U OVOJ KRSTIONICI SE KRSTIO SVETI SAVA: Posetili smo najstariju crkvu u Srbiji, evo gde se ona nalazi (FOTO)
Sveštenik Tomislav Milenković objašnjava da svetinja i dalje okuplja verujući narod, obavljajući redovno krštenja i venčanja.
Centralna proslava velikog jubileja održaće se 24. i 25. oktobra u Deževi, uz svečanu akademiju i liturgijsko sabranje kojim će načalstvovati poglavar Srpske pravoslavne crkve.
Srpska pravoslavna crkva i Eparhija raško-prizrenska svečano će obeležiti jedan od najznačajnijih jubileja u istoriji srpskog naroda – 850 godina od rođenja Svetog Save, prvog arhiepiskopa srpskog, prosvetitelja i utemeljivača duhovnog i kulturnog identiteta Srbije.
Praznična svečanost započeće u petak, 24. oktobra 2025. godine, svečanom akademijom u Kulturnom centru u Novom Pazaru, sa početkom u 18 časova. Akademija će biti posvećena životu, delu i trajnom duhovnom nasleđu Svetog Save, a program će obuhvatiti duhovne, umetničke i istorijske segmente koji će vernicima približiti lik i delo srpskog prosvetitelja i svetitelja.
Centralni događaj obeležavanja jubileja biće sveta arhijerejska Liturgija, koju će u subotu, 25. oktobra, sa početkom u 8.30 časova, služiti patrijarh srpski Porfirije, zajedno sa arhijerejima Srpske pravoslavne crkve, u Deževi, mestu koje se u narodnom predanju pamti kao rodno mesto Svetog Save.
Ovo svečano sabranje vernog naroda, monaštva i sveštenstva biće prilika da se još jednom iskaže zahvalnost Bogu i proslavi svetitelj koji je srpskom narodu ostavio neprolazno blago vere, znanja i ljubavi prema bližnjem.
Proslava 850 godina od rođenja Svetog Save biće i duhovni poziv svim Srbima da se, u molitvenom zajedništvu, prisete korena iz kojih je iznikla srpska svetosavska tradicija – vera, znanje i milosrđe, koji i danas čuvaju narod i Crkvu kroz vekove.
Sveštenik Tomislav Milenković objašnjava da svetinja i dalje okuplja verujući narod, obavljajući redovno krštenja i venčanja.
Poseta lavri Svetog Save Osvećenog u Judejskoj pustinji svedočanstvo je žive duhovne veze Srpske pravoslavne crkve sa svetim mestima Hristovog života, stradanja i vaskrsenja.
Mnoga deca u Beogradu, Nišu ili Novom Sadu nisu čula za Deževu i Miščiće. Vode ih na ekskurzije u Grčku i Tursku, a zaobilaze postojbinu Stefana Nemanje i Svetog Save, kazuje penzionisani profesor Mirko Popovac, koji svakodnevno prolazi pored ostataka Saborne crkve Nemanjića.
Na dan velikog jubileja, u Deževi podno Golije, gde su se nekada nalazili dvorovi Stefana Nemanje, služena je liturgija kao snažno podsećanje na duhovno rodno mesto pravoslavnih Srba — tamo gde se rodila svetosavska iskra koja i danas greje srpski narod.
Hiljade vernika sabrale su se u kolevci srpske duhovnosti, gde je osveštan hram posvećen prvom srpskom arhiepiskopu, a poglavar SPC poslao poruku koja je dotakla duše svih prisutnih.
Nakon godina nejasnih sudskih upisa i institucionalnih borbi, federalni sud priznao je istorijsko vlasništvo nad Sabornom crkvom Presvete Bogorodice, što se tumači kao važan signal za rešavanje i drugih otvorenih imovinskih pitanja SPC u BiH.
Na liturgiji u hramu Uspenja Presvete Bogorodice u Mladenovcu, mitropolit šumadijski govorio o borbi sa strastima, smislu posta i pokajanju kao ličnom preokretu, a ne spoljašnjoj navici.
Osnivač Srpske pravoslavne crkve prvobitno počivao u Velikom Trnovu, pre nego što su njegove mošti prenete u manastir Mileševu.
Uz arhijerejsku liturgiju i dirljivo pojanje fočanskog hora „Pobratimstvo“, vernici su primili poruke o duhovnom sazrevanju i svedočanstvu neprekinute svetosavske tradicije u slovenačkoj prestonici.
Dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči upozorava da je reč o smišljenom potezu koji prevazilazi administraciju i zadire u samu suštinu vere i identiteta.
Bez znanja bratstva prepisani groblje i temelji crkve, dok se zemljište nadomak manastira prodaje za izgradnju hotela i motela.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Iza kratkog čina koji se svake godine 3. februara obavlja u crkvama stoji priča o svetitelju, njegovom mučeništvu i čudu koje je obeležilo jedan od najneobičnijih običaja hrišćanske tradicije.
Dok svet često nagrađuje nepravdu, podviznik iz Odese iz 20. veka pokazuje kako čuvanje savesti i hodanje “uskim putem” postaje jedini pravi odgovor na okrutnost života.
Ne da se nije uplašio kada je ušao u "klinč" sa carem i patrijarhom, nego je istrajao do kraja u dokazivanju da su u Gospodu bile dve volje kao i dve prirode.