KAKO SE RAČUNA 40 DANA UPOKOJENIMA: Sveštenik otkriva greške koje često pravimo
Četrdesetodnevni parastos, objasnio je sveštenik, mora se obaviti tačno u onaj dan kada izlazi 40 dana.
Četrdesti dan mora biti na 40. dan, jer, ukolko duša ode u pakao, na nama je velika obaveza da je do drugog Hristovog dolaska isčupamo iz ada, objasnio je otac Stefan.
Tačno 40 dana od smrti trebalo bi održati parastos jer, prema hrišćanskom verovanju, duša pokojnika tada dolazi na treće i finalno poklonjenje Hristu i tada Hristos odlučuje da li će se duša nastaniti u Carstvu Gospodnjem ili će izgovoriti strašnu rečenicu koja se spominje i u Jevanđelju: "Idite od mene, ne poznajem vas" odnosno da li će otići u pakao.
Zato je, prema crkvenim kanonima, neophodno da se tačno 40. dan od upokojenja održi parastos.
Kako je objasnio duhovnik manastira Pokajnica, otac Stefan Rajčić u emisiji Pitanje i odgovori na TV Hram, parastos na 40. dan od upokojenja ne sme se pomerati.

- Četrdesti dan mora biti na 40. dan. Jer, ukolko duša ode u pakao, na nama je velika obaveza da je do drugog Hristovog dolaska molitvama, parastosima, pominjanjem na proskomidiji, isčupamo iz ada.
Otac Stefan Rajčić je objasnio i kako se računaju odnosno broje dani posle smrti, jer to mnoge vernike zbunjuje.

- Ukoliko se duša upokoji do 17 časova određenog dana, taj dan se računa kao prvi dan upokojenja, ako se upokojila posle tog vremena, kao prvi dan upokojenja uzima se sledeći. Recimo, ako se duša upokojila u ponedeljak do 17 časova, ponedeljak je prvi dan upokojenja. Međutim, ukoliko se duša upokojila posle 17 časova, počeo je novi bogoslužni ciklus i kao prvi dan upokojenja uzima se utorak. To je za ljude zbunjujuće, ali svaki sveštenik to će objasniti - istakao je otac Stefan.
Četrdesetodnevni parastos, objasnio je sveštenik, mora se obaviti tačno u onaj dan kada izlazi 40 dana.
Sveti Oci su učili da bez smirenja nema spasenja.
Bolest se, u pravoslavlju, posmatra kao iskušenje, ali i kao šansa za dublje sagledavanje smisla života, pokajanje i unutrašnju obnovu.
On kaže da nije slučajno što svi koji su nekoga izgubili, od tog trećeg do devetog dana, posle prvobitnog šoka počinju da osećaju neki blaži mir.
Sveti Nikolaj Žički nas uči da osmeh, bez zlobe, može biti odgovor na podsmeh. Jer neznanju priliči podsmeh, a znanju osmeh.
U crkvenoj praksi naglašava se da pričešće ne sme postati radnja koja se obavlja po navici, niti obred kojem se pristupa bez pripreme.
Prvi srpski vladika u Americi, koga danas proslavljamo kao svetitelja, objasnio je da telesne nevolje nisu slučajnost, već prilika za pokajanje, duhovni rast i otkrivanje unutrašnjih slabosti.
U besedi za 27. petak po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako ljubav i prisustvo Hristovo u svakom članu Crkve prožimaju život, pokret i spasenje, a udaljenost od Njega vodi u duhovnu smrt
Sveti Nikolaj Žički nas uči da osmeh, bez zlobe, može biti odgovor na podsmeh. Jer neznanju priliči podsmeh, a znanju osmeh.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
Pravoslavci danas proslavljaju Svete mučenike Paramona i Filumena po starom kalendaru, a po novom Svetog Spiridona Čudotvorca, dok katolici slave Gospu Guadalupsku, a u islamu i judaizmu je dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Jedna jednostavna, ali duboka metoda svetogorskog podviznika pokazuje kako se fokusiranom borbom protiv glavne strasti oslobađa duša i otvara put ka istinskoj unutrašnjoj slobodi.
Tokom posete Srbiji šeih Imran Hosein izneo je tumačenje proročanstava koja, kako tvrdi, ukazuju na burne događaje — od predstojećeg sukoba do simboličkog pomena Konstantinopolja.