratimo pažnju
Protojerej Željko Marković, starešina crkve Lazarice, objasnio je važnost reči Molitve Gospodnje.
Oproštaj nije slabost, već podvig i najviši izraz duhovne snage.
U pravoslavnom učenju, oproštaj zauzima jedno od najuzvišenijih mesta u duhovnom životu. On nije samo moralni čin, već duboko duhovna borba i svedočanstvo ljubavi prema Bogu i bližnjem.
Oproštaj znači prevazilaženje gordosti, poništavanje osvetoljubivosti i otvaranje srca za blagodat Božiju. Čovek koji prašta oslobađa se teškog bremena mržnje i bola, otvarajući u sebi prostor za mir, radost i smirenje.
U osnovi hrišćanskog života stoji zapovest Hristova: "Ako ne oprostite ljudima greške njihove, ni Otac vaš nebeski neće oprostiti vama greške vaše". Ove reči nisu samo opomena, već i putokaz. Bog nas poziva da praštamo ne zato što time opravdavamo nepravdu, već zato što time oslobađamo i sebe i druge iz zatvora greha. Oproštaj je čin slobode – slobode od zla koje nas drži zarobljenima kroz ogorčenje i osvetu.
U pravoslavnom shvatanju, oproštaj nije trenutni čin koji se može iznuditi ili izgovoriti samo rečima. On je proces, plod molitve, smirenja i samopregora. Hrišćanin se uči da oprosti i onome koji se nije pokajao, jer u tome leži svedočanstvo istinske ljubavi. Praštanjem, čovek ne menja prošlost, ali menja svoje srce – a time menja i svoj odnos prema svetu. U tom duhovnom činu ogleda se i sama suština evanđelske poruke: ljubav jača od bola, milost snažnija od suda.
Oproštaj, dakle, nije slabost, već podvig i najviši izraz duhovne snage. On je most između čoveka i Boga, vrata kroz koja duša ulazi u carstvo nebesko. Bez oproštaja, sva molitva, post i dela milosrđa gube svoj puni smisao, a na to je ukazivao i starac Jefrem Filotejski:
"Jednu stvar uvek imaj na umu, čedo moje. Ako ne oprostiš, zaboravi na raj".
Protojerej Željko Marković, starešina crkve Lazarice, objasnio je važnost reči Molitve Gospodnje.
Sveta tajna ispovesti nije kazna, već dar- prilika za novi početak i mir sa Bogom.
Zlopamtljivost i zloba se u hrišćanskoj tradiciji prepoznaje kao ozbiljan greh koji razara i pojedinca i zajednicu.
Prava ljubav ne bira kome će biti upućena - ona ljubi i neprijatelja, jer vidi u svakom čoveku ikonu Božiju.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Pomagao je siromašnima i udovicama, a svojim svedočenjem Hrista priveo je veri i one koji su se ranije bavili čarobnjaštvom.
Raskošna turšija koja svojim koloritom ukrašava svaku trpezu, a priprema se brže i jednostavnijе nego što mislite
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.
Pre pada, naši praroditelji, Adam i Eva, bili su obučeni u netaknute odeće čistote, svetlosti i slave, kaže otac Jov.
U besedi za petak 21. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, kroz muke cara Davida i Hristovo stradanje, govori o borbi sa zlom i otkriva zbog čega ono što izgleda kao poraz može postati put ka pobedi.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Jedan od najpoštovanijih svetitelja novijeg doba ostavio je duboku pouku o blagorodnosti kao najvišem obliku unutrašnje lepote duše.
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
U pravoslavnoj tradiciji mnogi podvižnici učili su da nema istinske ljubavi bez spremnosti da se oprosti.
Zabeležena u Jevanđelju po Mateju, u šestoj glavi, ova molitva predstavlja duhovni putokaz, ogledalo savesti i merilo odnosa prema Bogu i ljudima.
Crkva uči da čovek ne može istinski živeti u zajednici sa Bogom ako u srcu nosi zlopamćenje.
Pravoslavna duhovnost uči da se zlo ne pobeđuje zlom, već dobrim, i da se istinska pobeda ne ostvaruje nad drugim čovekom, već nad sobom.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.
Pre pada, naši praroditelji, Adam i Eva, bili su obučeni u netaknute odeće čistote, svetlosti i slave, kaže otac Jov.
U besedi za petak 21. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, kroz muke cara Davida i Hristovo stradanje, govori o borbi sa zlom i otkriva zbog čega ono što izgleda kao poraz može postati put ka pobedi.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Zašto oni koji su uvereni da su uvek u pravu često ne vide potrebu za pokajanjem i kako se gordost prikriva iza sopstvenih opravdanja pokazuje pouka ruskog pravoslavnog podvižnika.
Njihova vera u Hrista bila je toliko snažna da ih nisu pokolebale ni najteže muke, a primer njihovog stradanja podstakao je još 200 ljudi da prihvate hrišćanstvo.
Spoj nekadašnjeg sakralnog prostora i rejv žurke otvara pitanje odnosa prema hrišćanskom nasleđu.